Predstavnici parlamentarnih partija Albanaca i Bošnjaka ponovo su dobili ponudu da budu dio izvršne vlasti, o čemu je sa liderima Bošnjačke stranke i dvije albanske liste razgovarano prethodnih dana, saznaju Vijesti.
Da li je cilj tih razgovora da se ojača Vlada u teškoj političkoj krizi gdje su mnoga pitanja otvorena ili da se obezbijedi rezervna podrška u cilju da GP URA otkaže podršku kabinetu Zdravka Krivokapića, sagovornici koje su Vijesti kontaktirale nijesu saglasni.
Prema navodima jednog izvora predstavnici Vlade ponudili su BS, Albanskoj koaliciji i Albanskoj alternativi da budu dio procesa rekonstrukcije Vlade.
Lider BS Ervin Ibrahimović se prije dva-tri dana sastao sa “izaslanicima” Krivokapića, a nakon najava lider GP URA Dritana Abazovića da će napustiti izvršnu vlast i uskratiti joj povjerenje u slučaju smjene ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora policije Zorana Brđanina.
Iz GP URA kažu da imaju nezvanična saznanja o razgovorima sa poslanicima manjinskih partija i da vjeruju da Vlada možda traži podršku u slučaju da oni izazovu krizu vlasti.
Demokrate, koji podržavaju Vladu, ponavljaju da bi “učešće predstavnika manjina u Vladi bila izrazito dobra i pozitivna stvar”.
”Stav Demokrata, nebrojeno puta ponovljen, jeste da bi partije koje predstavljaju manjinske narode morale biti dio svake Vlade Crne Gore”, piše u odgovoru partije Alekse Bečića.
Pored Ibrahimovića, vladini zvaničnici razgovarali su i sa Nikom Đeljošajem (AA) i Fatmirom Đekom (Albanska koalicija) kojima su ponudili da budu dio vlade, rekao je izvor Vijesti. Đeljošaj i Đeka juče nisu odgovarali na pozive i poruke Vijesti.
Predstavnici vladajuće koalicije su u ponedjeljak razgovarali sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, nakon čega su izašli sa pomirljivim porukama o potrebi prevazilaženja političke krize za koju teret odgovornosti prebaciju i na Demokratsku partiju socijalista i njenog lidera Mila Đukanovića.
A on je, kako je juče saopšteno iz DPS, na sastanak pozvao kolege iz parlamentarne opozicije, koji su se saglasili da je izlaz iz trenutne krize, koju smatraju najvećom od uvođenja višestranačja, formiranje prelazne Vlade ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora.
U zajedničkom saopštenju navodi se da je sve što se dešavalo u prethodnim danima, pogotovo u nedjelju 5. septembra na Cetinju, pokazalo da Crna Gora ima “marionetsku Vladu koja je u potpunosti instrumentalizovana u službi tuđih, antidržavnih i anticrnogorskih interesa”.
Ocjenjuju da su dešavanja u Crnoj Gori odavno prerasla političke razlike ili partijske interese: “ Stoga, cijenimo potrebnim kreiranje evropske platforme na koju su dobrodošli svi - svaka politička stranka, nevladina organizacija, grupa građana i svaki pojedinac koji dijeli vrijednosti građanske, evropske i antifašističke Crne Gore ima obavezu da ustane i usprotivi se naletu fašizma i velikodržavne politike pod kojim se naša zemlja nalazi i odbrani svoje pravo na odlučivanje o sopstvenoj budućnosti”.
Dok je DPS sa koalicionim partnerima bila na vlasti, tadašnja opozicija je posljednji put tražila prelaznu vladu 2019. godine.
Tadašnji premijer Duško Marković poručio je da nema razgovora o tehničkoj vladi i da opozicija bez izbora ne može ući u vladu, kao državno i političko tijelo.
Bonus video:
