Vladajuće partije pozdravile su rješenja iz nacrta zakona o porijeklu imovine, poručujući da će se njegovim usvajanjem stati nakraj pojedincima koji su se nezakonito obogatili.
Namjeru da se preispita odgovornost onih koji ne mogu da dokažu porijeklo svoje imovine, pozdravili su i iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP).
S druge strane, iz najvećeg opozicionog subjekta - Demokratske partije socijalista (DPS) - čiji su funkcioneri na udaru kritika javnosti zbog sumnji da su za vrijeme trodecenijske vladavine stekli enormna bogatstva, nijesu se oglašavali povodom predloga iz nacrta zakona.
DPS-ova Vlada je prije nekoliko godina odbila uvođenje krivičnog djela nezakonito bogaćenje za javne službenike, jer je smatrala nepravednim da samo funkcioneri treba da dokazuju nesklad između prihoda i imovine.
Rješenjima u nacrtu zakona o porijeklu imovine, koji će, kako su najavili iz Vlade, biti spreman do sredine oktobra, predviđeno je tzv. građansko oduzimanje nezakonito stečene imovine i prelazak tereta dokazivanja na lice za koje se sumnja da je imovinu steklo nezakonito.
Kako su “Vijestima” pojasnili iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, ishod oduzimanja imovine neće zavisiti od ishoda eventualnog krivičnog postupka koji bi mogao da se vodi protiv onih za koje se sumnja da su nezakonito stekli imovinu.
Advokat Veselin Radulović, koji je s Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) radio na preporukama o oduzimanju imovine koje su upućene bivšoj Vladi, kaže da su predložena rješenja jednostavnija od onih u Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
”Razlika je u tome što će se građansko oduzimanje imovine primjenjivati u slučajevima gdje ne postoji dovoljan nivo dokazne građe koji bi mogao da dovede do osuđujuće presude u krivičnom postupku. Nesporno je da postoji značajan broj slučajeva gdje su određena lica - vjerovatno zahvaljujući zloupotrebi moći, prvenstveno političke - stekla imovinu koja je u nesrazmjeri s njihovim zakonitim prihodima. U tim slučajevima je opravdano primijeniti postupak građanskog oduzimanja, koji bi se pokretao parnicom”, rekao je on “Vijestima”.
Iz Ministarstva pravde su naveli da se - ako postoji sumnja da je neko lice krivičnim djelom steklo nezakonitu imovinu - pokreće postupak koji će za posljedicu imati otpočinjanje i krivičnog i parničnog procesa.
Kako je “Vijestima” nezvanično objašnjeno iz Vlade, postupak zbog sumnje da neko ima nezakonitu imovinu može da pokrene bilo koja institucija koja se bori protiv korupcije - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), policija, tužilaštvo... Državu bi u sporu na sudu trebalo da zastupa zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
Radulović naglašava da je jedno od najvažnijih pitanja provjera stručnih kapaciteta ljudi koji bi u ovakvim postupcima trebalo da zastupaju državu.
To se, prema njegovim riječima, mora uraditi da postupci ne bi bili vođeni uzalud, tj. da ne bi bili završeni na nepovoljan način po javni interes.
”Zbog toga je veoma važno da kadar koji će zastupati državu bude kvalitetan i stručan, odnosno da sve slučajeve nezakonitog bogaćenja - kojih ima i previše - procesuira na adekvatan način, tako da se oduzme imovina onima koji ne mogu da dokažu njeno porijeklo”, podvlači Radulović.
Sagovornik ukazuje da prebacivanje tereta odgovornosti na drugu stranu nije problematično i da praksa Evropskog suda za ljudska prava govori u prilog tome.
”Prije nekoliko godina imali smo u Albaniji - koja nije donijela baš ovakav zakon, ali jeste akt koji se odnosio samo na nosioce pravosudnih funkcija - slučajeve u kojima je utvrđena nesrazmjerno velika imovina u odnosu na prihode, pa su tužioci i sudije bili dužni da dokažu porijeklo imovine. Ko nije uspio, bivao je razriješen. Jedan takav predmet bio je zbog prebacivanja tereta dokazivanja i pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji je ocijenio da je sve urađeno po međunarodnim standardima”, kaže Radulović.
Poslanica Pokreta za promjene (PzP), Branka Bošnjak, koja je krajem prošle godine Skupštini predala Predlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine, kazala je da je raduje što će teret dokazivanja biti prebačen na osobe u čiju legalnost imovine se sumnja.
”Takođe, dobro je što se ovaj proces ne obustavlja i ne razdvaja od procesa sticanja imovine krivičnim djelom, jer je efikasnost vrlo važna”, rekla je ona “Vijestima”.
Bošnjak smatra da nije dobro da samo institucije koje se bave antikorupcijom mogu da pokrenu postupak zbog sumnji u legalnost nečije imovine, već da bi to pravo trebalo omogućiti svakom građaninu.
Ona navodi da je vrlo važno da svi prateći zakoni budu usklađeni sa zakonom o porijeklu imovine, kako bi njegova primjena bila efikasna, odnosno kako ne bi ostao “mrtvo slovo na papiru”.
”Za očekivati je da će poraženi režim pokušati na sve načine da opstruira donošenje ovog zakona i njegovu primjenu. Zato je potrebno što prije uraditi ‘provjetravanje’ pravosudnih organa od korumpiranih tužilaca i sudija i učiniti taj sistem profesionalnim. Isto je potrebno i instituciji kao što je ASK, koja je selektivno djelovala i vješto izbjegavala da pokrene bilo koji postupak protiv vrha bivšeg sistema, čija je imovina nesrazmjerna primanjima. To je svim građanima vidljivo, ali nažalost ne i onima kojima je posao da to vide”, ističe Bošnjak.
Iz Demokrata su “Vijestima” kazali da je zakon o porijeklu imovine - uz propisivanje krivičnog djela nezakonito bogaćenje i prikrivanje imovine - jedan od njihovih prioritetnih ciljeva nakon prošlogodišnjih izbora.
”Ovaj zakon je osnovno polazište za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji su duboko ukorijenjeni u crnogorskom društvu. Međutim, iako su i domaća javnost i međunarodna zajednica učestalo ukazivali na taj društveni problem, bivša vlast se oglušila o sve savjete. I u vremenu mandata prethodne Vlade bilo je pokušaja da ovakva zakonska rješenja dođu na dnevni red parlamenta, ali tadašnja vladajuća većina to nije prihvatila”, podsjećaju iz Demokrata.
Oni misle da će usvajanje i adekvatna primjena ovog zakona biti snažan udarac onima koji su nelegalnim tokovima stekli enormne svote novca.
”Ali će predstavljati i značajan pomak u reformama koje su tiču vladavine prava. Takođe, pomoći će da se trasira put evropskim integracijama Crne Gore”, poručuju iz Demokrata.
Iz Građanskog pokreta URA - koji je ranije imao svoj nacrt zakona, ali ga nije uputio parlamentu - saopštili su da će se usvajanjem akta o porijeklu imovine steći uslovi da se označi kraj sticanju i održavanju imovine stečene van legalnih tokova.
Oni smatraju da će nakon usvajanja ovog zakona distribucija pravde biti intenzivirana, te da će svako od onih koji su akumulirali velike količine kapitala morati da dokaže kako je to učinio.
”Ovaj sistemski zakon u državnu kasu će vratiti sav novac koji stečen nelegalnim putevima. Kao što smo nekoliko puta ranije isticali, primjena zakona nakon usvajanja može otpočeti od funkcionera Ure”, istakli su iz tog pokreta.
Potpredsjednik SDP-a, Bojan Zeković, kazao je “Vijestima” da ta stranka snažno podržava namjeru da se, u skladu s Ustavom i cjelokupnim pravnim sistemom, preispitaju odgovornost i imovina svih koji ne mogu da dokažu osnov njenog sticanja.
”Komentarisati sami zakon koji je najavljen prije punu godinu - a još ga nijesmo vidjeli - bilo bi krajnje neozbiljno. Teorijski govoreći, onus probandi (teret dokazivanja) moguće je samo restriktivno prebaciti na vlasnika imovine, odnosno samo na ona lica čija imovina značajno nadmašuje prosjek, a ne odgovara prijavljenim prihodima, kako ne bi svi građani morali da dokazuju porijeklo svoje imovine”, napominje Zeković.
PzP tražio da se ispitaju bogataši iz 90-ih, URA predlagala one koji imaju više od pola miliona
Prema predlogu koji je PzP predao parlamentu, posebno odjeljenje Poreske uprave (sadašnje Uprava prihoda i carina) ispitivalo bi porijeklo imovine svih građana koji su od 1990. godine uvećali imovinu za više od 50.000 eura.
Pravni eksperti ocijenili su da je sporno zašto bi se ispitivala samo imovina stečena od 1990. Oni su kazali da je ta granica postavljena politički a ne pravno, te da je takav eksperiment suprotan međunarodnim standardima.
PzP je predlagao da se imovina konfiskuje ako se utvrdi da je stečena krivičnim djelom. U slučajevima gdje ne može da se dokaže krivično djelo, ali ni porijeklo, imovina bi se oporezivala po stopi od 70 odsto.
U predlogu Ure koji nije došao do Skupštine, pisalo je da bi trebalo ispitati imovinu svih građana koja je iznad pola miliona eura.
Taj pokret je predlagao da Poreska uprava, u zatvorenom postupku, natjera lica čija imovina prelazi pola miliona eura da dokažu njeno porijeklo.
Bonus video:
