Predlog Demokratskog fronta (DF) o organizovanju novih izbora zasad nema podršku njihovih kolega iz vlasti, pa je realizacija te ideje moguća jedino uz podršku opozicionih stranaka predvođenih Demokratskom partijom socijalista (DPS), koje mjesecima traže vanredne izbore.
Iz DF-a su juče - nakon što su njihovi koalicioni partneri odbili predlog o formiranju nove vlade - najavili da će parlamentarnoj većini i političkim predstavnicima nacionalnih manjina ponuditi da vrate mandat građanima i idu na nove izbore.
Međutim, iz tog političkog saveza nisu željeli da kažu kako će stvoriti uslove za vanredne izbore.
Lideri DF-a su na presu u Skupštini dozvolili novinarima postavljanje samo dva pitanja, jer, kako su rekli, ne žele da konferencija skrene "s osnovne teme".
Izbori bi se mogli dogoditi ako se Vladi izglasa nepovjerenje u Skupštini, ili ako se parlamentu skrati mandat. Partneri DF-a u vlasti - kako sad stvari stoje - za te opcije nisu zainteresovani.
"Rušenje" Vlade u Skupštini, međutim, ne mora da vodi u nove izbore, jer onaj ko prikupi podršku četrdeset jednog poslanika, može da dobije mandat za sastav novog kabineta...
Spekuliše se da će Front ponuditi predlog za skraćenje mandata Skupštini, za čije je usvajanje potrebna većina glasova svih poslanika.
Parlament će se sjutra izjašnjavati o sudbini kabineta premijera Zdravka Krivokapića, ali poslanici DF-a, uprkos predlogu o novim izborima, kažu da neće podržati "rušenje" Vlade s DPS-om - niti će prisustvovati glasanju - jer, kako su pojasnili, "oni koji su pokrenuli inicijativu nisu dobro društvo za ovu priču".
Oni misle da taj predlog neće rezultirati padom Vlade, odnosno da će ga podržati samo opozicioni poslanici, koji su ga i podnijeli.
Iz DF-a su, međutim, prije nekoliko dana saopštili da će Vladu, na njihov predlog, "oboriti" kad obezbijede 41 glas za formiranje nove.
Šef poslaničkog kluba Demokrata, Boris Bogdanović, kazao je "Vijestima", komentarišući predlog DF-a o novim izborima, da naredni treba da budu održani 2024. godine, odnosno - u njihovom redovnom terminu.
"Građani Crne Gore su na izborima u avgustu 2020, uprkos svim pritiscima, ucjenama, prijetnjama i opstrukcijama razvlašćenog DPS režima, dali nikad snažniji i jasniji dokaz svoje političke volje da državom upravljamo u njihovo ime do 2024. Ako nam je zaista, kako govorimo, interes građana i države prioritet, naći će se način da se aktuelna politička kriza prevaziđe, a to je moguće jedino putem dogovora i kompromisa, gdje će svaki politički subjekt žrtvovati nešto, da bi dobili Crna Gora i njeni građani".
Iz Građanskog pokreta (GP) URA prekjuče su saopštili da im je apsolutno neprihvatljivo da s DF-om dogovaraju vanredne izbore.
"Ako njihova ponuda bude da s Urom dogovaraju nove izbore, to će morati da traže s DPS-om i opozicijom. S nama to ne mogu postići, jer nas ne interesuje gubljenje vremena", poručio je poslanik GP URA, Miloš Konatar.
Iz DF-a su na jučerašnjoj pres-konferenciji saopštili da su novi izbori "najpoštenije i najčistije" rješenje, kako bi se prekinula "agonija" u kojoj se vlast nalazi.
Tvrde da su uradili sve što je do njih da se prevaziđe kriza vlasti, te da su čisti pred građanima.
"Pozivamo sve kolege da se, pošto nismo uspjeli da se dogovorimo - ali ne zato što nije bilo političke volje u DF-u, već u Uri i kod premijera - da vratimo mandat građanima i da oni izaberu novi parlament, koji će izabrati novu vladu", rekao je jedan od lidera DF-a, Nebojša Medojević.
Njegov kolega, Andrija Mandić, kazao je da Crna Gora nema vremena da čeka i prati aktuelna politička dešavanja.
"Građani će ponovo u birati svoje predstavnike u Skupštini. Vjerujemo da će ti predstavnici biti bolje sreće od nas, da će biti mudriji, da će izabrati vladu koja može da odgovori zahtjevima većinske Crne Gore, koja će se konstituisati na narednim izborima".
Treći čelnik DF-a, Milan Knežević, kazao je da će oni koji ne žele da "prekinu ovu agoniju", morati da podnesu račun građanima - ili sad ili kroz određeni vremenski period.
"Mila Đukanovića (lidera DPS-a) ne vraća DF, već oni koji ovih dana tajno pregovaraju s njim i javno glasaju s njim za zajedničke predloge zakona i personalna rješenja. Mi s Đukanovićem - ni na radost, ni na žalost".
Lider i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Vladimir Joković, ocijenio je da vanredni izbori ne bi donijeli ništa novo.
"Isti akteri morali bi ponovo da pregovaraju o formiranju vlasti, pa je onda bolje da to učine sad. Najbolje je tražiti rješenje u okviru ove parlamentarne većine", kazao je on "Vijestima".
Predsjednik i poslanik Demosa, Miodrag Lekić, rekao je listu, da dubina krize vlasti zahtijeva nove predloge, što je uvijek bolje od "zatrovanih, često jalovih polemika".
"Tako vidim novi javni stav DF-a. Ma koliko njihova inicijativa izgledala decidirana, ostavlja prostor i drugima da se izjasne. Tu se možda nalazi i posljednja šansa za postizanje svijesti o dubini - sada ne već krize, nego pada ukupne izabrane političke većine. Dakle, svijesti kao pretpostavke za konsolidaciju vlasti u posljednji čas. Dok ta šansa postoji, Demos kao stranka koja se iskreno bori za javni interes i odgvornost, zalagaće se za politički dogovor".
Čelnik i poslanik Prave Crne Gore (Prava), Marko Milačić, ocijenio je da bi vraćanje mandata građanima, ko god to zagovarao, bilo "davanje kiseonika DPS-u".
"Niti se Prava boji izbora, niti postoji bojazan da će se DPS vratiti na vlast, ali smatramo da je zagovaranje izbora u ovom trenutku, kad treba da počnu kapitalni projekti - prije svega oni koji garantuju povećanje standarda svih građana - nešto što umjesto u stabilizaciju, uvodi zemlju u destabilizaciju i sveopštu atmosferu podjela, raskola i svađa", kaže on za "Vijesti".
Milačić poručuje da je vrijeme za vraćanje dijalogu u okviru parlamentarne većine.
"Duboko vjerujem da, bez obzira na razlike među nama, ipak možemo i moramo da dođemo do dogovora i kompromisa".
I poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG), Vladimir Dobričanin, smatra da je razgovor preči od izbora.
On je, komentarišući ponudu DF-a, kazao da njegova stranka daje prednost dijalogu u odnosu na "ostale vidove koji su takođe legitimni i koji nemaju širu podršku".
"Mi iz UCG-a i dalje smatramo da postoje pregovarački kapaciteti u svim političkim opcijama koje čine parlamentarnu većinu, i da se mora sjesti za sto bez ucjena i uslovljavanja, kako bi se postiglo najbolje rješenje za postojeću političku krizu".
Manjinama nije tražena podrška za skraćenje mandata
Inicijativu za skraćenje mandata parlamentu mogu podnijeti šef države, Vlada ili najmanje 25 poslanika.
To znači da će DF, ako Vlada sjutra "preživi" glasanje u Skupštini, za podnošenje tog predloga morati da traži podršku opozicije.
Milan Knežević je kazao da Front želi da s parlamentarnom većinom i predstavnicima manjina odredi model za vraćanje mandata građanima i odlazak na izbore.
Predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije "Jednoglasno", Fatmir Đeka, kazao je "Vijestima" da njegovoj stranci niko nije nudio predlog za skraćenje mandata parlamentu.
"Niko nam ništa nije nudio... Za svaku inicijativu odredili bi se naši stranački organi, kao i naša koalicija".
Iz Bošnjačke stranke su prethodno naveli da će stav o eventualnoj inicijativi saopštiti nakon što ona bude ozvaničena i nakon što se detaljno upoznaju s njenim tekstom.
Bonus video:
