Ministarstvo vanjskih poslova dobilo je pismo ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova u kom traži od Crne Gore da se izjasni povodom NATO odgovora na zahtjeve Rusije, u vezi krize u Ukrajini, saznaju “Vijesti”.
Lavrov je isto pismo uputio kolegama iz SAD, Kanade i nekoliko evropskih država, a u njemu podsjeća na sporazum o nedjeljivosti bezbjednosti čiji je smisao da ili postoji jedna bezbjednost za sve, ili ne postoji ni za koga. Pismo je upućeno čak i Republici Irskoj i Švajcarskoj koje su neutralne.
Izvor “Vijesti” iz diplomatskih krugova smatra da je pismo Lavrova upućeno pojedinačno zemljama kako bi se pokušalo izazvati nejedinstvo oko ovog pitanja u zemljama EU i NATO, odnosno da se bilateralnim pritiscima proizvede “iskliznuće”.
U pismu koje je objavljeno i na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Lavrov navodi da su njegove kolege “svjesne da je Rusija ozbiljno zabrinuta zbog povećanja vojno-političkih tenzija u neposrednoj blizini njenih zapadnih granica”.
”U cilju izbjegavanja bilo kakve dalje eskalacije, ruska strana je 15. decembra 2021. predstavila nacrte dva međusobno povezana međunarodno-pravna dokumenta – Ugovora između Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država o garancijama bezbjednosti i Sporazuma o mjerama za obezbjeđenje bezbjednosti između Ruske Federacije i država članica NATO-a. Odgovori SAD i NATO-a na naše predloge primljene 26. januara 2022. pokazuju ozbiljne razlike u shvatanju principa jednake i neodvojive bezbjednosti koji je fundamentalan za cjelokupnu evropsku bezbjednosnu arhitekturu, napisao je Lavrov, navodeći kako Rusija smatra da je neophodno odmah razjasniti ovo pitanje, jer će to odrediti izglede za budući dijalog.
Rusija sedmicama postavlja trupe na granici sa Ukrajinom, kao i na pripojenom Krimu. To je probudilo strahove u Ukrajini, koja teži pridruživanju Evropskoj uniji i NATO-u, i na Zapadu da bi Kremlj mogao početi novi rat sa susjednom zemljom, što zvanična Moskva poriče.
Iz Ministarstva odbrane Crne Gore “Vijestima” su nedavno kazali da prate aktuelna dešavanja na ukrajinskoj granici, a eventualnu odluku o tome da li će crnogorski vojnici biti dio NATO snaga - u slučaju da se on uključi u potencijalni sukob, donijeće Skupština. Crna Gora je članica NATO-a od 2017. godine.
Lavrov navodi da se princip nedjeljive bezbjednosti selektivno tumači kao opravdanje za stalni kurs ka neodgovornom širenju NATO-a. “Pokazalo se da zapadni predstavnici, izražavajući spremnost da se uključe u dijalog o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, namjerno izbegavaju da se u svojim komentarima pozivaju na Povelju o evropskoj bezbjednosti i Astansku deklaraciju. Oni pominju samo ranije dokumente OEBS-a, posebno često – Parisku povelju za novu Evropu iz 1990. koja ne sadrži sve ‘nezgodniju’ obavezu da se ne jača sopstvena bezbjednost na račun bezbjednosti drugih država”, navodi Lavrov.
Poručuje da Rusija želi da dobije jasan odgovor na pitanje kako njeni partneri shvataju svoju obavezu da ne jačaju sopstvenu bezbjednost nauštrb bezbjednosti drugih država na osnovu privrženosti principu nedjeljive bezbjednosti.
”Kako konkretno vaša vlada namjerava da ispuni ovu obavezu u praksi u sadašnjim okolnostima? Ukoliko odustanete od ove obaveze, molimo vas da to jasno kažete. Bez pune jasnoće po ovom ključnom pitanju koje se odnosi na međusobnu povezanost prava i obaveza odobrenih na najvišem nivou, nemoguće je obezbijediti ravnotežu interesa oličenih u instrumentima samita u Istanbulu i Astani. Vaš odgovor će pomoći da se bolje razumije stepen sposobnosti naših partnera da ostanu vjerni svojim obavezama, kao i izgledi za zajednički napredak ka smanjenju tenzija i jačanju evropske bezbjednosti”, poručio je Lavrov.
Bonus video:
