Najava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića (DPS) o učešću na protestima zbog ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija predstavlja miješanje države u vjerske obrede, što je ustavno-pravno neprihvatljivo ponašanje. Ukoliko do Ustavnog suda dođe inicijativa koja bi se bavila ovim pitanjem, njegova odluka će prije biti politička nego pravna s obzirom na poljuljani kredibilitet nezavisnog donošenja odluka.
Ovako bi mogao glasiti rezime onoga što će biti posljedica najavljene inicijative za opoziv predsjednika države, a što proizlazi iz zakonske i ustavne analize sagovornice Vijesti i sadržaja samih propisa.
Socijalistička narodna partija (SNP) još nije formalizovala inicijativu za opoziv Đukanovića, koju je najavila nakon njegove izjave da će 5. septembra doći na protest na Cetinje ako se ne odustane od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog u tom gradu: “Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra i sam budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države”, kazao je prošle subote Đukanović.
Inicijativa je, prema informacijama Vijesti, pravno uobličena i brzo će biti dostavljena poslaničkim klubovima vladajuće većine.
Prema zakonima i Ustavu Đukanović bi mogao ostati bez predsjedničke funkcije samo ako Ustavni sud procijeni da je povrijedio Ustav, a Skupština nakon toga sa 41-im glasom poslanika donese odluku o njegovom razrješenju. Vladajuća koalicija ima 41 poslanika od ukupno 81 u parlamentu.
Ustav Crne Gore propisuje da mandat predsjednika prestaje ostavkom, razrješenjem ili ako je trajno spriječen da vrši dužnost. U članu 98 navodi se da predsjednik može biti razriješen samo u slučaju povrede Ustava i da se u tom slučaju protiv njega može pokrenuti postupak.
”Postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika. Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore. Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, piše u Ustavu.
Iako SNP predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću dostavi 25 potpisa za sazivanje sjednice, to ne bi značilo i da bi zahtjev bio automatski proslijeđen Ustavnom sudu.
Poslovnikom Skupštine je predviđeno da se predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav stavlja na dnevni red sjednice Skupštine najranije 10 dana od dana podnošenja zahtjeva.
S obzirom na to da je Skupština u vanrednom zasjedanju do posljednjeg radnog dana u septembru, Poslovnikom je predviđeno da podnosilac zahtjeva za vanredno zasjedanje ne može zahtijevati sazivanje Skupštine u vremenu kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, a za dnevni red sjednice može predložiti samo predloge akata čiji je predlagač.
Advokatica Marija Radulović iz kancelarije Gorana Rodića kazala je “Vijestima” da se predlog Skupštine za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav podnosi Ustavnom sudu, i mora biti obrazložen i sadržati navode zbog kojih se smatra da je predsjednik povrijedio Ustav, dokumentaciju na osnovu koje je utvrđen predlog, kao i pisano izjašnjenje predsjednika povodom navedenog predloga.
Radulović je kazala da je Ustavni sud, iako ima centralnu ulogu u ocjeni da li se radi o povredi Ustava, ograničen razlozima iz predloga, odnosno, razmatra samo da li oni razlozi koji su dati u predlogu Skupštine predstavljaju povredu Ustava.
To, kako je istakla, znači da Ustavni sud ne može izlaziti van granica skupštinskog predloga, pa samim tim takav predlog mora biti adekvatno utemeljen i dostatno obrazložen.
”Iako javnosti još uvijek nije prezentovana najavljena inicijativa za pokretanje ovog postupka, možemo pretpostaviti da će se ona odnositi na povredu ustavnih normi kojima se reguliše položaj vjerskih zajednica. Naime, Ustavom je propisano da su vjerske zajednice odvojene od države i da imaju slobodu u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova”.
Ona je istakla da se sa druge strane, najava predsjednika Crne Gore o njegovom učešću u protestima kao reakcija na ustoličenje mitropolita Joanikija može tumačiti kao miješanje države u vjerske obrede, odnosno vjerske poslove.
”Ovdje treba posebno primijetiti da, prema Ustavu, upravo predsjednik predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, što bi trebalo da ga čini čuvarom ustavnih vrijednosti i predstavnikom svih građana Crne Gore”.
Radulović je ocijenila da je zbog toga nezamislivo da neko ko ima takav ustavni položaj najavljuje eventualno miješanje u vjerske obrede i vjerske poslove. Istakla je da se, osim toga, radi o ustavno-pravno neprihvatljivom ponašanju.
”Ostaje da vidimo na koji način će, ukoliko postupak bude pokrenut, Ustavni sud ocijeniti ove okolnosti, ali smatram da se predsjednik nepotrebno izložio jednoj, po njega rizičnoj, pravnoj situaciji”.
Istakla je da imati politički stav povodom djelovanja neke vjerske zajednice nije nedozvoljeno i spada u domen slobode izražavanja i političkog udruživanja i djelovanja.
”Opštepoznata činjenica je da je Đukanović predsjednik političke partije koja u Skupštini Crne Gore broji 30 poslanika, i koja samim tim ima kapacitet da javno iznese politički stav povodom ustoličenja Mitropolita Joanikija”, kazala je Radulović.
Ona je istakla da je u regionu bilo dobre političke prakse po kojoj je jedan raniji predsjednik države nakon izbora na tu funkciju podnio ostavku na poziciji predsjednika političke partije:
”Iako se radi naočigled o političkom pitanju, ono ima i pravne reperkusije, i to upravo vidimo u slučaju aktuelnog predsjednika Crne Gore koji je očigledno došao u situaciju da vaga da li da bude predsjednik države ili predsjednik partije, što je i dovelo do ovakve pravne situacije”.
Radulović: Prije se može očekivati politički nego pravni stav
Marija Radulović je kazala da u dugom vremenskom periodu postoje kritike i stručne i laičke javnosti da dnevna politika ima veliki uticaj na odluke Ustavnog suda, zbog čega, kako je kazala, “od njih možemo očekivati prije politički nego pravni stav po ovom pitanju”.
“Ova činjenica bi trebalo da djeluje kao opomena na sve političke subjekte, s obzirom na to da je u toku procedura izbora dvoje sudija Ustavnog suda, koja ne bi smjela biti sprovedena ‘po partijskom ključu’. U suprotnom, nepovjerenje javnosti u odlučivanje Ustavnog suda produžiće se na neodređeno vrijeme”, ocijenila je Radulović.
Bonus video:
