Zakon o porijeklu imovine vrlo je jasan i nedvosmislen, i značajno će doprinijeti borbi protiv kriminala i korupcije - saopštio je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović na pres-konferenciji povodom prezentovanja modela oduzimanja imovine nezakonitog porijekla.
"Cilj je da se stane nakraj nelegalnom bogaćenju - kriminalaca, funkcionera, mafijaša... Nazvao bih žargonaki ovaj zakon - zakon protiv mafije, kako se zove u nekim evropskim državama. Biće potrebno da svi državni organi daju doprinos da se ovaj zakon realizuje", istakao je Abazović.
On je dodao da će zakon biti nešto drugačiji nego u državama regiona.
"Obuhvataće širok nivo primjene i onih koje će tretirati. Ponosan sam na ono što je uradila radna grupa za ovaj zakon. Očekujem podršku 81 poslanika za ovaj predlog. Volio bih da vidim ko ga neće podržati i zašto. Ako ga svi podrže, to bi bila podrška nekom društvenom konsenzusu. Očekujem da će ga svi poslanici podržati. Zakon je zapravo sistemski zakon koji je obećala ova Vlada. Na ovaj način smo završili dio posla, a glavni kreće nakon usvajanja u Skupštini Crne Gore. Vjerujem da je društvo sazrelo da se suoči s ovakvim anti-mafija zakonima", kazao je Abazović.
Šoć: Izabran model in rem građanskog oduzimanja imovine
Savjetik vicepremijera za pravna pitanja, Ivo Šoć, kazao je da godinama postoje zahtjevi za donošenjem ovakvog zakona, a posebno nakon prošlogodišnjih izbora.
"U izradi je bilo puno izazova. Prva prepreka je bilo pitanje retroaktivnosti, jer Ustav to zabranjuje. Drugi izazov je definisati pitanje postupka. Izabran je model in rem građanskog oduzimanja nezakonite imovine. Zbog njegove efikasnosti, preporučuje se uvođenje ovog modela koji se ne zasniva na krivičnoj osudi", istakao je Šoć.
On je dodao da je izazov bio i pronaći zakon koji će imati mjesto u pravnom sistemu Crne Gore.
"Ovaj zakon nije inkvizitorski. Imovina će se oduzimati kroz sudski postupak ako se ne dokaže njeno porijeklo. Trebalo je izbjeći i zamke populizma u ovom slučaju", kazao je Šoć.
Marić: Biće dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić, rekao je da očekuje da na javnoj raspravi dobiju predloge o zakonskom tekstu, koje će razmatrati i možda inkorporirati u finalni nacrt.
"Savjet Evrope daje nam podršku u ovom projektu. Eksperti iz Britanije, Njemačke i Italije takođe će dati. Srce mehanizma biće inkorporirano u već postojeći Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djeltanošću. Biće promijenjeno ime zakona. Irska je rodonačelnik pomenutog in rem modela. Crnogorski model će biti moćan protiv korupcije i daće ozbiljne rezultate", istakao je Marić.
On je dodao da je osnovni cilj oduzimanje imovine radi sprečavanja vršenja krivičnih djela.
"Biće dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja. Tužilac će formirati finansijske timove koji će ispitivati imovinu. Ako se utvrdi da je prikupljeno dovoljno dokaza u vezi neke imovine, njen imalac će morati da podnese izjavu. Onda se sačinjava izvještaj i pokreće građanski postupak za oduzimanje nezakonito stečene imovine. Teret dokazivanja je na onom ko je nezakonito stekao imovinu. Ako ne dokaže, ona ide Upravi za imovinu. Kad se pokrene finansijska istraga, imovina će biti zamrznuta. Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od presude u krivičnom", kazao je Marić.
Odović: Nije samo imovina problem, već i neprijavljeni dohodak
Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja (MFSS), Janko Odović, rekao je da je Vlada prilikom utvrđivanja zakonskog teksta nastupila jedinstveno, te da donosi set drugih zakona.
"Imovina nije samo problem, već i neprijavljeni dohodak. Imaćemo dva dodatna mehanizma koja ćemo moći da primjenjujemo. Ako se na sudu utvrdi porijeklo imovine, tada stupa na scenu klasični poreski postupak, kojim se utvrđuje je li imovina prijavljena i oporezovana u skladu sa zakonom. Vlada je pristupila izmjenama drugih zakona, kao što je Zakon o poreskoj administraciji, koji još nije razmatran u parlamentu. Davaće se ovlašćenje poreskom organu da od svih pravnih i fizičkih lica može tražiti podatke koji mogu poslužiti za utvrđivanje toga koju imovinu neko lice posjeduje", istakao je Odović.
On je dodao da se, ujedno, zakonom daje ovlašćenje da se utvrđuje poreska obaveza na neprijavljeni prihod.
"Ovlašćenje za procjenu vrijednosti imovine imaće poreski inspektor. Imovina fizičkih lica koja se nalazi u inostranstvu moći će da bude procijenjena i na pretpostavljeni dohodak kojim je stečena, te da taj dohodak bude oporezovan po stopi od 80 odsto", rekao je Odović.
Marić: Omogućiće se pristup i bankovnim računima u inostranstvu
Marić je kazao da poreski zakoni mogu da se primijenjuju otkad su usvojeni.
"Zakon iz 2015. (Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću) nije imao problem s retroaktivnošću. Građanski postupak će biti dominantan za oduzimanje imovine. Omogućiće se pristup bankovnim računima u državi i inostranstvu. To je moćan mehanizam", rekao je on.
Šoć: U krivičnom postupku neko može biti oslobođen, ali ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona i dalje ostaje pod istragom
Šoć je rekao da će građanski i krivični postupci biti potpuno odvojeni.
"U krivičnom postupku neko lice može da bude oslobođeno. Međutim, ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona i dalje ostaje pod istragom suda. Rezultati zakona iz 2015. su 12 trajnih oduzimanja imovine, od čega je bilo osam sporazuma o priznanju krivice. U jednom predmetu oduzeto je 500 eura", rekao je on.
Abazović: Odmah po donošenju zakona targetiraćemo imovinu iz nekih slučajeva koji nisu dobili epilog
Abazović je rekao da je mnogo važno da "napadnu imovinu".
"Moći ćemo odmah po donošenju zakona da targetiramo dio imovine iz nekih poznatih slučajeva, koji nisu dobili epilog. U pitanju je milionska imovina. Treba da se pomogne budžet, ali i građani, školstvo, zdravstvo...", kazao je potpredsjednik Vlade.
"Javni interes je da se zaštiti zakonita od nezakonito stečene imovine"
Marić je rekao da će ispitivanje stila života postojati u ovom zakonu, ali i u poreskim zakonima i zakonima o MUP-u.
"Javni interes je da se zaštiti zakonita od nezakonito stečene imovine", kazao je Marić.
"Istraga se može pokrenuti ako vrijednost imovine prelazi 50.000 eura"
Šoć je rekao da se istraga može pokrenuti ako vrijednost imovine ukupno prelazi 50.000 eura.
"Mnogo je bitno da se fokus prebaci na one koji imaju veliku imovinu. Moguće da će se ta granica od 50.000 pomjerati ili gore ili dolje", rekao je Šoć.
Abazović: Očekujem da se parlament odblokira i što prije zakaže sjednica
Abazović je rekao da će održati dva okrugla stola o nacrtu zakona.
"Očekujem da poslanici jednoglasno podrže zakon. Očekujem da se parlament odblokira i zakaže sjednica što prije, i zbog budžeta, i Tužilačkog savjeta... Naša četiri poslanika ("Crno na bijelo") podržavaju ovaj zakon i ničim ne blokiraju rad Vlade. Neka oni koji ne dolaze u parlament i ucjenjuju popisom, rekonstrukcijom Vlade... objasne građanima zašto nema ovih zakona", rekao je Abazović.
"Mehanizmi za oktrivanje prikrivene imovine su ogromni"
Marić je rekao da postoje ozbiljni mehanizmi za ispitivanje imovine u inostranstvu.
"Crna Gora je članica međunarodnih tijela s kojima razmjenjuje informacije. Tu nema nekog problema, samo mora da se radi. Mehanizmi za oktrivanje prikrivene imovine su ogromni. Sudski građanski postupak će biti ograničen u trajanju", najavio je Marić.
"Postupak utvrđivanja porijekla imovine biće brz, efikasan i transparentan"
Odović je kazao da se Vlada potrudila da narodu da brz postupak i ispuni obećanje dato na izborima 30. avgusta prošle godine.
"Poreski postupak omogućava razmjenu poreskih podataka s praktično svim državama svijeta. Postupak utvrđivanja porijekla imovine biće brz, efikasan i transparentan", rekao je on.
"Privremeno zamrznuta imovina nekim osobama, čeka se pravosnažna presuda"
Šoć je kazao da je sad privremeno zamrznuta imovina nekim osobama i da se čekaju pravosnažna presuda u tim slučajevima.
"Već sad imaćemo mogućnost da ta imovina ide u građanski postupak", kazao je on.
Šoć je rekao da poslanički imunitet neće imati nikakvog uticaja na građanski postupak.
Abazović je poručio da ne treba objašnjavati građanima vrijednost ovog zakona.
"Oni jedva čekaju da on stupi na snagu. Ako postoje neke naše dileme u vezi političke zbilje, one ne determinišu ovo pitanje", zaključio je Abazović.
Povezani članci
Bonus video:
