Crnogorske vlasti trebalo bi nakon usvajanja zakona o porijeklu imovine prvo da istraže najkrupnije slučajeve sumnjivog bogaćenja, a ne da “zaglibe” u hiljadama manjih slučajeva, koje će biti lakše riješiti - ocijenio je beogradski advokat Božo Prelević.
Vlada će sjutra (srijeda 27. oktobar) na pres-konferenciji predstaviti radnu verziju zakona o porijeklu imovine, koja će potom biti upućena na javnu raspravu, saznaju “Vijesti”.
Propis bi u formi nacrta, prema planu, na sjednici Vlade mogao da se nađe krajem novembra.
Prelević ističe da je posebno važno ispitati porijeklo imovine onih koji su bili u vlasti. To, prema njegovim riječima, treba učiniti bez ikakve doze revanšizma.
”Kad omogućite djelotvoran pravni postupak dokazivanja - u kom će govoriti činjenice, a ne ideologija - onda će to podržati i građani, koji će razumjeti šta je intencija postupka”, kazao je Prelević “Vijestima”.
On, međutim, tvrdi da će biti veoma teško sprovesti takav zakon. Težina utvrđivanja porijekla bogatstva zavisiće, kaže, od toga koliko je “stručan” onaj koji krije imovinu.
”Građani očekuju brze rezultate, ali u ovoj oblasti nema jednostavnih slučajeva. Jednostavniji su - ‘imam dva hotela, prihode u tom i tom iznosu, i ne umijem da vam pokažem i dokažem odakle mi to’. Ali tamo gdje se pojavljuju inostrani fondovi, kao i strana pravna lica kao vlasnici nepokretnosti - to neće biti lako riješiti. Zato vlasti u Crnoj Gori ne bi trebalo da ‘zaglibe’ u hiljadama sitnih slučajeva, već da krenu od najkrupnijih”, poručuje Prelević, koji je bio ministar policije u Srbiji nakon smjene vlasti Slobodana Miloševića.
On napominje da će rješavanje slučajeva biti teže što iznosi sumnjive imovine budu veći.
”Iznosi do 100 ili 200 hiljada eura dokazivaće se pozajmicama, nasljedstvom, raznim dokumentacijama... Imovina preko milion eura moraće da bude dokazivana nekim drugim sredstvima. Ne sumnjam u visprenost crnogorskih građana - to je dozvoljeno - da će davati zanimljive dokaze o tome odakle im sredstva. Svašta će tu biti...”, kaže Prelević.
Listu je prethodno iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava saopšteno da će budući akt uvesti nekoliko novina u crnogorski pravni sistem, kao što su građansko oduzimanje imovine, prelazak tereta dokazivanja na lice za koje se sumnja da je imovinu steklo nezakonito (ako ne dokaže, imovina prelazi u državnu svojinu, po odluci suda), kao i to da ishod oduzimanja imovine neće zavisiti od ishoda krivičnog postupka koji bi mogao da se vodi protiv osobe za koju se sumnja da je nezakonito stekla imovinu.
Kako je “Vijestima” nezvanično objašnjeno iz Vlade, postupak zbog sumnje da neko ima nezakonitu imovinu može da pokrene bilo koja institucija koja se bori protiv korupcije - Agencija za sprečavanje korupcije, policija, tužilaštvo... Državu bi u sporu na sudu trebalo da zastupa zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
Građansko oduzimanje imovine, koje su bivšem Ministarstvu pravde predlagali iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, koristi se u situacijama kad dokazi o nezakonito stečenoj imovini nisu dovoljni da bi se utvrdilo nečije učešće u izvršenju krivičnog djela. Imovina se tada oduzima kako njom ne bi moglo da se finansira dalje vršenje krivičnih djela.
Prelević kaže da mu se čini da se institut građanskog oduzimanja imovine uvodi kao “prečica” koja bi trebalo da isključi “trome” sudove. Naglašava da je protiv toga.
”Mislim da ovo može da bude opasan presedan. Zato govorim o djelotvornom pravnom postupku, u kome osumnjičeni ima sva prava - i na odbranu, i da učestvuje u dokazivanju, da predlaže dokaze, svjedoke... Ovo pitanje ne treba da se siječe preko koljena”, upozorava sagovornik.
On misli i da je prelazak tereta dokazivanja na drugu stranu veliki problem, zato što je prezumpcija nevinosti polazna tačka postupka protiv nekog lica.
”U mnogim evropskim državama je kod utvrđivanja krivičnih djela iz oblasti utaje poreza i ‘pranja’ novca, teret dokazivanja prebačen na onog ko posjeduje imovinu. Ali ne bih pošao od pretpostavke da je neko kriv, već od prezumpcije nevinosti, i pozvao osobu ‘X’, protiv koje se vodi postupak, da u saradnji s nadležnim organima dostavi dokaze o izvoru svoje imovine”, objašnjava Prelević.
Sagovornik “Vijesti” kaže da je za svaku pohvalu ideja crnogorske vlasti da se donese zakon o porijeklu imovine. To, prema njegovim riječima, pokazuje riješenost da se napravi diskontinuitet s ponašanjem bivšeg režima.
”To je transparentan potez kojim se poručuje - hoćemo da pravimo drugačiju i bolju Crnu Goru”, zaključuje Prelević.
Zakon u Srbiji kao bič za “neposlušne”
Upitan kakvi su rezultati srpskog Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu, koji se primijenjuje od marta ove godine, Prelević odgovara da su vlasti u Beogradu samo htjele do dobiju poene zbog njegovog usvajanja.
”Taj zakon je - manje-više kao i Zakon o lustraciji - ostao mrtvo slovo na papiru. U Srbiji on služi za ‘jurenje’ opozicije, nevladinih organizacija, medija, protivnika režima... To je instrument koji se koristi za disciplinu drugih”, objašnjava on.
Bonus video:
