Nova crnogorska Vlada, nakon određenih imenovanja i najava da će Demokratska patija socijalista (DPS) dobiti skoro trećinu izvršnih funkcija, ne može se definisati kao manjinska nego kao koaliciona, ocijenio je jedan od pokretača Preokreta Srđan Perić.
Perić je u intervjuu agenciji MINA rekao da će DPS odlučiti koliko će trajati aktuelni saziv Vlade, jer njena podrška zavisi od glasova njegovih poslanika.
On je ocijenio da je Crna Gora imala manjinsku Vladu 2001. godine, kada je Liberalni savez pod određenim uslovima podržao koaliciju oko DPS-a, za šta nije dobio nijednu izvršnu poziciju, već funkciju predsjednice parlamenta.
“Sada imamo nešto što se sve jasnije može nazvati koalicionom vlašću. Dobili smo prva imenovanja, koja potvrđuju za sada neformalne najave da će DPS dobiti skoro trećinu izvršnih pozicija. Tada više ne možemo govoriti o manjinskoj Vladi, već o podjeli pozicija na različitim nivoima u izvršnoj vlasti koja ima koalicioni karakter", rekao je Perić.
On je dodao da je to važno notirati zbog utvrđivanja političke odgovornosti za rezultate njenog rada.
Perić je ocijenio da je formiranje Vlade na način kako je to učinjeno sa ovom, demokratska regresija i da bi bilo najčistije da se, nakon što se promijeni politička retorika i strategija, ta odluka provjeri na izborima.
Perić je rekao da, prilikom formiranja Vlade, osim apstraktnih kategorija kao što su deblokiranje evropskog puta, vladavina prava, ekonomski razvoj - što su dobri ciljevi, nijesu dobijene mjerljive projekcije njenih rezultata.
“Mi smo suštinski dobili prekompoziciju političke scene, a da nije ustanovljena odgovornost za uspjeh ili nesupjeh nove Vlade čime se pobjeglo od tog elementarnog načela demokratije”, naveo je Perić.
On je rekao da DPS ima polugu odlučivanja u parlamentu, i da se ne može znati da li će Vlada trajati do predsjedničkih izbora ili cijeli mandat, jer nije saopšten nijedan konkretni parametar po kojem se ona može smatrati uspješnom.
Perić smatra da je zato potrebno da se javno objavi šta je dogovoreno između partnera u vlasti, kako se ne bi ulazilo u konstantno zbunjivanje građana ko je za što odgovoran.
On je kazao da, ako su parametri postavljeni retorički uopšteno, ne može se odrediti da li je Vlada uspješna, pa se, kako smatra, ulazi u zonu proizvoljnosti i kalkulacije, što predstavlja udaljavanje od demokratije.
On je ocijenio da je na sceni politički spektakl, gdje građani “svako malo dobijaju vrlo jake medijske i političke senzacije”.
“Gdje ne znate šta je jače, da li zapljena velike količine cigareta, hapšenje bivše predsjednice Vrhovnog suda, hapšenje aktuelnog predsjednika Privrednog suda. To su toliko velike priče, i običnom građaninu trebale bi godine da ih obradi“, smatra Perić.
On je kazao da, kada je javnost zatprana tolikom količinom informacija, lako se zaboravi na nedavne događaje, jer jedna informacija koliko god bila značajna potiskuje drugu, pa kvalitet života građana lako gubi fokus.
“Te teme su važne, ali se moraju jasno strukturisati i objasniti bez želje za političkim poentiranjem tako da se ne gubi iz vida kvalitet života građanina. To bi najviše koristilo i institucijama koje se bave ovim temama”, naveo je on.
Prema riječima Perića, odlaganje lokalnih izbora u više opština predstavlja neustavno djelovanje.
“To je kao da tokom fudbalske utakmice koja se igra 90 minuta, vi u 85. odlučite da traje 120, dok je rezulat na semaforu je blurovan”, kazao je Perić.
On je, upitan koje su dobre a koje loše stvari proistekle iz smjene vlasti avgusta 2020. godine, odgovorio da je dobro što je usvojena jedna od prvih pretpostavki demokratije – smjenjivost vlasti, i da su ljudi, uopšteno govoreći, slobodniji u iskazu.
“Ali dobili smo drugi problem – isplivalo je ono sve što mi jesmo, sa čim treba da se suočimo, a to je da nijesmo uspjeli sprovesti suštinsku promjenu u kratkom periodu. Sa druge strane, uspjeli smo da zadržimo ranije izgrađen sistem u kom nema jasnog lociranja odgovornosti“, ocijenio je Perić.
On smatra da su za to odgovorne političke elite jer ne mogu da pretoče u djela ono što su građani izvojevali na izborima.
Prema ocjeni Perića, suštinski i praktično je iznevjerena izborna obećanja.
“Ljudi nijesu tražili da se nastavi partijsko zapošljavanje i davanje obećanja koja se ne ispunjavaju. Tako smo dobili smo hibrdina rješenja koja nas udaljavaju od temelja demokratije“, rekao je Perić.
On je kazao da, nakon više od godinu od uspostavljanja nove vlasti, nakon svega što se vidjelo, suštinski od demontaže DPS-a nema ništa.
Govoreći o podjelama koje su stalno prisutne u društvu i koje jačaju, Perić je rekao da nije strašno ako je društvo podijeljeno po različitim pitanjima, jer, kako je kazao, efikasnost društva leži na različitim mišljenjima ali o kojima se slobodno debatuje u ambijentu gdje jedna grana vlasti kontroliše drugu.
„Nije sporno da različito mislimo ali je sporno što tačke dijeljenja po različtim osnovama, razaraju zajednicu i dezintegrišu je, onemogućavajući dobrom dijelu zajednice nesmetan pun pristup pravdi, odnosno institucijama sistema“, kazao je Perić.
Kako je dodao, ključna stvar koja razara crnogorsku zajednicu je partitokratija
„Kontinuirano se stvaraju interesno političke grupacije koje svom političkim profitu podređuju sve procese u društvu - od devedesetih do danas. Suštinski se država vodi na osnovu odluka uskog kruga ljudi u u vrhu jeden ili više partija, koji će to predstaviti a potom i nametnuti kao opšti društveni interes“, smatra Perić.
Sa druge strane, kako je rekao, tačno je da u praksi nismo uspjeli da pokažemo da razumijemo da postoji drugo i drugačije.
“Da u pravoslavnom biću postoje istorijski utemeljena dva različita iskaza i razumijevanja karaktera Crne Gore koja ne komunciraju jedni sa drugim i da nijedna vlast nije učinila dovoljno da integriše oba pola uz poštovanje samo jednog principa – nemoj da učiniš drugom što ne bi volio da drugi učini tebi“, rekao je Perić.
To je, kako je istakao, osnov problema iz kojeg slijedi dramatizovanje da je podjela po nekom pitanju samo po sebi nešto loše.
“Nije sporno da se razlikujemo u mišljenju, ali kada ta razlika dovodi do cijepanja zajednice onda to jeste problem za društvo. Od tog razaranja najčešće profitiraju uske grupe ljudi - koje su najčešće u ili blizu partijskih rukovodstava - sada je manje važno koje partije, jer govorimo o fenomenu“, rekao je Perić.
Upitan o poziciji crkve, Perić je rekao da nije iznesen nijedan kompromis na način koji bio održiv i koji bi podrazumijevao obije strane.
On je naveo da su crkva i država razdvojene po Ustavu, ali je strankama odgovaralo da koriste ovo pitanje kako bi profitirali ili dramatično dijelili zajednicu po određenim šavovima.
“Za Crnu Goru je važno da razumijemo da je sekularnog karaktera, da crkva ima svoju ulogu, da je ona zajednica vjerujućih ljudi, i da njeno ulažanje u političku arenu izvjesno njoj škodi, a može da remeti balans u zajednici“, kazao je Perić.
On smatra da je greška što se nije uspjelo otvoreno razgovarati o temama koji proističu iz istorijskog nasljeđa i različitog viđenja istog.
Govoreći o godišnjici obnove nezavisnosti države, Perić je odgovorio da, uprkos brojnim poteškoćama, vjeruje da je vrijeme pokazalo ispravnost te odluke. Stvoren je okvir za čiji smo sadržaj sada svi zajedno odgovorni.
“Ali sa druge strane mi nijesmo uspjeli da zaokružimo integraciju društva. Nijesmo objasnili jedni drugima da ljudi koji su tada glasali protiv nezavisnosti, da su i oni omogućili da referendum bude uspješan jer bez njihovog učešća on ne bi imao validnost“, rekao je Perić.
On je dodao da se nakon toga ušlo u model ponašanja iz kojeg društvo nije uspjelo da se oslobodi.
“A to je da je patriotski samo ono što odgovara vladajućim partijama. Ti modeli se nastavljaju i danas u različtim modalitetima i pod različitim obrazloženjima“, kazao je Perić.
On je ocijenio da, dok se sistem ne uredi na funkcionalnim osnovama ravnoteže efikasnosti i pravednosti, postojaće problem da se kaže kako je zajednica zaokružena i da je svojom mogu smatrati i oni koji su na referendumu glasali za nezavisnost i oni koji su mislili da je drugačiji državno-pravni status bio bolji.
Bonus video:
