Politički i društveni subjekti u Crnoj Gori treba otvoreno da sarađuju u svim segmentima kompleksnog procesa pregovora s Evropskom unijom (EU), ali i da održavaju dijalog sa predstavnicima Unije i država članica.
To je poručeno u Briselu, na petnaestom sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora između EU i Crne Gore (ZKO), kojem su koopredsjedavali Pavle D. Radovanović i Violeta Jelić.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore su naveli da je Radovanović ocijenio kako snažna podrška EU predstavlja preduslov za stabilizaciju prilika u Crnoj Gori i zemljama regiona.
Kako je istakao, civilni sektor u Crnoj Gori je segment društva koji pažljivo prati kvalitet i dinamiku sprovedenih reformi sa evropske agende.
“Neophodna je veća sinergija kako bi se ubrzali procesi u mjeri u kojoj građani to očekuju”, ocijenio je Radovanović.
Predsjednik Sektora za vanjske odnose Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora, Dimitris Dimitriadis, pozvao je članove na proaktivniju ulogu ZKO.
On je poručio da se novi geopolitički momenat, u kojem je Crna Gora zauzela pravu stranu, mora iskoristiti za bliži, bolji i brži rad svih sudionika u cilju ispunjenja kriterijuma za članstvo u najkraćem roku.
Kako je saopšteno, na sastanku je razgovarano o aktuelnom stanju u pristupnim pregovorima, primjeni revidirane metodologije, s fokusom na ekonomske kriterijume, javne nabavke, statistiku, finansijsku kontrolu i odgovor na pandemiju koronavirusa, a razmatrano je i stanje civilnog društva u Crnoj Gori.
Glavna pregovaračica Zorka Kordić je istakla da je period od prethodnog sastanka obilježila institucionalna konsolidacija i jačanje pregovaračke strukture, kao rezultat primjene revidirane metodologije.
Kako je kazala, intenziviran je rad radnih grupa koje su, između ostalog, pripremile mape puta za ispunjavanje završnih mjerila u poglavljima, kao posljednju fazu u pristupnim pregovorima.
“Crna Gora kontinuirano ulaže napore u ispunjavanje privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24. U proteklom periodu nastavljeno je sa reformama i rezultatima na polju pravosuđa, borbe protiv korupcije, unapređenja slobode medija i slobode izražavanja”, navela je Kordić.
Ona je ocijenila da je Crna Gora postigla zapažene rezultate u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, koje je pohvalila Evropska komisija (EK).
„U cilju stvaranja podsticajnog ambijenta za postizanje rezultata u pregovaračkom procesu, napravili smo još jedan značajan korak, koji se ogleda u finansiranju članova radnih grupa koji dolaze iz državnog sektora i civilnog društva“, kazala je Kordić.
Ona je ukazala na značaj ekonomskih reformi koje su, kako je navela, omogućile oporavak i rast crnogorske privrede tokom prošle godine, i dovele do jače poreske discipline i rekordnih budžetskih prihoda.
Kako je saopšteno, Kordić je posebno ukazala na značaj vladinih programa "Evropa sad" i "Crna Gora odmah" koji su, prema njenim riječima, doveli do smanjenja sive ekonomije i rasta zaposlenosti, kao i poboljšanja kvaliteta života građana.
„Novi Program ekonomskih reformi (ERP) 2022-2024 koji smo donijeli nakon konsultacija s EK, potvrđuje strateški cilj Crne Gore za naredni period, a to je dizajniranje i implementacija digitalno zasnovanog, zelenijeg, snažnijeg i otpornijeg ekonomskog oporavka i rasta, diverzifikacijom privrede“, kazala je Kordić.
Ona je navela da je Crna Gora, kada je riječ o poglavlju pet – Javne nabavke, u potpunosti uspješno sprovela reformu u skladu sa evropskim normama i praksom, dodajući da se, u okviru poglavlja 18 – Statistika, ulažu kontinuirani napori za povećanje dostupnosti podataka, kroz modernizaciju svih faza proizvodnje zvanične statistike.
Kordić je istakla da je u poglavlju 32 – Finansijska kontrola, Crna Gora značajno unaprijedila strateški okvir, usvajanjem Strategije razvoja unutrašnje finansijske kontrole, kao i da su praksa, pravila i standardi interne revizije regulisani u skladu sa međunarodnim standardima.
Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, na kraju sastanka je usvojena zajednička deklaracija.
Bonus video:
