Vlada ne radi ništa na smanjenju političkog uticaja na državne institucije, iako Evropska komisija u izvještaju o napretku redovno upozorava na taj problem, navode u opoziciji i nevladinom sektoru. U izvještaju o napretku se, između ostalog, upozorava na politički uticaj na pojedine institucije, navodeći kao primjer Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) i Tužilaštvo.
“Opominjuće je da Izvještaj o napretku ponavlja konstatacije o neprimjerenom političkom uticaju na institucije koje su blokirane da rade svoj posao valjano. Odgovorna Vlada bi morala da u svojim redovima identifikuje one koji su zaslužni za ocjene ‘nema napretka’ ili otvorena pitanja koja izazivaju ‘ozbiljnu zabrinutost’ EK, jer su to suštinski krivci za već vidljivu stagnaciju demokratizacije i evropeizacije, a u nekim oblastima i regresiju ako pravilno čitamo diplomatske izraze”, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, navodeći da ne očekuje “takvu vrstu odgovornosti od Vlade Duška Markovića”.
U ovogodišnjem izvještaju EK se više puta pominje problem političkog uticaja na crnogorske institucije i ističe da opšta javnost Agenciju za sprečavanje korupcije i dalje ne smatra dovoljno nezavisnom.
“Zbog ličnih veza između njegovog menadžmenta i političke elite, opstaju optužbe o političkoj instrumentalizaciji. Da bi se ojačalo povjerenje javnosti, Agenciji treba dopustiti da radi nezavisno od bilo kakvog političkog uticaja. Njen menadžment i kadar trebalo bi da osigura maksimalnu transparentnost, integritet i nepristrastnost, i odgovornost”, navodi se u izvještaju.
Na političko miješanje upozoreno je i u slučaju Specijalnog državnog tužilaštva gdje EK navodi da članovi izvršne i zakonodavne grane vlasti ne bi trebalo da vrše politički uticaj na zvaničnike pravosuđa i policije s ciljem miješanja u njihovo nezavisno funkcionisanje. Evropski zvaničnici su konstatovali i da postoji razlog za zabrinutost za političko miješanje u oblasti pravosuđa i da je neophodna čvršća politička posvećenost kako bi se osigurala puna nezavisnost.
Šef Medijskog tima Građanskog pokreta URA Bojan Jevrić tvrdi da se vlast deklarativno zalaže za evropske integracije, navodeći da je nedavni sastanak direktora javnih preduzeća i institucija uoči predsjedničkih izbora ilustrativan primjer povezanosti institucija i partije.
“Vladajuća partija time dokazuje da su joj evropske vrijednosti na dnu liste prioriteta i da nemaju namjeru da sprovedu reforme u ovoj oblasti. Ozbiljna državna vlast radila bi na tome da depolitizuje javnu upravu, da na čelo institucija ne postavlja partijske vojnike već stručnjake i time dostizala evropske vrijednosti kojima naša zemlja deklarativno teži”, kazao je on.
U izvještaju EK se navodi i da treba osigurati to da nema političkog miješanja u operativne aktivnosti tijela koja vode istrage protiv organizovanog kriminala i korupcije. Termin “ozbiljna zabrinutost” korišten je za ukazivanje na problem političkog miješanja u rad Javnog servisa (RTCG) i Agencije za elektronske medije (AEM). U dokumentu stoji da su početni pozitivni razvoji u nezavisnosti i profesionalizmu uredništva RTCG našli na udaru pretjeranog političkog miješanja i političkog pritiska na njegov Savjet. Zabrinutost zbog političkog pritiska odnosi se i na odlaganje potpisivanja Vladinog sporazuma sa RTCG.
“Brisel sve preciznije detektuje situaciju u Crnoj Gori, a otpore vlasti da sprovede reforme koji bi im ugrozile monopole moći plaća država koja je institucionalno sve urušenija. Jer nema nezavisnih institucija u državi u kojoj je odavno izbrisana linija između vladajuće partije i institucija, u kojoj je partijska lojalnost jedini kriterijum koji se boduje za uspjeh u zapošljavanju i napredovanju, u kojoj se kritičko mišljenje, pitanje ili predlog proglašava ‘primitivnim, pakosnim, antidržavnim, izdajničkim, fašističkim’, u kojoj nismo jednaki svi pred zakonom, u kojoj se više napora ulaže u borbu protiv kritički orijentisanih NVO i medija nego korupcije i organizovanog kriminala”, istakla je Uljarevićeva, dok iz DPS-a nijesu željeli da komentarišu dio Izvještaja u kojem se ukazuje na politički uticaj.
Klauzula o balansu samo u ekstremnim slučajevima
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da će klauzula o balansu biti korištena u ekstremnim slučajevima. On je rekao da se u Izvještaju o napretku govori uglavnom o ograničenom ili dobrom napretku, ali ne o nazadovanju.
“Ove godine za jednu zemlju je naglašeno da nazaduje, a prije nekoliko godina smo za najmanje jednu zemlju rekli da se radi o ozbiljnom nazadovanju. U Crnoj Gori nema nazadovanja, ima napretka, tako da ovaj alat sigurno neće biti korišten”, kazao je on Televiziji Vijesti navodeći da Brisel razgovara sa svim zainteresovanim stranama, te da sa NVO i Vladom pokušava da analizira njihove brige.
“Kažem opet, ne postoji trenutno zamisao da se iskoristi ovaj alat. Postoji ohrabrenje i nadamo se da će u oblastima kojima se bavimo u Izvještaju biti ostvaren napredak sljedeće godine. I Crna Gora mora da uzme u obzir da su dvije zemlje dobile preporuku za početak pregovora. Mislim da u ovim zemljama ima dosta entuzijazma trenutno. Da bi Crna Gora zadržala poziciju lidera, ozbiljan posao treba da se uradi”, kazao je on. Komentarišući dio Izvještaja koji se odnosi na političko miješanje u rad savjeta RTCG i AEM-a, on je rekao da postoje izazovi.
“Naravno da ćemo poslati poruke, možda ne javno, već putem zvaničnih diplomatskih kanala, i naravno da analiziramo situaciju i pokušavamo da pomognemo zemlji da se kreće u pravom smjeru”, kazao je on.
Komentarišući optužbe lidera DPS-a Mila Đukanovića koji je dio medija i NVO nazvao fašistima, on je rekao: “U isto vrijeme, mediji i NVO su osnov svakog demokratskog društva i posebno u zemljama kandidatima, i zbog toga treba da postoji nulta tolerancija kad su u pitanju prijetnje novinarima ili NVO”.
Orav je kazao da će vjerovatno biti ponovljene preporuke za izmjenu izbornog zakonodavstva.
“Mislim da je važno da se implementiraju, kao i one ranije koje još uvijek čekaju na implementaciju. To je i razlog zbog čega u Izvještaju o Crnoj Gori pominjemo potrebu za podrobnim izbornim reformama”, kazao je on.
Lekić: Brisel afirmiše Đukanovićevu vlast
Predsjednik Demosa Miodrag Lekić smatra da bi građani mogli biti “kolateralna šteta partnerstva EU i Đukanovića, u kojem se kombinuju prijetnje i komplimenti”. On smatra da je tehnički dio izvještaja vrlo kritički ocijenjen, dok je politički “načelno afirmativan”.
“Ono što je izvjesno jeste da građani ne uočavaju nikave benefite u realnom životu od procesa integracija u EU. Napredovanje u invenciji ambivalnetnog, duplog jezika kojim se zamršeno opisuje objektivno teško stanje u zemlji nije nikakav impuls, još manje utjeha građanima za život u društvu osiromašene i kockarske ekonomije, nekontrolisane vlasti, primitivnih upliva u slobode medija, sa sve češćim primjerima duboke kriminalizacije zemlje”, istakao je Lekić.
Bonus video:
