Zastupljenost žena u crnogorskom Parlamentu je i dalje ispod prosjeka i ne dostiže 30 odsto, kazala je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić, na sjednici Ženskog parlamenta.
“Imamo svega 22 poslanice, odnosno 27 odsto. Međutim, kada pogledamo piramidu moći, vidimo da je došlo do velike promjene. Nismo mi u Parlamentu zadovoljne brojem žena koje su u izvršnoj vlasti, ali moram da kažem da je na toj piramidi napravljen značajan ikorak i to daje nadu da Crna Gora zaista ima drugačiji pristup integraciji ženske perspektive u sve politike koje se u zemlji vode”, kazala je Jelušić.
Ona je kazala da je napravljen rijedak iskorak, jer prvi put da Ženski parlament na 14. zasijedanju ima predsjednicu Skupštinu, potpredsjednicu Skupštine i potpredsjednicu Vlade.
Na sjednici kojoj prisustvuje premijer Dritan Abazović, ministri, ambasadori, predstavnici institucija i civilnog sektora vodi se rasprava na temu “Institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori”.
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović kazala je da je skoro osam decenija od dobijanja prava glasa Ustavom, položaj žena u Crnoj Gori poboljšan, ali je i dalje neravnopravan.
“Pred nama je još dug i trnovit put”, kazala je Đurović.
Istakla je da praksa govori da je vrijeme za nove, snažnije podsticajne mjere koje će dodatno unaprijediti položaj žena i učiniti ih aktivnijim sudionicima svih aspekata društva koje su, rame uz rame sa muškarcima, generacijama gradile i izgradile za buduće generacije.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak je kazala da je ponosna na saradnju Ženskog kluba. Podsjetila je da je klub izmijenio Zakon o graničnoj kontroli gdje su omogućili samohrani roditelj, a najčešće su to majke, mogu da putuju sa svojim djetetom bez odobrenja drugog roditelja uz nadzor Centra za socijalni rad i policije. Podsjetila je da je , između ostalog, izmijenjen i Zakon o putnim ispravama gdje je omogućeno da djeca lakše dobiju pasoš.
“Žene u ovom sazivu su dale značajan doprinos. To očekujem i od koleginica u Vladi i drugih institucija”, kazala je Bošnjak.
Abazović: Crna Gora mijenja svoju političku kulturu
Premijer Dritan Abazović kazao je da prihvata kritike koje su na mjestu, da ni Vlada nema zadovoljavajući broj žena, ali da nije uvijek sve u kvantitetu.
“Mislim da ova piramida moći koja se polako mijenja i koja iskazuje novo lice Crne Gore - lice koje pokazuje da zemlja mijenja svoju političku kulturu. Nadam se da mijenja i svoju političku praksu i da će njihovim zalaganjem na odgovornim mjestima koje sada obavljaju, pokazati da se društvo zaista transformiše u pravom smjeru”, rekao je premijer.
On je istakao da odnos prema rodnoj ravnopravnosti mora biti znatno drugačiji nego ranije, ako je cilj da se stane u red sa evropskim zemljama visokog stepena demokratije.
“Naša podrška neće izostati. Biće uskoro uspostavljena Kancelarija za rodnu ravnopravnost. To nije dovoljno, ali je dobar signal i početak”, kazao je Abazović.
Istakao je da Vlada mora biti stimulativna da podrži žensko preduzetništvo, te pozvao ministre da 'tijesno' sarađuju sa Ženskim klubom Skupštine.
Kopredsjednica Ženskog kluba i potpredsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Vesna Pavićević kazala je da sve veći broj femicida, rodno selektivnih abortusa i porast slučajeva svih vrsta nasilja nad ženama, upozorava da postoje nedostaci u sistemu, primjeni zakona i saradnji institucija, čija je primarna dužnost prevencija i pružanje podrške žrtvama nasilja.
Radulović: Muškarci u Skupštini većinom zbog funkcija
Predsjednik poslaničkog kluba Pokreta za promjene Branko Radulović kazao je da su muškarci u Skupštini većinom zbog funkcija.
“Bojim se, ne zbog osjećaja ili potrebe”.
Istakao je da moraju biti otvorene liste na izborima, da građani biraju koga misle da će biti njihov najbolji zastupnik.
“I da mandat u političkim partijama može biti samo dva puta”.
Istakao je da neće glasati za izborni zakon ako ne bude 40 odsto žena i ukoliko svaka žena ne bude među prve tri na izbornoj listi.
Marović: Rodno senzitivan jezik da bude uobičajen
Potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović kazala je da se deklariše kao feministkinja i da se trudi da koristi rodno-senzitivan jezik, iako je zbog toga često na meti kritika.
“Meni neće biti teško da u jednoj rečenici tri puta ponovim “građanke” i “građani” i zbog toga često trpim kritike, kako je to dosadno i gomilanje riječi istog značenja. Za mene to nije. Uvijek ću na prvo mjesto staviti “građanke”, ne zbog toga što su žene u pitanju, nego zbog toga što na taj način želim da utičem da to bude uobičajen jezik i da ga svi koristimo”, istakla je Marović.
Đeka: Rodna ravnopravnost preduslov za punopravno članstvo u EU
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka kazao je da je rodna ravnopravnost preduslov da društvo funkcioniše otvorenije, bolje i pravednije, ali da praksa pokazuje da još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.
“Nema dovoljno žena u politici, na mjestima odlučivanja. Žene još dobrim dijelom imaju nezavidan ekonomski položaj, izložene su i dalje nasilju i diskriminaciji...”.
Istakao je da je rodna ravnopravnost preduslov za punopravno članstvo u EU, čemu teži Crna Gora.
Bjeković: Žene nisu u dovoljnoj mjeri tamo gdje je moć odlučivanja
Ombdusman Siniša Bjeković rekao da je da žene nisu dovoljnoj mjeri tamo gdje je moć odlučivanja.
“Logično je očekivati da se sve institucije moraju pronaći u borbi za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, i ravnopravnosti polova primarno, i da ta borba mora da proizvede ujednačenje standarda”.
Stručni savjetnik za rodna pitanja u OSCE/ODIHR-ovoj jedinici za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost Saša Gavrić je predstavljajući publikaciju „Ostvarivanje rodne ravnopravnosti u parlamentu: Vodič za parlamente u regionu OEBS-a“, rekao da projekcije kolega iz UNDP pokazuju da ako Crna Gora bude preduzimala mjere, do 2030. godine može se doći do zastupljenosti od 40 odsto.
“Ako se ostave mjere kao što su sada, 2030. projekcija je da će zastupljenost porasti za svega nekoliko procenata sa postojećim instituicionalnim i zakonodavnim aranžmanima”.
On je kazao da među top pet država u svijetu kada je u pitanju zastupljenost žena u parlamentu, nisu evropske zemlje.
“To su zemlje, kao što su Ruanda, Meksiko, Kuba, Nikaragva, koje su preduzele različite mjere kao bi osigurale visok nivo zastupljenosti”.
Ministar pravde Marko Kovač rekao je da i pored kvalitetnog normativnog okvira, još uvijek postoje prakse koje treba da zabrinu.
Istakao je da će položaj žena, iz domena nadležnosti ministarstva, biti jedno od prioritetnih pitanja, navodeći da će se naročito baviti pitanjem statusa žrtve.
Bonus video:
