Iako izborne malverzacije nisu novost na crnogorskoj političkoj sceni, zabrinjavajuće je što postoje sumnje da se ta praksa nastavlja i nakon promjene vlasti, što govori u prilog tome da partijama ona postaje sve važnije oruđe u borbi za pozicije.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući aferu navodne kupovine glasova u Ulcinju, koju istražuju Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u tom gradu i Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović, rekao je da ovakvi slučajevi ne predstavljaju ništa novo u Crnoj Gori, zato što su, kako pojašnjava, “kupovina” glasova i sumnje u nju bili široko rasprostranjeni kod bivše vlasti, ali i kod nekih moćnijih nekadašnjih opozicionih partija, koje su, kaže, dobijale značajna sredstva iz inostranstva.
”Sad postoji sumnja da se time služe i neke druge partije, koje su doživljavane kao stranke koje nisu sklone takvim potezima. Vidjećemo da li će se pokazati da su i oni uključeni. Nažalost, to je postala politička kultura - veća pažnja poklanja se ‘kupovini’ glasova, nego stvarnoj borbi na terenu i ubjeđivanju građana da daju podršku nekoj programskoj opciji. U borbi da se osvoji vlast postoji prilično dosta motivacije da se zloupotrijebe resursi”, kazao je Vujović za “Vijesti”.
Novinar Mustafa Canka ističe da ne treba imati iluzije da je u Crnoj Gori ikad bilo slobodnih izbora, dodajući da zabrinjava što se nastavljaju loše političke prakse.
Navodi da je to logično, jer su, prema njegovim riječima, izbori ogledalo zajednice.
”Stoga je, ipak, ljekovito vidjeti se u ogledalu. To vrijedi i za zajednicu i za svakog njenog člana. Nadati se da, uz malo želje, dostojanstva i iskrenosti možemo biti bolji, pa će se to iskazivati i tokom kampanja, neposrednim glasanjem i prihvatanjem rezultata, dakle ukupnom izbornom atmosferom. U suprotnom, izjedaćemo se i nestati kao mala zajednica koja nije bila sposobna da organizuje život zasnovan na demokratskim pravilima”, rekao je Canka “Vijestima”.
Na audio-snimku navodne kupovine glasova, koji je u ponedjeljak dostavljen redakcijama više medija, uoči ponavljanja izbora na jednom biračkom mjestu u Ulcinju, navodno se čuju lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović, čelnik ulcinjskog odbora tog pokreta i nosilac liste “Za novi početak” Omer Bajraktari, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije “Jednoglasno” Fatmir Đeka, i komunalni inspektor u Ulcinju Amir Mehmeti i Damir Asović.
U razgovoru, koji se vodi na albanskom, Đeka na pitanje: “Koliko vi dajete za glas?”, navodno odgovara: “Onoliko koliko ti niko nije dao. Jesi li razumio? Neće ti ništa faliti. Ako ti neko dođe i nudi nešto, ti dođi kod nas”.
Mehmeti navodno govori: “Ako ti neko bude ponudio 100 ili 200 eura, od nas imaš 50 eura više”.
Bajraktari pominje “spisak” i “sigurne ljude”, dok se Abazović navodno čuje kratko na početku snimka.
Đeka i Bajraktari tvrde da je snimak montirala njihova politička konkurencija, dok je Abazović najavio krivičnu prijavu protiv lica koje je, kako tvrdi, montiralo njegov glas na snimku.
Koalicija “Za novi početak”, na izborima 27. marta u Ulcinju, osvojila je 14 mandata, lista koalicije DPS i Bošnjačke stranke šest mandata, koliko je osvojila i koalicija DUA i DCSG, Forca je osvojila pet mandata, a Demokratska Crna Gora dva mandata.
ODT u Ulcinju formiralo je predmet povodom snimka, dok će Odbor za bezbjednost i odbranu naknadno saslušati čelnike bezbjednosnog sektora i tužilaštva zbog tog slučaja.
Opštinski odbor GP URA Ulcinj na Fejsbuku je juče objavio snimak na kojem se, kako navode, “vidi ko kupuje glasove sa modernom tehnologijom”.
”Na snimku je riječ o hemijskoj olovci sa kamerom. Na ovaj način se vidi ko kupuje glasove sa modernom tehnologijom. Pozivamo tužilaštvo da ispita slučaj”, poručili su iz GP URA.
Iz ulcinjskog DPS-a su odgovorili da ta objava govori o “stanju potpune pogubljenosti i dezorijentisanosti u kojem se nalaze Dritan Abazović i URA nakon što su izašli snimci koji su potvrdili naše tvrdnje da su oni i koalicija ‘Za novi početak’ vršioci krivičnih djela protiv izbornih prava u Ulcinju”.
Vujović napominje da gdje god postoje osnovana sumnja ili indicije da je došlo do korupcije, nadležni organi, prije svega tužilaštvo, treba da ispitaju relevantnost dokaza i utvrde postoji li osnov da se krivično gone uključeni u to.
”Tako i u ovom slučaju. Međutim, ne treba izvoditi nikakve zaključke dok se ne sprovede istraga. A ona mora biti temeljna i ne smije štititi bilo koga ko pokriva neku funkciju”, dodaje on.
Canka podsjeća da su svi koji su se 90-ih, puni elana u demokratiju i s iskrenim namjerama, pokušavali da bave politikom, bili surovo pokošeni na izborima od tada vladajuće partije koja je, navodi, brutalno koristila sve državne instrumente da “namakne” pobjede.
Naglašava da je sistem koji je decenijama stvaran, održavan i usavršavan, besprekorno funkcionisao prilikom izbora.
”Oni koji malo bolje poznaju istoriju, posvjedočiće da je tako bilo i u ‘prvoj’ Jugoslaviji, dok su u komunističkoj državi izbori bili manifestacija odanosti vođi i režimu”, kaže Canka.
Trodecenijsku vlast Demokratske partije socijalista (DPS), koja je okončana u avgustu 2020. godine, obilježile su brojne afere koje nisu dobile sudski epilog, a kojima se ta stranka održavala na vlasti.
Posljednja u nizu, iz januara 2019, afera “Koverta”, krenula je nakon što je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević objavio video-snimak na kom tada visokom funkcioneru DPS-a i aktuelnom savjetniku predsjednika države Slavoljubu Stijepoviću daje kovertu s novcem u iznosu od navodno blizu 100.000 eura za finansiranje lokalnih izbora u Podgorici.
Tužilaštvo Stijepovića, bivšeg gradonačelnika Podgorice, tereti za “pranje” novca.
Vrijedna pomena je i afera “Snimak” iz 2013, čiji je pravosudni epilog od crnogorskih vlasti tražila Evropska komisija koja je pokazala šemu po kojoj DPS zapošljava glasače pred izbore (“jedan zaposleni - četiri glasa”).
Simboličnu krivicu u tom slučaju podnijeli su funkcioneri DPS-a na lokalnom nivou, dok su glavni akteri napredovali.
Upitan da li nastavku sumnji u izborne zloupotrebe doprinosi to što mnoge afere nisu dobile potpuni epilog, Vujović odgovara potvrdno.
”To vam je isto kao kad građani prelaze ulicu mimo pješačkog prelaza i znaju da neće biti kažnjeni. Oni će nastaviti to da čine. Kad budu sankcionisani za takvo ponašanje, oni će to vjerovatno smanjiti. Zamislite sad kad je mnogo više u igri - vlast, moć, pristup novcu, resursima... Ako državni organi zakažu, kao što su nebrojeno puta zakazali, onda će svi misliti da mogu to da rade. Jer neće valjda oni biti prvi koje će kazniti. Nadam se da će neki od slučajeva doživjeti epilog, i da će oni koji su bili uključeni u političku korupciju biti kažnjeni”, poručuje on.
Breme brojnih afera nije spriječilo funkcionere DPS-a da budu najglasniji u zahtjevima da se rasvijetli slučaj iz Ulcinja.
Na pitanje nije li to bizarno, Vujović odgovara da je na crnogorskoj političkoj sceni sve bizarno i da se gotovo ne može pronaći politički subjekt čije se djelovanje ne bi moglo opisati tim pridjevom.
”Kad pogledate koliko je odlazeća vlast bila bučna prije 30. avgusta 2020. na zloupotrebe državnih resursa, partijska zapošljavanja, političku korupciju, kupovinu glasova... a onda skoro sve to isto radi. Da, i DPS-ovi pozivi su bizarni, kao što su bizarni i pozivi onih koji su bili opozicija... Ne možemo više govoriti o nekakvom etičkom ponašanju partija, već razbijanju svih etičkih, makar i deklarativnih, principa oko toga kako se treba ponašati u politici”, zaključuje on.
SDT-u prošle godine nije bilo prijava
U izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2021, navodi se da zbog krivičnog djela protiv izbornih prava iz nadležnosti SDT-a, nije bilo prijavljenih lica.
Nije ih bilo ni 2020. i 2019, dok je 2018. bilo prijavljeno jedno lice.
Zbog izvršenja istog krivičnog djela, iz nadležnosti osnovnih i viših državnih tužilaštava, u prošloj godini prijavljeno je 1.005 lica (zbog povreda slobode, opredjeljenja pri glasanju, pet, zbog sastavljanja netačnih biračkih spiskova, 992, zbog falsifikovanja rezultata glasanja, osam), pa je s prijavom protiv jedne osobe iz ranijeg perioda, ukupno u radu bilo prijava protiv 1.006 lica.
”Državni tužioci su protiv 1.001 lica odbacili krivične prijave, protiv pet lica podnijeli optužni predlog. Uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda, kod suda je bilo u radu optuženja protiv sedam lica. Protiv jednog lica donijeta je osuđujuća presuda, izrečena novčana kazna. Na kraju izvještajne godine ostala su neriješena optuženja protiv šest lica”, piše, između ostalog, u izvještaju.
Krivična prijava protiv A. B.
U ulcinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) juče su saslušani svjedoci i neki od aktera snimka koje je Građanski pokret (GP) URA objavio na svojoj Fejsbuk stranici, a na kom se, kako su naveli, “vidi ko kupuje glasove modernom tehnologijom”.
“Vijesti” nezvanično saznaju da je ODT protiv mještanina A. B. podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je povrijedio slobodu opredjeljenja pri glasanju. S. A.
Bonus video:
