U zadnji čas i bez znanja ministra

Odluka Vlade Crne Gore da tokom skupštinske rasprave o svom nepovjerenju usvoji izmjene odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, sporna je politički i krivično-pravno, smatraju sagovornici “Vijesti”.

Predlog Odluke o izmjeni odluke o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom bila je u vladinoj proceduri na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova početkom prošle godine, ali je povučena kako bi se postigla saglasnost na skupštinskom Odboru za izborne reforme.

Međutim, dok je trajala rasprava u parlamentu, Vlada je juče na elektronskoj sjednici, mimo znanja ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, usvojila Odluku o izmjeni odluke o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Sekulović je za namjeru saznao iz whatsapp grupe, kada je počela elektronska sjednica, pokušavajući da ubijedi kolege da se odustane od toga, saznaju “Vijesti”.

Novom odlukom predviđeno je da se 10 godina boravka smatra - pet godina privremenog plus pet godina stalnog boravka u Crnoj Gori, dok je raniji zakonski uslov za prijem u crnogorsko državljanstvo bio 10 godina stalnog boravka u državi.

Tokom elektronske sjednice, premijer Krivokapić se pozvao na član 55 Poslovnika Vlade, na osnovu koga on može da predloži izmjene ili dopune dnevnog reda kao i promjenu statusa tačke dnevnog reda za verifikaciju u tačku za razmatranje do kraja sjednice Vlade.

Profesor Pravnog fakulteta i advokat Miloš Vukčević rekao je za “Vijesti” da ono što premijeru “nije pošlo za rukom prije godinu, sada je uspio da uradi sa grupom svojih ministara, ali uz grubo kršenje procedura u radu Vlade”.

”Odluku nije predložio resorni ministar unutrašnjih poslova, što je uobičajena procedura, jer je riječ o propisu za koji je nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova. Time pokušava da pred sam kraj rada Vlade izmijeni broj i strukturu biračkog tijela u Crnoj Gori”, smatra Vukčević.

On navodi da je Vlada morala da uradi analizu i, kako je rekao, sam proces donošenja odluke o kriterijumima mora biti jasan i transparentan, uz puno sudjelovanje Evropske komisije, ali i stručne i naučne javnosti.

“Sve drugo budi opravdane sumnje u mogućnost izbornog inžinjeringa i to već pred naredne parlamentarne izbore”, ocijenio je Vukčević.

Kada je Vlada u aprilu prošle godine povukla predlog odluke, dogovoreno je da izmjene načina sticanja državljanstva treba donijeti u paketu sa ostalim odlukama i sa preciziranjem jasnijih uslova za sticanje tzv. počasnog državljanstva, a koje je godinama jedno od spornih pitanja.

Da treba sačekati sa usvajanjem Odluke saglasio se tada i resorni ministar Sekulović, naglašavajući “da je dobra demokratska praksa da se prilikom izrade izbornih zakona treba konsultovati i sačekati i stav matičnog Odbora”.

Na drugoj sjednici Radne grupe Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koja je održana 12. maja prošle godine, usaglašeni su zaključci da su na sjednici otvorena važna pitanja, a odnose se na analizu primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Tada je dogovoreno da MUP članovima Radne grupe dostavi potpune podatke iz baze podataka i registara, koje vodi to ministarstvo, te da se u okviru tog matičnog odbora analizira Predlog Odluke o kriterujumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Takođe i da Radna grupa sa MUP-om nastavi saradnju, a sve sa ciljem detaljne analize propisa uz eventualnu pripremu predloga, izmjena i dopuna radne verzije, a sve kako bi se realizovali postavljeni ciljevi.

Profesor i advokat Vukčević, koji je bivši direktor Direktorata za bezbjednosno zaštitne poslove i nadzor MUP-a, smatra da je jučerašnja odluka Vlade suprotna dosadašnjoj sudskoj praksi Upravnog i Vrhovnog suda da se pod zakonitim i neprekidnim boravkom 10 godina, prije podnošenja zahtjeva, podrazumijeva samo i isključivo 10 godina stalnog boravka, a ne i privremenog.

Zamjenica programske direktorke NVO CDT Milena Gvozdenović saopštila je da odlazeća Vlada “očigledno ne promišlja jasno svoje poteze u posljednjim danima mandata”.

”Vraćanje nazad na ovakvu odluku, u ovako osjetljivom trenutku je izuzetno neodgovorn i može gurnuti crnogorsko društvo u sukob. Ili je Vlada u nekoj vrsti magnovenja i ne zna šta radi ili jednostavno nisu dobronamjerni, jer ovo niko dobronamjeran ne bi učinio. Ovakav potez u posljednjim danima mandata nije samo za političku već i za krivično-pravnu odgovornost”, rekla je ona “Vijestima”.

CDT očekuje, kako je kazala, da će se ova odluka vrlo brzo, poništiti. “Mijenjanje suštinski bitnih pravila, preuzimanje ingerencija, pozicija, institucija, donošenje odluka bez legitimiteta i procedura, u trenutku kada je izvjesno da Vlada broji posljednje sate je klasična zloupotreba ovlašćenja i napad na ustavne demokratske principe”, ocijenila je Gvozdenovićeva.

SDP za danas najavio krivičnu prijavu protiv Krivokapića

Predsjednik SDP-a Raško Konjević pozvao je ministra unutrašnjih poslova da podnese krivičnu prijavu protiv predsjednika Vlade, tvrdeći da je zloupotrijebio službeni položaj.

“Predsjednik Vlade to ne može raditi pored živog ministra unutrašnijih poslova. Krivokapić je umislio da mu ne treba niko, sada kad je vidio da će da bude smijenjen, ne trebaju mu ni ministri”, rekao je Konjević.

SDP je sinoć najavio da će danas podnijeti krivičnu prijavu protiv premijera “zbog nezakonitog ponašanja i zloupotrebe službenog položaja”.

SD je sinoć saopštio da je odlazeća Vlada još jednom pokazala “da je još u aprilu imala zadnje namjere da kroz izmjenu odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva promijeni strukturu biračkog tijela”.

Ponašanje odlazaćeg premijera u danu kada parlament izglasava nepovjerenje Vladi koju je predvodio, odslikava stanje nemoći, pogubljenosti i panike u kojem se on danas nalazi, poručila je Bošnjačka stranka.

Vlada kaže da će se riješiti problem dijela građana, Vukčević kaže da su to budući birači

Usvojenu odluku Vlada je obrazložila i stavom da će riješiti problem “ne malog broja građana, koji usljed dosadašnjih uslova, još uvjek nijesu uspjeli da steknu crnogorsko državljanstvo”.

Miloš Vukčević kaže da se može javiti i tumačenje, po kojem ta lica koja dobiju crnogorsko državljanstvo na ovakav način, automatski stiču i pravo glasa s obzirom na to da imaju više od dvije godine stalnog boravka, pa se u tom smislu može pojaviti i tumačenje da ispunjavaju uslov iz člana 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika koji propisuje najmanje dvije godine prebivališta.

Vukčević je rekao da je javnost ostala uskraćena za odgovore u vezi sa tim koliki je precizan broj tih građana koji će dobiti crnogorsko državljanstvo, te državljanstvo koje države trenutno imaju i možda najvažnije zašto Vlada želi da za 5 godina skrati rok za dobijanje crnogorskog državljanstva.