Projekat digitalizacije zakonodavnog procesa u završnoj je fazi testiranja i on će olakšati postupak predlaganja, razmatranja i usvajanja parlamentarnih akata i omogućiti bolji i brži pristup informacijama i dokumentima, kazala je pomoćnica generalnog sekretara Skupštine, Nataša Komnenić.
Ona je navela da je upotreba savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) od ključnog značaja za uspjeh današnje organizacije i da to važi i za parlament, gdje je većina aktivnosti na određeni način povezana ili se oslanja na upotrebu IKT.
"IKT svakako doprinosi efikasnosti poslovnih procesa i boljoj razmjeni informacija. U parlamentu, dodatno, IKT alati su ključni za transparentnost i otvorenost njegovog rada“, rekla je Komnenić agenciji MINA.
Kako je kazala, jačanje bilo koje komponente rada parlamenta - zakonodavne, nadzorne i, posebno, reprezentativne, teško se danas može zamisliti bez upotrebe tih rješenja
"Kao konačan rezultat projekta eParlament, imaćemo otvorenu mogućnost da ono što se do sada radilo u papirnom obliku radi digitalizovano, kroz određene cjeline u sistemu projektovane prema važećim proceduralnim pravilima i praksama“, rekla je Komnenić
Time će se, kako je navela, olakšati postupak predlaganja, razmatranja i usvajanja parlamentarnih akata, kao i vođenja sjednica Skupštine i radnih tijela upotrebom savremenih IKT alata i rješenja.
"Poslanici će preko web aplikacije eParlamenta moći u bilo kojem trenutku, sa bilo kojeg mjesta dostaviti predlog akta za stavljanje u proceduru bez dolaska u pisarnicu Skupštine, bilo da je riječ o predlogu zakona, amandmanskom djelovanju, postavljanju poslaničkog pitanja ili drugoj aktivnosti“, objasnila je Komnenić.
Ona je kazala da će poslanici preko mobilnih aplikacija za iOS i Android biti obaviješteni u realnom vremenu o svim informacijama relevantnim za zakonodavni proces.
"Takođe, sva zakonodavna dokumenta će im biti dostupna, preko mobilnog uređaja, istog trenutka kada se zvanično zavedu u skupštinsku proceduru“, dodala je Komnenić.
Kako je navela, eParlament će omogućiti znatno bolji, pregledniji i brži pristup parlamentarnim informacijama i dokumentima.
"Kada se radi o stručnoj službi, možemo govoriti o benefitima koje se odnose na brži protok i pristup informacijama i dokumentima potrebnim za redovne radne aktivnosti, na precizno praćenje statusa određenog dokumenta i/ili aktivnosti, automatizaciju određenih strogo formalizovanih procesa i praćenje statističkih podataka u realnom vremenu“, navela je Komnenić.
Ona je kazala da se stvaraju uslovi za povezivanje eParlamenta sa web sajtom Skupštine, nakon čega će veliki broj informacija po automatizmu biti dostupan javnosti, kao i sva zakonodavna dokumenta i određeni statistički pokazatelji.
Na pitanje koji su bili najveći izazovi u realizaciji eParlamenta, Komnenić je dogovorila da tako sveobuhvatne, ambiciozne i složene projekte, posebno u oblasti IKT, uvijek prate određeni izazovi, i da je u ovom slučaju bilo potrebno obuhvatiti značajan broj komplikovanih procedura i praksi i uklopiti ih u jedinstven sistem.
"Dodatno, otpor prema novom uvijek opterećuje i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se obezbijedilo prihvatanje inovativnih rješenja u praksi“, rekla je Komnenić.
Prema njenim riječima, posebno izazovan aspekt projekta biće njegova primjena jer će u značajnom izmijeniti dosadašnji način rad kako poslanika, tako i parlamentarne administracije.
"Iz tog razloga smo se trudili da, u mjeri mogućeg, stvari radimo postupno, sistemski i obuhvatno, vodeći računa o tome da na vrijeme uključimo, obučimo i/ili informišemo korisnike budućeg sistema u zavisnosti od uloge koju će imati u njegovoj primjeni“, navela je Komnenić.
Upravo zbog tih izazova, kako je kazala, ostavljena je i rezervna mogućnost da se određeni koraci rade na način kako je to rađeno do sad, kako bi omogućili postupni prelazak na digitalizovana rješenja koja će biti prihvaćena od svih.
Komnenić je rekla da će puni efekat projekta biti postignut kada obezbijede uvezanost svih ključnih komponenti i njegovu opštu prihvaćenost, osiguravajući tako optimalnu djelotvornost i uštedu resursa.
"Možemo reći da smo pri kraju jednog dugog puta, koji je započeo prije nekoliko godina kada je služba crnogorskog parlamenta načelno osmislila projekat digitalizacije zakonodavnog procesa Skupštine“, navela je Komnenić.
Ona je kazala da je nakon uspostavljanja hardverske infrastrukture, što je učinjeno uz podršku Delegacije Evropske unije, urađena dodatna analiza aktivnosti, korisnika i drugih elemenata budućeg softverskog rješenja, a nakon toga su definisani zahtjevi kroz projektnu dokumentaciju.
Kako je rekla, u maju prošle godine zaključen je ugovor sa izvođačem o pružanju usluga za projekat, čija je realizacija započela u junu prošle godine.
"Sada možemo reći da je projekat digitalizacije zakonodavnog procesa u završnoj fazi. Planirane komponente sistema su dizajnerski riješene i funkcionalno zaokružene. U završnoj smo fazi testiranja ukupno pet funkcionalnih cjelina“, navela je Komnenić.
U međuvremenu je, kako je kazala, obučen jedan broj službenika za administraciju i korišćenje sistema.
"Očekuje nas obuka poslanika i priprema detaljnih korisničkih uputstava, nakon čega će biti ispunjeni uslovi za otpočinjanje primjene novog sistema“, navela je Komnenić.
Ona je dodala da su u pripremi projekta analizirali iskustva drugih parlamenata.
"Većina parlamenata čija smo iskustva razmatrali ima digitalizovane parlamentarne procese i procedure, u većoj ili manjoj mjeri“, kazala je Komnenić.
Neka od tih iskustava, kako je rekla, podrazumijevaju slična rješenja, koja nude IKT alate za olakšavanje faza zakonodavnog procesa, počev od predlaganja akata do vođenja sjednica.
Kako je navela, druga pružaju mogućnost i izrade samih legislativnih tekstova uz korišćenje posebnih alata (otvoreni formati), olakšavajući u kasnijim fazama njihovo ponovno korišćenje, unošenje izmjena i praćenje samog procesa.
"To je nešto o čemu i mi razmišljamo kao o sljedećem koraku. Ipak, takve poduhvate je nužno raditi sistemski i postupno, uvažavajući pritom raspoložive mogućnosti, podršku donosilaca odluka i druge okolnosti koje imaju nesporan uticaj na izradu i primjenu budućih rješenja“, zaključila je Komnenić.
Bonus video:
