Poslanica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović kazala je danas u Skupštini Crne Gore da je, mimo zakona, većini tužilaca, osim zarade, isplaćivan specijalni dodatak, prekovremeni rad, dežurstva, pripravnosti i uvećanje zarade za vrijeme državnih i vjerskih praznika.
Ona je kazala da to nije radilo samo Tužilšatvo za 2020. godinu, nego i sudstvo za 2019. godinu.
Iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava je na njeno poslaničko pitanje odgovoreno da je Ministarstvo, svjesno značaja rješavanja problema nastalih usljed ukidanja pravnog osnova za ostvarivanje prava na naknadu za dežurstvo i pripravnost zaposlenih u sudstvu i Državnom tužilaštvu, u julu 2021. godine Vladi Crne Gore iniciralo predlog za izmjenu odgovarajućih propisa kojim bi se riješilo ovo pravno pitanje.
"Uvažavajući predloge ministarstva, Vlada Crne Gore zauzela stav da je ovo pitanje potrebno riješiti kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa, koji će potpisati predstavnici Vlade i Sindikata Uprave i pravosuđa Crne Gore", odgovoreno je iz tog resora.
Popović je u Skupštini kazala da je Državna revizorska institucija (DRI) objavila Izvještaj o finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti poslovanja Tužilaštva za 2020.godinu, u kojem se konstatuje da je Tužilaštvo dobilo uslovno mišljenje na finansijsku reviziju i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti.
Ona je kazala da je Tužilaštvo, po nalazu DRI, prekršilo više zakona i podzakonskih akata.
Kazala je da je najdrastičniji primjer zloupotrebe novca svih građana Cme Gore je isplaćivanje dodatka na zaradu po osnovu dežurstva i pripravnosti u iznosu od 540.000 eura, na osnovu Odluke o uvećanju zarade državnim službenicima i namještenicima za obavljanje određenih poslova, čije je odredbe člana ukinuo Ustavni sud još 2017.godine.
"Šta će Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava preduzeti kako bi se sankcionisala potrošačka jedinica Tužilaštvo zbog kršenja Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovomosti, Zakona o radu, Zakona o državnoj imovini, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i posebno, zbog postupanja po Odluci koja je ukinuta Odlukom Ustavnog suda iz 2017.godine?", pitala je Popović.
Ona je kazala da je, mimo zakona, većini tužilaca, osim zarade, isplaćivan specijalni dodatak, prekovremeni rad, dežurstva, pripravnosti i uvećanje zarade za vrijeme državnih i vjerskih praznika.
Državni sekretar Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić kazao je da da ti ljudi posljednjih pola godine te naknade ne primaju, što je veliki problem jer nije usklađen taj zakonski osnov.
Poslanik Demokratske partije (DPS) Dragutin Papović je pitao da li će Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava ispraviti greške u Uvjerenjima o upisu u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica koja se odnose na Mitropoliju crnogorsko-primorsku i Eparhiju budimljansko -nikšićku Srpske pravoslavne crkve (SPC).
On je kazao da je u uvjerenjima kojima su ove eparhije SPC upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica navedeno da su Mitropolija cmogorsko- primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka osnovane 1220. godine.
“Činjenice govore drugaćije. Mitropolija cmogorsko-primorska je formirana 1931. godine, a Eparhija budimljansko-nikšićka 2001. godine. Zbog toga je potrebno izvršiti reviziju Uvjerenja i njihov sadržaj prilagoditi činjeničnom stanju”, rekao je Papović.
Marić je odgovorio da moraju da primjenjuju crnogorske zakone, navodeći da je Ministarstvo dostavilo svu dokumnetaciju koja je pratila donošenje Uvjerenja.
“Mi utvrđujemo samo tri činjenice, da je uredno podnijet zahtjev, da je lice koje je podnijelo zahtjev crnogorski državljanin i sve to što treba i da je ta vjerska zajednica ostvarila neki pravni subjektivitet pred organima države Crne Gore. Te tri činjenice su utvrđene i doneseno je uvjerenje”, kazao je Marić.
U pisanom odgovoru Ministarstva se navodi da su sproveli upravne aktivnosti povodom zaprimljene prijave Mitropolije Crnogorsko- primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, te izdalo uvjerenje o upisu dostavljenih podataka u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica:
“Pa ne postoje druge upravne aktivnosti vezane za ovaj postupak utvrđen zakonom, uključujući reviziju ili mijenjanje upisanih podataka, odnosno takva upravna aktivnost je nedozvoljena u smislu zakona. Eventualne greške čije bi ispravljanje bilo u nadležnosti ovog Ministarstva, posebno očigledne omaške u kucanju, slovne, brojčane i druge slične greške nisu utvrđene u izdatim uvjerenjima, na osnovu kojih bi se vršila revizija ili ispravka istih”.
Bonus video:
