Crna Gora prati aktuelna dešavanja na ukrajinskoj granici gdje Rusija gomila svoje trupe, a eventualnu odluku o tome da li će crnogorski vojnici biti dio NATO snaga - u slučaju da se on uključi u potencijalni sukob, donijeće Skupština.
To je suština odgovora Ministarstva odbrane (MO) na pitanje “Vijesti” da li će Crna Gora učestvovati u snagama NATO ako Alijansa na bilo koji način bude uključena u potencijalni vojni sukob između Rusije i Ukrajine.
Iz Ministarstva vanjskih poslova podsjećaju na zakonsku proceduru prema kojoj konačan stav o upotrebi Vojske daju poslanici, dok su bivši šef diplomatije Srđa Darmanović i predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose Miodrag Lekić stava da neće biti razloga za odlučivanje na tu temu.
Darmanović je tokom gostovanja na RTCG istakao da se NATO neće boriti u Ukrajini i da Crna Gora kao članica nema razloga za strepnju da će morati da učestvuje u sukobu. Lekić je takođe uvjeren da neće biti oružanog sukoba u Ukrajini.
”Treba rasteretiti građane Crne Gore te psihoze, pri čemu se u medijima ističe takav ishod. Nemam podatke iz svjetskih centara, ali ovo je političko propagandna borba”, kazao je predsjednik Odbora.
Prema pisanju medija, Rusija nedjeljama postavlja trupe na granici sa Ukrajinom, kao i na pripojenom Krimu. To je probudilo strahove u Ukrajini, koja teži pridruživanju Evropskoj uniji i NATO-u, i na Zapadu da bi Kremlj mogao započeti novi rat sa susjednom zemljom, što zvanična Moskva poriče.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je nedavno saopštio da su američki predsjednik, evropski lideri i NATO jednoglasno na onlajn sastanku upozorili Moskvu da će eventualni napad Rusije na Ukrajinu izazvati žestok odgovor.
”Saglasili smo se da će bilo kakva nova agresija Rusije protiv Ukrajine imati ozbiljne posljedice”, naveo je on na Twitteru poslije online sastanka s američkim predsjednikom i čelnicima Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Velike Britanije i Evropske unije.
Iz Ministarstva odbrane podsjećaju da je “Crna Gora suverena u donošenju odluka o upotrebi jedinica i pripadnika Vojske kao članica Sjevernoatlantskog saveza”.
Podsjećaju da Savjet za odbranu i bezbjednost predlaže upotrebu Vojske u međunarodnim snagama, dok o tome odlučuje Skupština. Navode da je Zakonom o odbrani definisano ostvarivanje odbrambenih interesa, koji podrazumijevaju i sprovođenje aktivnosti i okviru Sjevernoatlantskog saveza.
Zakon o upotrebi jedinica VCG u međunarodnim snagama i učešću pripadnika operativne jedinice za zaštitu i spašavanje, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu, kako se objašnjava, omogućava upućivanje jedinica ili pripadnika Vojske u aktivnosti sprovođenja aktivnosti podrške miru, odgovora na krize i u okviru humanitarnih operacija, kao i odbrane država saveznika u smislu člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora.
U njemu piše da će se napad na jednu zemlju smatrati napadom na sve zemlje NATO-a i da kolektivno sve saveznice imaju pravo na samoodbranu upotrebom oružane sile. Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora bio je aktiviran jedanput od osnivanja NATO, nakon terorističkih napada u SAD 2001. Crna Gora je postala članica NATO 2017. godine.
Iz MVP navode da su NATO i pojedini visoki zvaničnici država članica saopštili da ne postoje bilo kakvi planovi za vojno angažovanje oružanih snaga saveznika u eventualne oružane sukobe u Ukrajini, što ne isključuje pružanje pomoći i podrške ovoj državi za jačanje njenih defanzivnih odbrambenih sposobnosti.
Dodaju da Crna Gora, kao odgovorna saveznica, prati situaciju u i oko Ukrajine i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine u skladu s njenim međunarodno priznatim granicama.
”Takođe, podržavamo pravo svih država da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti i bezbjednosnim aranžmanima. S druge strane, Crna Gora podržava održavanje dijaloga s Rusijom kroz Savjet NATO - Rusija i aktivno je učestvovala na nedavno održanom sastanku. Takođe, podržavamo i druge formate dijaloga koji mogu doprinijeti mirnom rješavanju svih otvorenih pitanja”, piše u odgovoru Vijestima.
Navode da upravo ovim konkretnim potezima kroz poziv za dijalog i rješavanje spornih pitanja diplomatijom, NATO potencira namjeru da se mirnim putem dođe do deeskalacije sukoba. U tom pravcu je, kako objašnjavaju iz MVP, već održano niz sastanaka u različitim formatima u Briselu, Ženevi, Beču, uz jasnu poruku da su saveznice spremne za smislen dijalog s Ruskom Federacijom, ali i konkretne ishode. Podsjećaju da je tokom sastanka Savjeta NATO-Rusija, održanog 12. januara, ruskoj strani predložen nastavak susreta u ovom važnom forumu, kako bi se dalje adresirala pitanja evropske bezbjednosti, uključujući i situaciju u i oko Ukrajine.
”Nadamo se da će Rusija pozitivno odgovoriti na predlog generalnog sekretara NATO da nastavimo sa sastancima Savjeta NATO - Rusija u narednom periodu, a nakon što je Rusija dobila pismeni odgovor Alijanse na njihove predloge o bezbjednosnim garancijama”.
Navode da, sa druge strane, u skladu sa politikom dvostrukog pristupa, NATO radi i na podizanju spremnosti snaga Alijanse radi jačanja kolektivne odbrane i sigurnosti saveznica.
Sjeverna Makedonija koja je članica NATO saveza na Zapadnom Balkanu i Kosovo su pružili podršku Ukrajini. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je nedavno, odgovarajući na pitanje kako će se Hrvatska postaviti u slučaju da dođe do eskalacije sukoba Rusije i Ukrajine, poručio da Hrvatska nema ništa s tim.
”Gledam izvještaje prema kojima NATO pojačava prisutnost i šalje nekakve izvidničke brodove. Mi s tim nemamo ništa i nećemo imati ništa, to garantujem. Nećemo slati nikoga, a ukoliko dođe do eskalacije, povući ćemo se do posljednjeg hrvatskog vojnika”, rekao je Milanović.
Iz MVP-a navode da Crna Gora vjeruje da se tenzije i nesuglasice moraju rješavati dijalogom i diplomatijom.
Darmanović: Neće se boriti, ali će rasporediti snage
Darmanović je rekao da Ukrajina u bližoj budućnosti neće postati članica NATO-a i zato je čudno što se zahtjev o tome postavlja uopšte.
”Smatram da će diplomatija sada odraditi svoje. Bajden je dao do znanja da je spreman da razgovara. NATO ne može prihvatiti ove uslove. Ne postoji zapadni političar koji bi prihvatio uslove da suspendujete pravo zemalja da sami odlučuju o spoljnoj politici na osnovu Pariske povelje, da suspendujete povelju NATO-a da ima pravo da se širi, da povučete snage zemalja članica NATO-a. Tako da ako pitate za članice NATO-a, NATO se sigurno neće boriti ako dođe do sukoba, ali će rasporediti snage u svojim članicama na granicama”, kazao je on za RTCG.
Bonus video:
