Krajnje je vrijeme za rješavanje dugotrajne političke krize u Crnoj Gori i za novu vladu biće izazovno da za godinu ostvari društveni preokret i stabilnost, smatraju poslanici Evropskog parlamenta (EP) Tonino Picula i Vladimir Bilčik.
Picula za “Vijesti” kaže da je svakako pozitivno što je napokon došao kraj odugovlačenju sa samim zakazivanjem sjednice Skupštine Crne Gore na kojoj bi trebalo da se izabere nova Vlada.
”Bilo je očekivano da će se prije ikakvog raspleta složene političke situacije u Crnoj Gori događati komplikacije. Utoliko političke igre i manevrisanja uoči sazivanja ove sjednice nisu predstavljali osobito iznenađenje”, rekao je Picula, koji je izvjestilac EP za Crnu Goru.
Bilčik je za “Vijesti” kazao da je vrijeme od suštinskog značaja i da ne treba izgubiti i april, s obzirom na to da je nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića izglasano u februaru, a u martu je došao predlog o formiranju manjinske vlade, odnosno mandat da sastavi vladu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dao je potpredsjedniku odlazeće Vlade Dritanu Abazoviću (GP URA).
”Lider u procesu evropskih integracija treba ponovo da počne da trči ka članstvu u EU”, poručio je Bilčik.
Nakon pregovora i međupartijskih uslovljavanja i prepucavanja, mandatar je u utorak objavio da je spreman da parlamentu predstavi sastav nove vlade. U vladi će biti URA i CIVIS, Socijalistička narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP), Bošnjačka stranka (BS), Albanska lista, Albanska koalicija “Jednoglasno”, i Hrvatska građanska inicijativa (HGI). Abazovićev kabinet će, bez učešća u njemu, iz parlamenta podržavati Demokratske partije socijalista (DPS).
Poslanici klubova nove većine zakazali su za 28. april sjednicu Skupštine na kojoj će se birati manjinska vlada. Sjednicom će, kako su naveli, predsjedavati treći potpredsjednik parlamenta Ervin Ibrahimović (BS). Do sada nije bila praksa da grupa poslanika zakazuje plenum, a to je uslijedilo nakon odbijanja Strahinje Bulajića (DF) da zakaže sjednicu, koji je nakon smjene Alekse Bečića (Demokrate) rukovodio parlamentom kao prvi potpredsjednik. Da zakaže sjednicu odbila je i potpredsjednica Branka Bošnjak (Pokret za promjene).
Picula kaže da nema sumnje da će, s obzirom na naslijeđene okolnosti biti zahtjevno da za godinu, koliko bi trebalo da traje, manjinska vlada postigne nivo stabilnosti potrebnu za ostvarenje daljeg napretka na evropskom putu.
”Međutim, svakako treba učiniti prvi korak. Dosadašnja je vlada bila veoma nestabilna i ostavila je neke negativne posljedice na društvo i politiku. Njeno funkcionisanje su obilježili česti i dramatični interni konflikti što je naposlijetku i bio uzrok njenog pada”, rekao je Picula.
Kako je dodao, uzevši u obzir primjetne razlike u stavovima stranaka koje će biti u sastavu nove vlade, biće izazovno ostvariti društveni preokret.
”Novu vladu čekaju vrlo ozbiljni zadaci, poput konsolidovanja programa različitih stranaka, religijskih i etničkih pitanja koji i dalje polariziraju društvo. Moraće se sprovesti i dubinska revizija pravosuđa i borba s ekonomskom krizom uzrokovanom pandemijom, borba protiv kriminala i korupcije dok inflacija može biti dodatna prepreka političkoj i ekonomskoj stabilnosti”, upozorava Picula.
Podsjeća da mandatar ambiciozno najavljuje da će nova vlada deblokirati procese u državi.
”To podrazumijeva, pretpostavljam, punu svijest o mnogim neizbježnim taktičnim kompromisima kako bi se izbjegli oni strateški ustupci koje će tražiti zagovaratelji statusa kvo u mnogim područjima koje treba dubinski reformisati u Crnoj Gori”, rekao je Picula.
On je u Nacrtu izvještaju za Crnu Goru, kojeg će EP razmatrati vjerovatno u junu, naveo da je zabrinut zbog “nedostatnog napretka u reformi pravosuđa i zbog raširenosti korupcije - dvije ključne reforme za koje je potrebna zakonodavna podrška”.
U Nacrtu izvještaja je pozdravljen određeni napredak ostvaren u borbi protiv organizovanog kriminala i u međunarodnoj policijskoj saradnji, te ograničen napredak na području slobode medija.
Naglašena je potreba jačanja zaštite novinara i napora u borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristrasnog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima.
”Svjedočili smo događanjima na Cetinju, pa i direktnom uticaju Srpske pravoslavne crkve na događanja u Crnoj Gori. Jednako tako, naglašavam trajni interes Rusije da destabilizuje regiju, s kojim ste u Crnoj Gori takođe direktno upoznati. Zaista je za svaku osudu da su se protesti protiv moguće manjinske vlasti preklopili i iskoristili od nekih da, na dan početka ruske agresije na Ukrajinu, iskažu podršku Rusiji. U svakom slučaju, negiranje genocida, retorika kojom se produbljuju političke napetosti i veličanje ratnih zločinaca ne bi se smjeli tolerisati”, naveo je Picula u izvještaju.
Utoliko je, poručuje, još važnije pozdraviti kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, između ostalog i sankcijama EU Rusiji.
”Od trenutka podnošenja ovog izvještaja dogodilo se nekoliko promjena koje će putem amandmana biti reflektovane u finalnom tekstu. Jednako tako, dodatni sadržaji koji nisu stali u originalni format biće dodati kako bi finalni dokument bio obuhvatan i aktuelan”, rekao je Picula u martu na sjednici Odbora za spoljne poslove (AFET).
AFET će konačnu verziju izvještaja razmatrati na sjednici sredinom maja.
Evropski parlamentraci su podnijeli 236 amandmana na Nacrt izvještaja za Crnu Goru. U amandmanima, objavljenim na sajtu Evropskog parlamenta, poziva se na reformu izbornog zakonodavstva, snažniju borbu protiv korupcije, zaštitu zaštićenih područja...
Među najugroženijim zemljama kada je u pitanju korupcija?
Jedan od amandmana odnosi se na predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovog sina Blaža.
”EP zauzima stav da je Crna Gora jedna od najugroženijih zemalja kada je u pitanju korupcija u Evropi danas; podvlači u tom smislu da je čak predsjednik Đukanović optuživan da je umiješan u nekoliko slučajeva zloupotrebe na najvišem nivou države i da su ‘Panama papiri’ otkrili da su on i njegov sin Blažo osnovali ofšor kompanije u nekoliko poreskih rajeva”, navodi se u tekstu amandmana koji su podnijeli poslanci Tijeri Marijani i Žan Lin Lakapel.
Amandmanima se, između ostalog, predlaže uvođenje kazni za narušavanje zaštite životne sredine i korupciju u toj oblasti, naglašava da pitanje Sinjajevine još nije riješeno i da kanjon Komarnice može biti nepovratno devastiran izgradnjom hidroelektrane.
Takođe, pozdravlja se raskidanje koncesionih ugovora za male hidroelektrane koje nijesu u skladu sa standardima zaštite životne sredine.
Izražava se zabrinutost zbog, kako je navedeno, potcijenjenih troškov auto-puta Bar-Boljare.
Potrebne stabilne i funkcionalne javne institucije
Bilčik pozdravlja najavljeno formiranje većine u Skupštini tokom plenarnog zasjedanja naredne sedmice sa, kako je kazao, snažnom proevropskom i demokratskom platformom koja može da obezbijedi neophodnu stabilnost u skladu sa Ustavom, poštovanje demokratskih procesa, normi i standarda i proevropske aspiracije ogromne većine građana Crne Gore.
”Crnoj Gori su potrebne stabilne i funkcionalne javne institucije; ovo važi i za Vladu i za Skupštinu. Politička predvidljivost i zrelo funkcionisanje institucija su ključni za reforme i dnevni red EU, uključujući i oblast vladavine prava. Kao kopredsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore, radujem se radu sa novim predsjednikom Skupštine Crne Gore i nastavku našeg međuparlamentarnog rada, koji je ključan za postavljanje bržeg tempa u procesu pristupanja Crne Gore EU”, poručio je Bilčik.
Bonus video:
