Zagovaranje ideje da će Otvoreni Balkan značajno ubrzati proces evropskih integracija nije realna teza i nesumnjivo otvara vrata snažnijem uplivu trećih strana u region Zapadnog Balkana, navodi se u komparativnoj studiji te regionalne inicijative.
Regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan su 2019. godine pod nazivom "Mini-Šengen" pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev radi unapređenja slobode kretanja roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje.
Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina (BiH) nisu potpisnice inicijative.
U studiji, koju je radio Atlantski savez Crne Gore (ASCG), se navodi da je previše nepoznanica kad je u pitanju ta inicijativa:
"Za razliku od CEFTA-e i Berlinskog procesa, ova inicijativa nema jasno definisan plan i program razvoja."
Navodi se da ostaje nejasno i kakvu bi poziciju na svjetskom tržištu imala unija zapadnobalkanskih zemalja, s obzirom na to da Srbija i BiH nisu članice Svjetske trgovinske organizacije.
U studiji se navodi da se Otvoreni Balkan i CEFTA/Berlinski proces na jedan ili drugi način poklapaju, ali da je ključna razlika između njih da se CEFTA/Berlinski proces odvija pod pokroviteljstvom i u saradnji sa Evropskom unijom (EU), dok to nije slučaj sa Otvorenim Balkanom.
Predsjednik ASCG Savo Kentera kazao je na konferenciji za medije da je analiza bitna u ovom momentu, navodeći da članstvo Crne Gore u EU nema alternativu.
Istakao je da je Otvoreni Balkan izazvao dosta nedoumica ali da ova studija ne donosi zaključke, već da to ostavljaju građanima.
Bonus video:
