Crnogorska vlast proživljava već treću krizu za samo deset mjeseci Vlade premijera Zdravka Krivokapića i ponovo je na raskrsnici koja vodi ka rekonstrukciji kabineta ili novim izborima. Najjače snage u vlasti, Demokratski front (DF) i Demokrate, zatražile su rekonstrukciju i ulazak njihovih kadrova u trenutno ekspertski kabinet, pa bi Vlada imala 18 umesto 12 ministarstava i tri umjesto jednog potpredsjednika – Dritana Abazovića, lidera URE.
Abazovićeva partija optužila je veće partnere da su im fotelje najvažnije i poručila da su mogući i novi izbori. Opozicija, predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića, u međuvremenu je ocijenila da je kriza u zemlji nikad dublja, pa traže prelaznu Vladu i vanredne izbore.
Promjena „karaktera“ Vlade?
Politička analitičarka Daliborka Uljarević smatra da su vanredni izbori neizbježni i da su toga svesni svi akteri, ali, dodaje, moguća je i rekonstrukcija Vlade: „Izbori trenutno odgovaraju samo DF, dok bi ostali, iz različitih razloga, pokušali da prolongiraju njihovo održavanje. Ako dođe do rekonstrukcije Vlade dogovorom vladajuće većine, neće biti potrebe da idu s novim premijerom. Međutim, karakter Vlade u kojoj je DF biće drugačiji i to će imati svoju refleksiju, ne samo na unutrašnji razvoj događaja, nego i na međunarodnu poziciju Crne Gore“, kaže Uljarević za DW.
Prosrpski DF ostao je prošlog decembra van Vlade, iako je najjači konstituent vladajuće većine, a tvrdili su da je to bio zahtjev zapadnih ambasada. Otada su se često sukobljavali s Krivokapićem i Demokratama koji su bili na istim talasnim dužinama sa URA. I Demokrate su ostale van Vlade, ali su je branile i bile protiv rekonstrukcije koja bi uključivala i promjenu premijera.
Međutim, posljednji događaji doveli su do približavanja Krivokapića, DF i Demokrata, dok je URA sada ostala s druge strane tog permanentnog sukoba u vlasti. Da sve bude još zamršenije i premijer Krivokapić poručio je da „jedino ekspertska Vlada može uspješno da vodi demokratsku tranziciju“, što bi moglo da znači da ostaje pri stavu da u njegov kabinet ne treba da ulaze političari. No, u toj igri moći svakodnevno se dešavaju nevjerovatni preokreti i promjene mišljenja, tako da je sve moguće.
Analitičar Srđan Perić smatra da vlast svojim unutrašnjim svađama „daje vještačko disanje“ opozicionom DPS: „Kada ne uđete u dogovor bez jasnih i dovoljno snažnih garancija oko kojih se vrijednosti i političke strategije okupljate, i kada ne učinite atmosferu podnošljivijom time što ćete pokazati politički takt i strpljenje, onda od politike dobijete borbu za plijen. Nemam dilemu da će ona partija koja bude mislila da može da kapitalizuje svoju stratešku poziciju, vući poteze ka izazivanju izbora. Ali, od svega toga običan građanin nema ništa, osim spoznaje da je kolosalna prilika za radikalan otklon od štetnih praksi i potpune demontaže koruptivnih mehanizama, nažalost, u ovom turnusu, u potpunosti ispuštena“, kaže Perić za DW.
Ustoličenje – okidač za krizu vlasti
Uvod u novu krizu vlasti bila su dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra kada je, uz sukobe policije s građanima i razbijanje njihovih barikada, u Cetinjskom manastiru, uz pomoć helikoptera, ustoličen mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, u prisustvu patrijarha SPC Porfirija. Protiv ustoličenja u tom manastiru, koji je simbol vjekovne državnosti Crne Gore, protestovala je i opozicija, s Đukanovićem na čelu. Njega je vlast optužila za „pokušaj državnog udara i terorizam“.
Međutim, nakon završene akcije, došlo je do žestokog sukoba unutar vlasti. Premijer Krivokapić, DF i Demokrate optužile su vrh bezbjednosnog sektora koji kontroliše URA, za opstrukciju ustoličenja i „državni udar iznutra“. Abazović je odgovorio da će, ako čelnici MUP i policije budu smijenjeni zbog toga – srušiti Vladu.
Daliborka Uljarević kaže da je premijer Krivokapić dobio kristalno jasnu poruku zapadnih partnera da nisu saglasni sa tim najavljenim smjenama: „Direktor Uprave policije Zoran Brđanin očito ima njihovo veliko povjerenje koje se ne stiče bez osnova, pa je neobično da odjednom Vlada dovodi u pitanje njegov stručni kapacitet, a posebno imajući u vidu akcije koje je ta policija sprovela, poput rekordne zapljene skoro 1,5 tona kokaina“, kaže Uljarević, dodajući da je upravo Brđaninov profesionalan odnos i fokus na javni interes uticao da situacija na Cetinju ne rezultira teško povrijeđenima ili ljudskim žrtvama.
Srđan Perić smatra da je insistiranjem na ustoličenju Krivokapić ostvario političku korist unutar vlasti, ali samo u prvim danima – dok opet nisu krenule svađe: „Došli smo do toga da ova vlast svojim potezima oživljava poziciju prethodne, dok prethodna vlast svojim potezima urušava sebe. Logički zvuči čudno, ali kada pređete na teren iracionalnosti – sve je moguće“, kaže Perić.
Produbljene podjele
U sukobima na Cetinju povrijeđeno je više od 50 demonstranata i policajaca. Opozicija je optužila vlast za prekomjernu upotrebu suzavca i korišćenje gumenih metaka, što policija negira. Sve u svemu, situacija u Crnoj Gori ponovo je za kratko vrijeme dovedena do usijanja, a podjele su samo produbljene.
„Iz ovog niko nije izašao kao pobjednik, pri čemu politički subjekti samo mogu da mjere ko je više, a ko manje izgubio. Mene kao građanku najviše brine što smo kao društvo mnogo izgubili, jer su partikularni interesi prevladali. Obeshrabruje utisak da je vladajuću većinu više strah od gnjeva Srpske pravoslavne crkve (SPC), nego da li ćemo održati mir i multietnički sklad u društvu“, kaže Uljarević.
„Ostaje velika nelagoda, a jedina dobra stvar jeste to što nije bilo žrtava. Zajednica se cijepa i treba učiniti što je moguće da to na miran način spriječimo, svako u domenu svojih mogućnosti“, poručuje Perić.
U takvoj atmosferi može se i očekivati da će se situacija dalje zaoštravati, jer Crnu Goru uskoro možda čeka i popis stanovništva, kao i serija lokalnih izbora. „Ružan duh iz boce je izašao i neće ga biti lako vratiti nazad. Obaveza je svih da utiču na snižavanje tenzija i na vraćanje na teme od značaja za unaprjeđenje kvaliteta života građana. To za neke podrazumijeva izlazak ispod crkvenog kišobrana, a za druge skidanje manipulativne patriotske odore“, poručuje Uljarević i dodaje da za takvo stanje najveću odgovornost snosi vlast, zatim SPC, pa Đukanović i njegov DPS, dok su građani u svemu tome svima njima moneta za potkusurivanje.
Perić kaže da je recept u dijalogu, ali smatra da za njega nisu spremni ni sadašnja, ni prethodna vlast: „Demagogije je, čini se, nikad više. Nažalost, drugačije mišljenje se doživljava kao neprijateljsko, a za politički profit velika većina političkih subjekata spremna je da žrtvuje gotovo sve. U samo par sedmica vratili smo se trideset godina unazad. Kao da nismo ništa naučili“, zaključuje Perić.
Bonus video:
