Ekspoze premijera Dritana Abazovića široko je napravljen i bio bi ambiciozan i za vladu u punom mandatu, sa mnogo stabilnijom podrškom u parlamentu, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Uljarević je u intervjuu agenciji MINA kazala da je trebalo mnogo manje obećavati i više fokusa napraviti.
Na pitanje da li vjeruje da Vlada Abazovića ima reformske kapacitete da se suoči sa svim problemima i ispuni ono što je obećala, Uljarević je odgovorila da je rano za takvu ocjenu i da Vladi treba dati makar neko vrijeme da pokaže koje su njene tendencije.
“Ono što sada možemo sa sigurnošću reći jeste da ekspoze koji je premijer predstavio nije realan za ovu Vladu, on je toliko široko napravljen da bi bio vrlo ambiciozan i za neku vladu u punom mandatu, sa podrškom koja je jasnija i stabilnija u Skupštini“, navela je Uljarević.
Ona smatra da je napravljena velika greška, koja može biti ograničavajuća i za reforme, jer je promijenjena struktura prethodne vlade Zdravka Krivokapića.
„Ne kažem da je ta struktura bila dobra, samo je državna administracija vrlo komplikovan mehanizam i sada će novo formiranje i rasformiranje ministarstava da pojede dragocjeno vrijeme Vladi, koje ona faktički nema“, rekla je Uljarević.
Vlada Abazovića je, kako je ocijenila, mogla da zadrži tu strukturu i obogati je sa više državnih sekretara, kako bi neka glomazna ministarstva učinila funkcionalnijim.
„Za mene je promjena u organizacionoj strukturi bila negativan nagovještaj da Vlada ipak stavlja partijski interes ispred javnog“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, bilo je jasno da se to radi zato što je trebalo zadovoljiti partijske apetite niza političkih subjekata koji tvore Vladu.
“To nije početna pozicija koja obećava, ali evo da damo malo vremena, pa da procijenimo na osnovu konkretnijih akcija, ili njihovog izostanka“, rekla je Uljarević.
Odgovarajući na pitanje da li očekuje da će poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) glasati za upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza radi odgovora na krize, ona je podsjetila na izjavu predsjednice Skupštine Danijele Đurović da ta stranka članstvo u NATO više ne dovodi u pitanje.
Uljarević je kazala da je SNP sada na prekretnici i da će ta partija morati da odluči da li će nastaviti da ide linijom kojom sada ide ili će, kako je rekla, pokušati da flertuje na različite načine sa nečim što je zastupanje prosrpskih i proruskih interesa.
“Na dvije stolice neće moći dugo da sjedi, a mislim i da ne može dobiti nikakve glasove ako pokuša da sjedi na dvije stolice, jer će gubiti sa obje strane“, navela je Uljarević.
To je sada, kako je dodala, pitanje procjene unutar SNP-a da li ima prostora za povratak nazad, ili idu ka novom biračkom tijelu uz podršku njihovih članova koji razumiju taj pristup i transformaciju unutar partije.
„Imali smo priliku da vidimo da je Vlada, iako je na početku obećala da će o nekim pitanjima konsenzualno odlučivati, vrlo brzo ušla u preglasavanje, i to na primjeru novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je okrenut Zapadu i protiv koga je SNP bio u cjelosti“, kazala je Uljarević.
Kako je navela, osim tog glasanja, kada su ministri SNP-a bili na suprotnoj strani u odnosu na ostale, nakon toga „nijesmo čuli neka dodatna negodovanja od te partije“.
Prema riječima Uljarević, to možda ukazuje na činjenicu da SNP polako prihvata realnost u kojoj će morati više da se usklađuje sa politikama nekih drugih preovlađujućih struktura.
Upitana da li vjeruje da bi manjinska Vlada mogla da bude dugoročnije rješenje, do kraja mandata 2024. godine, Uljarević je rekla da je ona bila neophodna kako bi se zaustavilo aktivno podrivanje institucionalnog sistema i određenih vrijednosti i principa od strane prethodne vlade.
Vlada je, prema njenim riječima, i sada vremenski oročena, što je ograničavajuće u raznim aspektima.
„Ali, taj period je dovoljan da se neke tendencije vrate na one osnove koje nama kao društvu mogu da budu mapa puta daljeg razvoja, znači da se napravi otklon od nekih loših praksi i pokaže da se može drugačije“, kazala je Uljarević.
Upitana da li situacija u Ukrajini može dovesti do ubrzanja procesa integracija, ona je rekla da je pitanje Ukrajine često uvođeno u diskurs u kontekstu toga da bi to trebalo da ubrza proces evropskih integracija Zapadnog Balkana, i da je to pogrešna interpretacija.
Komentarišući izjavu Abazovića u Evropskom parlamentu da Zapadni Balkan može postati nova Ukrajina, ukoliko ostane izvan Evropske unije (EU), Uljarević je kazala da je njegovo legitmno pravo da na taj način pokuša da uzbuni malo i briselsku administraciju, ali da smatra da se u Briselu na te stvari gleda sasvim drugačije.
„A to znači da vide Zapadni Balkan kao nešto čemu treba dati određenu pažnju, ali ne bezuslovno, ne zaboravljajući ono što su preuzete obaveze i šta treba da budu mjerljivi rezultati“, navela je Uljarević.
Prema njenim riječima, proces proširenja može da bude revitalizovan samo u smislu da postoji veća politička otvorenost, ali niko neće držati oči zatvorenima za ono što može biti izostanak rezultata.
Crna Gora, kako je kazala, hronično pati od izostanka rezultata i političke priče to ne mogu da prekriju.
„Vi možete da koristite to za neke izjave nakon sastanaka, ili za uvodni ili završni dio samih sastanaka, ali srž tih sastanaka je u onome što je provjera koliko je u određenim oblastima konkretnih stvari postignuto, a tu je manevarski prostor jako sužen“, dodala je Uljarević.
Ona smatra da pozicija Crne Gore nije dobra i da je davno izgubljen kredibilitet u Briselu.
„Geopolitički postoje neke zemlje koje su mnogo važnije od nas i kojima se Brisel posvećenije bavi, iako mislim da bi bilo bolje da se na taj način bavi Crnom Gorom, jer kao mali sistem možemo brže da se pokrenemo i postanemo istinski uspješna priča“, rekla je Uljarević.
Kako je navela, odgovornije bi bilo kada bi političari u Crnoj Gori manje širili entuzijazam, za koji ne vidi argumentaciju, a više radili.
„Ne treba zaboraviti jednu drugu stvar, neke se ključne odluke ne donose u Briselu, donose se u uticajnim držvama članicama i sa njima, takođe, treba razgovarati i čuti njihova mišljenja“, dodala je Uljarević.
U tom kontekstu je, kako je kazala, inicijativa predsjednika Francuske Emanuela Makrona upozoravajuća.
„Ona definitivno ukazuje da rezerva prema proširenju, koja se dosta dugo čitala u Francuskoj, kako među istaknutim liderima, tako i među građanima, sada dobija neke obrise koji mogu da budu i za nas opasni“, ocijenila je Uljarević.
Ona smatra da ono što Makron predlaže u najboljem slučaju može biti pauza u procesu proširenja, a u najgorem njegovo zaustavljanje.
To, kako je poručila, treba pokušati na neki način dekonstruisati sa državama koje drugačije razmišljaju i zagovaraju proces proširenja, a ponajviše sa konkretnim rezultatima.
Na pitanje koliko hapšenja nosilaca sudskih funkcija mogu biti dobar signal da su institucije počele da rade svoj posao, Uljarević je odgovorila da su to sve indikatori da određeni djelovi sistema nešto rade, ali da to nijesu rezultati.
Rezultati se, kako je dodala, mjere okončanim postupcima, pravosnažnim presudama, o čemu se vrlo često govori u izvještajima Evropske komisije.
Ona je kazala da izvještaji notifikuju sve to u smislu činjenica, ali da isto tako podvlače da nema odgovarajućih presuda i da je praktično zloupotrebljivan sistem priznavanja krivice i nagodbe.
„Time nijesu na odgovarajući način sankcionisana teška krivična djela, a mnogi slučajevi, koji su sa pravom zadobili dosta medijske pažnje, nijesu dobili i adekvatan pravosudni ishod“, navela je Uljarević.
Upitana da li smatra da je Crna Gora uradila dovoljno da izgradi demokratske kapacitete i da se ispune obećanja data prije 21. maja 2006. godine, Uljarević je kazala da je teško jednoznačno dati ocjenu o tome gdje smo 16 godina nakon obnove nezavisnosti.
Ona je istakla da se, ipak, došlo do perioda kada se drugačije funkcioniše, razmišlja, izgrađuje jedna vrsta kritičke svijesti kod različitih društvenih struktura.
„To je nedovoljno, ali to je ono što je odlika neizgrađene političke kulture“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, činjenica da se ušlo u fazu česte smjenjivosti vlasti vrlo je ljekovita za crnogorsko društvo, kako za političke strukture, tako i za određene društvene skupine, koje sada već mogu malo drugačije i šire da razmišljaju o svemu tome.
„Mnoga obećanja nijesu ispunjena, mislim da je značajan broj njih bio i nerealan, a bila su nerealana i neka očekivanja“, dodala je Uljarević.
Ona smatra da je višedecenijska vlada Demokratske partije socijalista (DPS) značajno podbacila, jer nije iskoristila entuzijazam nastao nakon obnove nezavisnosti da zaista demokratizuje i evropeizuje Crnu Goru.
Uljarević je ocijenila da je u nekom trenutku izgubljena svijest o tome šta je zapravo javni, a šta privatni interes, odnosno da je privatni interes stavljen ispred javnog.
Uljarević je navela da je optimista da su crnogorski građani daleko zreliji od onih koji ih vode i da će Crna Gora, kao mali sistem, moći mnogo bolje da profunkcioniše, nego da je ostala u zajednici sa Srbijom.
„To je i odgovor na vaše pitanje da li je prvo bila potrebna demokratija, pa država. Teško bismo izgradili demokratiju u sistemu koji sami nijesmo mogli da kontrolišemo, makar na određeni način“, rekla je Uljarević.
Ona smatra da je polarizacija crnogorskog društva danas snažnija nego prije nekoliko godina i da za to postoje dva razloga.
„Mislim da je bio snažan uticaj stranih faktora, nedobronamjernih, da dođe do polarizacije, ali i onoga što je neučinkovitost prethodne trodecenijske vlasti, koja se u nekom trenutku prosto opredijelila da stvarajući podjele pokuša da zaštiti svoje monople moći“, navela je Uljarević.
Kako je kazala, iz toga će se izaći kada političke strukture shvate da je to i za njih neodrživo, odnosno da će ono što mogu da dobiju na kratkoročnoj ravni, vrlo brzo kasnije izgubiti trajno.
Ona je, govoreći o smjeni višedecenijske vlasti DPS-a, rekla da je to bio istorijski značajan događaj za Crnu Goru, jer je taj momenat u kojem jedna takva vlast, gubi tu vrstu pozicije trajan.
„Nikada više DPS neće imati taj obim moći, čak i da se povrati u nekom obliku direktno u strukturu vlade, kao što je imao prije avgusta 2020. godine“, ocijenila je Uljarević.
Prema njenim riječima, ta smjena vlasti je jako dobra, jer nije bilo zdravo za crnogorsko društva da toliko dugo vladajuća politička struktura bude monolitna.
Ona je dodala da se otvorio proces smjena.
„Međutim, istovremeno smo naučili još nešto – nije naš osnovni problem bio DPS, uz sve mane koje je ta partija nosila. Naš osnovni problem je u tome što imamo nedorasle partijske i političke elite, koje su i sada u pozicijama donošenja odluka“, rekla je Uljarević.
To je, prema njoj, objašnjenje i što je prethodna vlada duboko razočarala građane koji su glasali za nju, ali i one koji su se nadali da će se stvari mijenjati.
Uljarević je ocijenila da je ta vlada, nažalost, bila klerikalna, da nije imala kapacitet da sprovode neke reformske zahvate koje je obećala i da je revanšističkim pristupom dodatno oslabila inače slabu institucionalnu strukturu.
„I sada imamo dvostruki problem, imamo nasljeđe DPS-a, sa kojim se treba boriti, i još dugo ćemo se sa tim morati suočavati, i imamo ono što je učinak te vlade, koji je, takođe, bio vrlo loš za ukupni sistem državne administracije“, kazala je Uljarević.
Ona je poručila da građani treba da budu mnogo stroži prema onima za koje glasaju, da pamte šta su stvarno bile njihove odluke i da jače zahtijevaju svoja prava.
Taj proces se, kako je ocijenila Uljarević, takođe budi.
„Bez demokratizacije političkih partija teško možemo govoriti o demokratizaciji sistema, jer one prenose sistem koji imaju u svom inicijalnom habitusu“, zaključila je Uljarević.
Bonus video:
