Tendenciozne izjave predstavnika Socijaldemokratske partije (SDP) i Socijaldemokrata i njihove inicijative za preispitivanje odluka ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, produkovane u cilju ostvarivanja dnevno-političkih interesa i sa namjerom postizanja privremenih političkih ciljeva, a u osjetljivim bezbjednosnim okolnostima, doprinose dodatnom raspirivanju negativnih stavova u javnosti, te kao takve, nikako nisu u interesu crnogorskog društva, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
"U ovako kompleksnom bezbjednosnom ambijentu u Evropi, izazvanom invazijom Rusije na Ukrajinu, služiti se tako prizemnim propagandno-psihološkim aktivnostima, ukazuje na stvarnu namjeru djelova političkih krugova jednog prevaziđenog režima. Takođe, evidentno je da se osobe koje daju ovakve izjave, ne vodeći računa o njihovom efektu, zapravo samo fiktivno zalažu za poštovanje demokratskih vrijednosti i principa", navode iz MO, u osvrtu na jučerašnje navode pojedinih aktera političke scene u Crnoj Gori, gdje se, kako su kazali, posebno izdvajaju SDP i SD.
Ističu da je, kada je u pitanju učešće načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Milutina Đurovića na sastanku Vojnog komiteta NATO-a, predmetni sastanak nosio oznaku tajnosti stepena „TAJNO“, te da informacije sa tog sastanka ne mogu biti iznošene u javnosti, što bi, kako su kazali, trebalo da bude jasno osobama koje zahtijevaju objavljivanje takvih informacija.
Povezani članci
Poražavajuća je, dodaju iz MO, činjenica da bilo ko zanemaruje odredbe Zakona o tajnosti podataka, u cilju političke manipulacije, kako domaćom, tako i međunarodnom javnošću.
"Na osnovu člana 4 Zakona o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i učešću pripadnika operativne jedinice za zaštitu i spašavanje, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu, odluku o upotrebi jedinica, odnosno pripadnika Vojske u međunarodnim snagama donosi Skupština Crne Gore, na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost. Iz navedenog je jasno da ni ministarka odbrane ni načelnik Generalštaba nisu bili nadležni da daju saglasnost za 'učešće Vojske Crne Gore u povećanju pripravnosti Alijanse'", dodaju iz Ministarstva odbrane.
Kazali su i da su netačni navodi da o potrebi donošenja Odluke nije informisan Savjet za odbranu i bezbjednost, odnosno da su se određene činjenice pokušale sakriti.
"Takođe, ukazujemo na odredbe člana 131 Ustava Crne Gore koji predviđa da Savjet za odbranu i bezbjednost čine: predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Imajući u vidu navedenu odredbu Ustava, kao i činjenicu da je predsjednik Skupštine razriješen sa te funkcije, a da se, u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta za odbranu i bezbjednost, odluke donose konsenzusom, nisu se stekli uslovi da Savjet donese nephodne odluke. Ova činjenica je postala još očiglednija, obzirom da se sjednica Savjeta planirana za 2. mart 2022.godine, nije održala iz proceduralnih razloga, te se na njoj nisu ni razmatrale Odluke o učešću jedinica Vojske Crne Gore u aktivnostima odvraćanja i odbrane NATO-a", zaključuje se u reagovanju.
Bonus video:
