Ratni sukob Rusije i Ukrajine već je počeo da testira, ali i mijenja, ‘krvotok’ Evropske unije (EU), te je za očekivati da njen uticaj na Zapadnom Balkanu bude jači, a posvećenost praćenju reformi i demokratizaciji - snažnija.
To su ocijenile sagovornice “Vijesti”, komentarišući kako se dešavanja u Ukrajini mogu odraziti na evropski put Crne Gore.
”Vlast se mora pokazati kao solidaran i stamen partner NATO i EU i raditi posvećeno i koncentrisano na zatvaranju poglavlja sa naglašenim evroentuzijazmom. Ako se takav pravac izabere, sve ovo sad može biti vjetar u jedra”, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Sukob Rusije i Ukrajine eskalirao je prije desetak dana, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak vojnih operacija usmjerenih na “odbranu naroda u Donjecku i Lugansku nad kojim je godinama vršen genocid”. Granatirano je više ukrajinskih gradova, a ruske trupe ušle su u državu... Rusija je dugo pružala otpor putu Ukrajine ka EU i NATO.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, u međuvremenu, uputio zahtjev EU da po hitnom postupku primi Ukrajinu u članstvo. Njegov zahtjev EU je počela da razmatra, a već nekoliko zemalja članica takvoj ideji dalo je “zeleno svjetlo”...
Uljarević: Najviše zavisi od nas
Uljarević je ocijenila da će invazija Rusije na Ukrajinu imati dugoročne posljedice, prije svega na Ukrajinu, zatim na Rusiju kao agresora, ali i mnoge druge aktere i procese, uz naznaku da će karakter tih posljedica biti različit. Mnoge će, kako je kazala, trajno označiti pozicioniranje u ovim okolnostima.
”Ovaj sukob je već počeo da testira, ali i mijenja, krovotok EU. I prije Ukrajine je, u nekim akademskim ali i širim raspravama, otvarano pitanje da li se u okviru procesa pristupanja mogu neki koraci ubrzati, sažeti ili preći drugim putem uz neke uslovnosti. Kada se na to nadoveže situacija u Ukrajini, može se govoriti o moguće podsticajnoj klimi za integraciju kako Crne Gore, tako i nekih drugih država Zapadnog Balkana”.
Uljarević je ocijenila da, ipak, ne treba imati iluziju da će EU odustati od balansiranja između onog što je njena otvorenost prema proširenju i insistiranje na ispunjenju postavljenih kriterijuma članstva, “i tu će najviše zavisiti od nas”.
”Naime, kad je riječ o Crnoj Gori mislim da je imperativ da što prije dobijemo ili pripremimo teren za Vladu koja će imati neupitnu prozapadnu orijentaciju, stabilnu većinu i kapacitet da djeluje znalački, brže i proaktivnije ne samo u tehničkom dijelu procesa pristupanja EU, već u sadržajnom i praktičnom usaglašavanju svih naših politika sa politikama EU i najboljim praksama država članica”.
Ona je istakla da to znači da nema flertovanja u odnosu sa međunarodnim akterima ili retrogradnim ideologijama i politikama, ili pak, bezbjednosnog, ekonomskog i drugog urušavanja države.
”Takođe, vlast se mora pokazati kao solidaran i stamen partner NATO-u i EU i raditi posvećeno i koncentrisano na zatvaranju poglavlja sa naglašenim evroentuzijazmom. Ako se takav pravac izabere, sve ovo sad može biti vjetar u jedra …”.
Ona je kazala da se lično nada da će sve ovo, i u Crnoj Gori i van nje, uticati i “da se vratimo jednoj kategoriji koja nije dio postavljenih mjerila iz Brisela - vrijednostima”:
”Tu je ključ rješenja mnogih problema sa kojima se suočavamo i u unutrašnjoj evropeizaciji i demokratizaciji, a mi smo vrijednosno zapušteno društvo i tu mora mnogo, sistematski i ozbiljno da se radi. Na drugoj strani, ako se nastavi sa dosadašnjim lošim praksama, uz izvjesno dalje fokusiranje EU i država članica na dešavanja na istoku, podjednako je realno da dođe i do usporavanja ili pauziranja procesa proširenja”.
Marović: Bezbjednosne prijetnje i ruski gas
Dugogodišnja aktivistkinja nevladinog sektora, a sada potpredsjednica GP URA, Jovana Marović, ocijenila je da je agresija Rusije na Ukrajinu crvena lampica za EU i da može na više načina uticati na proces proširenja.
”S jedne strane, za očekivati je da uticaj EU na Zapadnom Balkanu bude jači, a posvećenost praćenju reformi i demokratizaciji snažnija, budući da veća angažovanost EU znači manje prostora za manevar nezapadnih aktera na ovim prostorima”.
Ona kaže da je ovo predmet brojnih debata već izvjesno vrijeme, ali sada te bezbjednosne prijetnje dobijaju još veće dimenzije i zabrinjavajuće okvire, posebno ako se uzme u obzir već dosta jak uticaj Rusije i zavisnost država Zapadnog Balkana od ruskog gasa.
”Ovih dana se čuju i predlozi da EU treba da integriše Ukrajinu i Zapadni Balkan po ubrzanoj proceduri. Iako ovakvi predlozi nisu bez osnova, nisam sigurna da je to moguć scenario što se tiče Zapadnog Balkana, ali svakako zahtijeva odlučniju reakciju sa EU nivoa u cilju jačanja demokratije i čvršćeg vezivanja regiona uz sebe”.
Marović je ocijenila da bi za početak i sve države Zapadnog Balkana morale jasno da pokažu spremnost da usaglašavaju svoju vanjsku politiku sa EU i da su u potpunosti posvećene poštovanju evropskih vrijednosti.
”To je u slučaju Crne Gore neupitno. S druge strane, EU je već dosta dugo zbog problema u ‘svom dvorištu’ dosta rezervisana prema Zapadnom Balkanu, ali novi bezbjednosni izazovi ne mogu biti ‘izgovor’ za guranje procesa proširenja još niže na listi prioriteta.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su rasnije saopštili da Crna Gora dosljedno prati zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku EU i da se pridružuje svim njenim restriktivnim mjerama protiv Rusije.
Kovač: postoje linije sa kojih nema povratka
Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Zvezdana Kovač ocijenila je da Crna Gora godinama sprovodi dosljednu međunarodnu politiku, ali je očigledno da se najbolje ne snalazi u unutrašnjoj.
”Ovo je velika opomena da se s međuetničkim konfliktima i identitetskim pitanjima i pravima ne smije igrati i da se nikako ne smiju (zlo)upotrebljavati u dnevno političke svrhe. Postoje linije od kojih povratka nema i ja se iskreno nadam da ih na Zapadnom Balkanu više nećemo prelaziti”.
Govoreći o reakcijama na dešavanja u Ukrajini, kazala je da su zvanične Srbija i Crna Gora različito reagovale, a da posljedice mogu i ne moraju biti različite.
”1. marta 2012. Srbija je postala kandidat za članstvo u EU, a na isti dan 10 godina kasnije, našla se u Rezoluciji Evropskog parlamenta u kojoj se izražava ‘žaljenje zbog neusklađivanja Srbije sa sankcijama koje je EU uvela Rusiji’. I od Srbije i od Crne Gore, kao zemalja kandidata, se očekuje da se usklade sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Crna Gora je, u ovom slučaju postupila tako, dok Srbija nije”.
Ona je istakla da je stav zvanične Srbije povodom agresije Rusije na Ukrajinu nailazio i na neka razumijevanja, postojala su i očekivanja da će EU Srbiji progledati kroz prste, jer je jasno da je pitanje Kosova Srbiji važno i u vezi sa tim uloga Rusije u Savjetu bezbjednosti.
”I manji dio domaće javnosti koji se otvoreno suprotstavlja Vučićevoj politici, pokazao je dozu razumijevanja za zvanični stav Srbije, ali ima i onih koji oštro upozoravaju da se ne može sjedjeti na dvije stolice i da se treba iskreno i otvoreno opredijeliti za jednu”.
Kovač je ocijenila da pritisci iz EU na Srbiju rastu, ali da je teško razlučiti koliko su ozbiljni. Ona podsjeća da u Srbiji slijede parlamentarni, lokalni i predsjednički izbori i da je sasvim moguće da Vučič te pritiske predstavlja i ozbiljnijim nego što jesu, kako bi njegovi diplomatski napori da se ne zamjeri sasvim ni jednim ni drugim, u očima javnosti, izgledali uspješni.
”S druge strane, EU je dužna da oštro reaguje, makar to bilo samo na riječima. U Rezoluciji EP se, uz ostalo, kaže: ‘Evropski parlament sa velikom zabrinutošću primjećuje uporne napore Ruske Federacije da destabilizuje zemlje Zapadnog Balkana i ometa njihove demokratske procese’”.
Ona je ocijenila da taj dio ukazuje na to koliko je EU važno da se zemlje Zapadnog Balkana ne okrenu Rusiji i u tom svjetlu, na odluku Srbije da ne uvede sankcije Rusiji, možda i gleda s malom dozom tolerancije.
”Naravno, ukoliko bi Srbija bila članica EU, bila bi, bez dileme, obavezna da se uskladi ne samo s pravnim tekovinama, već i sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU”, istakla je Kovač.
Bonus video:
