Izbor Rajka Kovačevića, provjerenog kadra Demokratske partije socijalista (DPS), za predsjednika Opštine Pljevlja, nagovještava da je stvarna reforma te partije malo izvjesna.
”Reformisani” DPS trebalo bi da bude parlamentarni oslonac buduće vlasti, koja ne bi imala novi direktni upliv u državne strukture, a u njoj ne bi bili kadrovi čija se imena vezuju za sumnjive poslove, organizovani kriminal ili korupciju. U tom kontekstu je iščekivana i takozvana crna lista Stejt dipartmenta SAD, koja je trebalo da umanji odijum dijela javnosti prema savezu dijela vlasti sa DPS-om.
Na njoj su se očekivala imena pojedinaca koji su godinama bili u prvim redovima uz lidera partije a povezivani su sa korupcinaškim skandalima.
Međutim, sudeći po nekim dešavanjim i kadriranju u vrhu pljevaljske vlasti, reforma koju je najavio lider te partije i predsjednik države Milo Đukanović nakon gubitka vlasti u avgustu 2020. ali i prije mjesec dana, izgleda drugačije.
Đukanović je nedavno poručio da je potrebno dovršiti proces reforme DPS-a, “kako bi se uspješno suočili s izazovima koje partiju čekaju u narednom periodu” i kako bi DPS pokazao da je razumio poruku koju su mu birači poslali na izborima 30. avgusta 2020. godine.
Odbijanje da prepuste dio vlasti na Cetinju SDP-u i pokušaj kompromitacije doskorašnjeg predsjednika SO Pljevlja Igora Golubovića pokazalo je da DPS, i pojedinci u njegovom vrhu, nisu razumijeli poruku.
Potvrda za to je i vraćanje bivšeg portparola, dugogodišnjeg poslanika DPS-a i šefa kabineta predsjednika Vlade Rajka Kovačevića u političke vode, na čelo opštine čija dva posljednja predsjednika opštine nijesu završili mandat do kraja. Sve to navodno uz protivljenje pojedinaca iz loklanog odbora i Kovačevića, koji je rodna Pljevlja davno zamijenio glavnim gradom.
Da bi bio predsjednik Opštine, on je morao da se odjavi iz Podgorice i ponovo prijavi u Pljevlja, kao Milutin Simović kada je biran za predsjednika Opštine Nikšić.
DPS u Pljevljima nije išao na izbor v. d. predsjednika iako su lokalni izbori već u maju, već je u skraćenoj proceduri izabran bivši šef kabineta Mila Đukanovića. Sve to nakon što je Igora Golubovića, kako su rekli sagovornici, po svemu sudeći pokušao da kompromituje jedan od takmaca za predsjednika partije Ivan Vuković (sadašnji potpredsjednik) time što je koristeći Podgoričku televiziju prikazao da kolega sa sjevera podržava ratne zločince.
Vuković se “preigrao” i kao pregovarač sa SDP-om tokom formiranja vlasti na Cetinju, pa je ta partija poslije 17 godina poslata u opoziciju. Dešavanja na Cetinju važna su i jer pokazuju da monolitnost slabi, a da “prljavi veš” unutar DPS-a počinje da isplivava na površinu nakon gubitka vlasti na državnom nivou.
Sagovornici navode da su generalni sekretar partije Aleksandar Bogdanović i potpredsjednik Ivan Vuković imali različite namjere u odnosu na to ko bi iz njihove partije trebalo da bude na čelu Cetinja, pa su navodno opstruišući jedan drugoga napravili štetu partiji.
Da li će Đukanović to oprostiti Vukoviću koji je slovio za glavnog pretendenta za šefovsko mjesto kao nekorumpiran mladi kadar, biće izvjesno na samom kongresu koji još nije najavljen.
Prema Statutu DPS-a kongres se održava najmanje jednom u četiri godine, a Đukanović je predstojeći najavio za ovu godinu. Njegovo povlačenje sa čela partije nije izvjesno, iako se spekuliše da je to dio aranžmana na koji je GP URA pristala za formiranje manjinske vlade.
Prema Statutu DPS-a koji je promijenjen na posljednjem Kongresu, predsjednika “biraju neposredno članovi partije, u skladu sa Statutom i posebnim pravilima koje donosi Glavni odbor”.
U partiji, prema navodima više izvora bliskih DPS-u, postoji više struja. Jedna je podgoričkog gradonačelnika Ivana Vukovića, zatim drugog potpredsjednika Jevta Erakovića i treća bivšeg premijera Duška Markovića.
Marković je u intervjuu “Vijestima” ranije rekao da neće u političku penziju. On nakon DPS-ovog gubitka izbora 2020. nije ostao u partijskom vrhu, a bilo je primjetno i njegovo odustvo tokom kampanje za lokalne izbore u Mojkovcu, koje je ta stranka takođe izgubila.
Prethodno su razvlašćeni i u Nikšiću, a godinama nijesu vlast u Budvi i Kotoru.
Bivši direktor Kliničkog centra i poslanik Jefto Eraković drugi je mogući nasljednik Đukanovića na čelu partije, a u posljednje vrijeme pominje se advokat i član Predsjedništva Zoran Pažin kao mogući predsjednikov izbor. On je povjerenje lidera DPS-a zavrijedio tokom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je podijelio Crnu Goru. Između kompromisa sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, koji su predlagali Marković i bivši ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, i uvjerevanja da je Venecijanska komisija uz Vladu, te da će sve proći dobro, što je zastupao tadašnji vicepremijer Pažin, Đukanović se okrenuo njemu.
Sagovornici ne isključuju mogućnost da tako bude i ovog puta, ali niko nije želio zvanično da govori o tome. Ni iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
Pitali smo “u kojoj fazi su reforme u DPS-u i čime konkretno one treba da rezultiraju, šta, u kontekstu unutarstranačkih reformi, znači DPS-ovo okretanje “provjerenim” kadrovima poput Rajka Kovačevića, kad bi se mogao očekivati partijski kongres, da li ima razgovora o tome ko bi mogli da budu kandidati za predsjednika stranke, da li su to Vuković, Eraković i Pažin.
“Dolazi kao politički padobranac da spase što se spasti ne može”
Glasovima vladajuće koalicije koju predvodi DPS, Rajko Kovačević izabran je juče za predsjednika opštine Pljevlja. Kovačević je treći predsjednik kojeg koalicija DPS, BS i SD bira za predsjednika opštine u ovom sazivu lokalnog parlamenta.
Nakon izbora on je odbornicima kazao da bi bilo suviše pretenciozno da odmah iznosi detaljnije planove i projekcije, čemu će lokalna uprava biti posvećena u narednom periodu. Ali pomenuo je čistu vodu, čist vazduh i zapošljavanje..
Odbornik DNP-a Dragiša Kljajević je kazao da je vrh DPS-a za predsjednika opštine poslao istrošenog partijskog vojnika Kovačevića, koji ništa za Pljevlja neće uraditi, jer da je mislio na tu opštinu, on je i do sada nešto mogao učiniti.
”Rajko Kovačević je svjesno prihvatio da svoje ime veže za konačan krah DPS-a u Pljevljima. Svih ovih decenija od kada je otišao u Podgoricu, on se ponašao kao da Pljevlja ne postoje i nijemo posmatrao propadanje Pljevalja. Sad kao politički padobranac dolazi u našu opštinu da pokuša da spase što se spasti ne može”, rekao je Kljajević.
Bonus video:
