Politika Njemačke prema Zapadnom Balkanu neće zavisiti mnogo od toga ko je kancelar, već kako se sprovode reforme i da li će se Berlin odlučiti za mnogo aktivniju ulogu u regionu, ocijenio je profesor na Univerzitetu u Bostonu, Vesko Garčević.
On je kazao da se nakon izbora u toj državi teško može očekivati promjena politike prema Zapadnom Balkanu, ko god da bude na čelu Vlade.
„Ta politika će biti slična onome što smo imali do sada. Njemačka će načelno podržavati evropsku perspektivu regiona, ali će njeno angažovanje najvjerovatnije biti više reaktivno nego proaktivno“, rekao je Garčević u intervjuu agenciji MINA.
Berlin će, kako je naveo, zahtijevati od država Zapadnog Balkana da sprovode reforme, naročito u oblasti vladavine prava, što je slaba tačka regiona.
Garčević je kazao da će napredak prema EU biti uslovljen napretkom u tim oblastima, a sa potencijalnim ulaskom Zelenih u Vladu, to pitanje će još više dobiti na značaju.
„Uporedo sa tim, lično bih volio da Njemačka zauzme odlučniji stav u odnosu na politiku nacionalizma, negiranja genocida i istorijskog revizionizma koja postaje uzrok nestabilnosti u našem regionu, a koju u najvećoj mjeri sprovodi Beograd“, rekao je Garčević.
Prema njegovim riječima, koketiranje sa politikom koja zagovara prekrajanje granice u regionu je opasno, kao što je bila tragična zapadna politika popuštanja prema Njemačkoj prije Drugog svjetskog rata.
„Ne mogu se očekivati reforme i institucionalni napredak u okruženju koje je zatrovano nacionalizmom, šovinizmom i politikom iz devedesetih godina prošlog vijeka“, kazao je Garčević.
Kako je naveo, iako je Njemačka u očima mnogih najvažnija članica Evropske unije (EU), na prethodnim izborima pitanje vanjskih poslova i budućnosti EU nijesu bila u centru paznje.
Istovremeno, kako je dodao, mnogi ocjenjuju da su rezultati izbora u Njemačkoj dali novi zamah evropskoj ideji jer će vjerovatna vladajuća koalicija biti «evropska».
„Kao što je Ekonomist zaključio, ovo je bila «neevropska politička kampanja», ali je rezultat bio «evropski». Nevoljnost da se razgovara o temama koje nijesu «njemačke» govori i o tome gdje se Zapadni Balkan nalazi na listi prioriteta Berlina“, rekao je Garčević.
Odgovarajući na pitanje koji od dva kandidata za kancelara bi pružio veću podršku progresivnom putu Crne Gore i cjelokupnog regiona prema EU, on je naveo da, kako stvari stoje u ovom momentu, predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armin Lašet treba prvo da obezbijedi podršku u svojoj partiji kako bi ostao lider.
Hrišćanske demokrate su, kako je naveo Garčević, izgubile oko 6,5 miliona glasova na izborima i imaju male šanse da ostanu u vlasti.
On je kazao da mnogi u partiji smatraju da Lašet treba da snosi odgovornost zbog toga.
Garčević smatra da politika prema Zapadnom Balkanu neće mnogo zavisiti od toga ko je njemački kancelar.
„Zavisiće od toga kako region sprovodi reforme, ali i da li će se Berlin odlučiti za jednu mnogo aktivniju ulogu u regionu kako bi ograničio uticaj Rusije i Kine. Kako ja razumijem, nijedan od kandidata ne zagovara veće angažovanje u regionu, ali to se može promijeniti ako situacija kod nas nastavi da se pogoršava“, naveo je Garčević.
Upitan da li očekuje da će Njemačka brzo uspjeti da formira novu vlast, on je ocijenio da formiranje vlade neće ići glatko.
“Kao što je poznato, postoji nekoliko mogućih koalicija, uključujući i veliku koaliciju Socijaldemokrata (SDP) i CDU, iako ne smatram da bi ta kombinacija bila politički profitabilna za ove dvije partije“, naveo je Garčević.
Prema njegovim riječima, to bi bio «brak» u kome oba partnera više gube nego dobijaju.
Garčević je dodao da ne vjeruje da to njemački birači žele.
On je kazao da treba vidjeti kako će teći pregovori između Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP), navodeći da će se, ukoliko pronađu zajedničku formulu za nastup prema Socijaldemokratama, manevarski prostor lidera SPD-a Olafa Šolca za pregovaranje smanjiti.
“Ali, oni isto tako mogu da pokušaju da nađu zajednički jezik sa Lašetovim CDU, iako to u ovom momentu izgleda manje vjerovatno“, naveo je Gračević.
Kako je dodao, interesantan je podatak da su mladi većinom glasali za Zelene ili Slobodne demokrate, što im daje dodatnu snagu u pregovorima sa dvije tradicionalne partije.
„Ukoliko se formira koalicija od tri partije, što bi trebalo da bude vjerovatan ishod postizbornih pregovora, onda ćemo imati situaciju koja se samo jednom desila u novijoj političkoj istoriji Njemačke“, kazao je Garčević. Tročlana koalicija je, kako je dodao, postojala nakon formiranja Njemačke od 1949. do 1957. godine i nikad poslije toga.
Garčević je kazao da je o Njemačkoj poslije kancelarke Angele Merkel sada teško govoriti.
To će, kako je ocijenio, umnogome zavisiti od toga ko će činiti novu Vladu.
Garčević je rekao da se, imajući u vidu karakter njemačkog političkog sistema, prije može očekivati evolucija, nego neki oštri zaokreti.
„Šolc se, iako lider rivalske Socijaldemokratske partije, vidi kao političar koji predstavlja određeni kontinuitet politike Merkel“, naveo je Garčević.
U pogledu vanjske politike, kako je kazao, vlada od tri člana može biti mnogo teži partner za Sjedinjene Američke Države, nego što je to bila Njemačka sa kancelarkom Merkel.
„Kada je u pitanju EU, mnogi u Francuskoj vjeruju da će nakon Merkel, francuski uticaj u EU porasti sa predsjednikom Makronom kao najjačim političkim akterom u Uniji. Ipak, francuskog predsjednika čekaju neizvjesni izbori sljedeće godine, pa je pitanje koliko je ovakva ambicija održiva“, rekao je Garčević.
On je naveo da je ulaskom Zelenih u vladu moguća oštrija politika prema Kini, jer ta partija insistira da se pitanja kršenja ljudskih prava nađu na dnevnom redu bilateralnih odnosa dvije zemlje.
Prema riječima Garčevića, jačanje EU i snaženje uloge Njemačke u okviru Unije biće jedan od prioriteta nove njemačke Vlade.
Kako je naveo, sa Zelenima u Vladi, «zelena» politika, kada je u pitanju korišćenje obnovljive energije i borba protiv klimatskih promjena, dobiće na značaju.
Međutim, kako je dodao, oko toga skoro da postoji konsenzus među partijama.
Garčević je rekao da problemi sa migranatima ove godine nijesu bili velika tema predizborne kampanje, ali da to pitanje uvjek može da postane aktuelno.
„U jednoj hipotetičnoj tročlanoj koaliciji može se očekivati da SDP i Zeleni imaju blaži odnos prema migrantima nego Liberalne demokrate, koje se zalažu za oštriji pristup prema tražiocima azila u Njemačkoj“, smatra Garčević.
Kako je naveo, najveća razlika je u tome kako se vidi budući ekonomski razvoj zemlje.
„SDP se, na primjer, zalaže za povećanje taksi, povećanje minimalne cijene rada i za labavija pravila fiskalne politike – znači više potrosnje, dok je CDU za nastavak slične politike kao i do sada“, rekao je Garčević.
Kako je naveo, FDP, kao partija koja zastupa poslovne ljude, ne prihvata veći broj mjera koje predlaze SDP, što može biti i glavni kamen spoticanja za formiranje vlade.
Bonus video:
