Otkako je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić najavio povećanje plata u okviru programa “Evropa sad”, djelimično su splasnule nacionalističke tenzije, pa je u posljednje vrijeme manje podjela na Crnogorce, Srbe, četnike, partizane, komite...
Sagovornici “Vijesti” kažu da je najavljeno povećanje plata, najveće u posljednjih 30 godina, sada zaokupiralo pažnju građana, ali upozoravaju da je stavljanje u drugi plan podjela - samo privremeno.
Analitičar Andrija Đukanović kaže da je priča o budžetu samo trenutno skrajnula nacionalne teme.
”Te teme će uvijek biti aktuelne i još dugo će biti osnov za podjele i sukobe u društvu. Sad smo malo više zauzeti novcem i lijepim željama, ali bojim se da to neće biti tako uspješno kao što mislimo, a onda će se nacionalizam vratiti na velika vrata”, kazao je Đukanović za “Vijesti”.
I urednik agencije Mina Milan Žugić smatra da je priča o budžetu, odnosno programu “Evropa sad”, u drugi plan stavila nacionalističke teme, “jer je najavljeno povećanje plata glavna tema razgovora među građanima”.
”Iskreno se nadam da će teme o vjeri, naciji... sve više biti u drugom planu”, kaže Žugić za “Vijesti”.
Izrazita polarizacija društva, praćena govorom mržnje, prijetnjama i uvredama posebno na društvenim mrežama, Crnu Goru karakteriše od kraja 2019. godine, odnosno od usvajanja prve verzije Zakona o slobodi vjeroispovijesti i početka kampanje za parlamentarne izbore u avgustu 2020.
Dvije nacionalističke struje - prosrpska (koju čine uglavnom pristalice Demokratskog fronta) i procrnogorska (okupljena oko Demokratske partije socijalista i komitskih organizacija) od tada održavaju tenzije u državi.
Međutim, od kada je najavljeno povećanje plata, tenzije su smanjene.
Da bi došlo do povećanja plata, neophodno je da Skupština usvoji budžet i prateće zakone, koji proizilaze iz programa “Evropa sad”, što je, sudeći prema najavama iz poslaničkih klubova vlasti, sada izvjesno.
Andrija Đukanović kaže da što se tiče glasanja za budžet svi će dići ruku “za”, jer građani očekuju veće plate i sve što su im političari obećali prethodnih dana.
”Teško se može opravdati protivljenje povećanju plata kod građana iscrpljenih finansijskim problemima i decenijskom krizom”, rekao je Đukanović.
Milan Žugić smatra da će se građani ako ne prođe budžet, a samim tim i program “Evropa sad”, razočarati u istoj mjeri koliko su se radovali najavljenom povećanju plata.
Prema njegovim riječima, teško je odgovoriti na pitanje da li će se iko od poslanika vlasti usuditi da ne glasa za budžet i prateće zakone, s obzirom na raspoloženje građana.
”Vjerujem da će partije imati u vidu da ih na proljeće naredne godine očekuju izbori u više opština”, ukazao je Žugić.
Smatra da će se, ako ne prođe budžet, morati ići u restrukturiranje odnosa unutar parlamentarne većine, što je nedavno u intervjuu “Vijestima” najavio i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, čiji bi osnov mogao biti i nedavno potpisan Memorandum o saradnji između dijela vlasti i opozicije.
U Skupštini je u petak završena rasprava u načelu o predlogu Zakona o budžetu za narednu godinu o kome bi posalnici trebalo da se izjasne sljedeće sedmice. Opozicija je pozvala Vladu da povuče Predlog zakona o budžetu za narednu godinu iz skupštinske procedure, jer smatraju da je održivost javnih finansija dovedena u pitanje nakon odluke da se izbriše mogućnost da se država zaduži u narednoj godini za potrebe finansiranje deficita.
Program “Evropa sad” predviđa značajno smanjenje dažbina na zarade, povećanje minimalne zarade na 450 eura i dovođenje prosječne na neto iznos od 700 eura. Da bi ovaj program bio ostvarljiv, potrebno je usvojiti izmjene 12 zakona, kao i odluku o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru.
Prema ovom programu, Vlada od 1. januara ne bi naplaćivala doprinose na zaradu za zdravstveno osiguranje, već bi troškove zdravstva finansirala od drugih prihoda.
Takođe, prvi put se uvodi neoporezivi dio zarade i to u iznosu do 700 eura neto.
Potrebno mnogo koraka naprijed da bi se prevazišle podjele
Na pitanje da li je i potpisani Memorandum između dijela vlasti i opozicije korak naprijed u prevazilaženju podjela, Žugić odgovara da je Crnoj Gori potrebno mnogo koraka naprijed da bi se prevazišle podjele, ali vjeruje da ovaj memorandum može biti početak.
”Ipak smatram da je Crnoj Gori prijeko potreban široki društveni dijalog u koji bi bili uključeni svi segmenti društva... “, poručuje Žugić.
Andrija Đukanović je ocijenio da Memorandum nije korak ka pomirenju, što se vidi po reakcijama na njega.
”Mislim da je došao nekako tiho pod velom misterije i iznenada okupio neke do tada suprotstavljene opcije. Ali, definitivno nije korak ka pomirenju naprosto jer nije stvoren u dijalogu svih aktera koji nešto znače na političkoj sceni. Tako da sve zajedno nijesam neki velik optimista dešavanjima posljednjih dana i mjeseci”, rekao je Đukanović.
Memorandum su 15. decembra potpisali Građanski pokret URA i Savez građana CIVIS, Socijalistička narodna partija, Bošnjačka stranka, Albanska alternativa, Forca i Demokratska partija.
Bonus video:
