Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost Milan Knežević (Demokratski front) saopštio je da iz prinicipijelnih razloga nije želio da učestvuje u radu sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost jer nije želio da da legitimitet izboru Raška Konjevića (SDP) za koordinatora bezbjednosnih službi, odnosno njegovom imenovanju za šefa Biroa za operativnu koordinaciju.
"Nisam prisustvovao sjednici Vijeća jer nisam želio da dajem legitimitet izboru Raška Konjevića za koordinatora svih službi bezbjednosti," rekao je Knežević u izjavi za javnost.
On je objasnio da treba biti principijelan, da je takav bio tokom mandata Zdravka Krivokapića na čelu Vijeća kada je, kako je rekao, kroz zloupotrebu službenog položaja i prevlasti u bezbjednosnom sektoru htio da ostane koji dan duže na funkciji.
Povezani članci
Knežević je rekao da je SDP poražen an izborima 2020. jer je osvojio dva mandata za najavljivanu politiku saradnje sa DPS-om.
"Raško je sa Rankom i Draginjom poražen na izborima 2020, kada su u izbornoj kampanji saopštavali da će praviti postizborne aranžmane sa DPS i Milom Đukanovićem... Ulazak u Vladu Raška i Ranka nije rezultat narodne volje već čajanki u Atlanskom klubu, uz prisustvo nekoliko visokih funkcionera CIA i zapadnih ambasada..," rekao je on u izjavi.
U tom Atlanskom klubu je, tvrdi Knežević, a ne na sjednici Vlade, Kentera na predlog Krivokapića izabran za v.d. direktora ANB-a.
U trouglu, Krivokapić - Konjević - Kentera su, dodaje, otpočele “reforme” u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
“Kroz imenovanja na načelničke pozicije Miloša Vujisića, Dejana Tomovića, Danila Grozdanića, Aleksandre Saške Samardžić, a kao vrhunac imenovanja je novi načelnik kontraobavještajne zaštite Drago Spičanović, i načelnik obavještajnog sektora Rašo Ivanović. Bolje da su bagerima Bemaksa srušili ANB nego što je došlo do ovih imenovanja”, navodi on.
Pozvao je premijera i predsjednika Vijeća za nacionalnu sigurnost Dritana Abazovića da iskoristi svoje mehanizme i provjeri da li je Miloš Vujisić preko člana svoje familije "povezan sa ogrankom kavačkog klana u Beogradu".
“Da li je načelnik obavještajnog sektora Rašo Ivanović posebno nagrađen tim imenovanjem, jer je bio insajder svih tekstova koje je objavljivalo jedno režimsko štampano glasilo? Da li je Rašo Ivanović jednom članu Odbora za bezbjednost svakodnevno referisao šta se dešava u ANB-u, uz jutarnju kaficu? I da li je jedan visokopozicionirani funkcioner Tužilaštva lobirao za imenovanje i pozicioniranje Ivanovića za mjesto načelnika? Da li je Drago Spičanović, osim što mu se Milo Đukanović 'javio kao Bog', imao ili ima veze sa švercom cigareta u Luci Bar? Da li je Danilo Grozdanić bio osumnjičen kao glavni operativac u protivzakonitom prisluškivanju mitropolita Amfilohija i njegovom praćenju bez ikakvog naloga?”, upisao je Knežević.
Da li je, kako je dodao Knežević, Dejan Tomović čovjek za čijeg su se bivšeg mandata vršila "sva nelegalna prisluškivanja telefona i koji je morao dati nalog da se ta prisluškivanja rade".
“Da li je taj Tomović po nalogu Dejana Peruničića obrisao sve tragove iz prisluškivanih telefona prije oktobra 2020. i da li je tačno da u sistemu ne postoji nijedan trag rada za praćenje mobilne telefonije nakon oktobra 2020. godine? Da li je Aleksandra Saška Samardžić, koja je bila u Sektoru analitike, po nalogu Dejana Peruničića istovremeno bila i zadužena da sastavi sva pisma pod pseudonimom 'Profesionalac'? Sve su ovo pitanja na koja mora da se dobije odgovor zbog ugroženog bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori, ali i zbog brutalnih zloupotreba ANB-a i u ovom periodu kada je na njenom čelu Kentera, i u periodu kada je na čelu bio Dejan Vukšić, a posebno kada je bio Dejan Peruničić, koji se već suočava sa nekoliko sudskih procesa, ali nikako da se pojavi u sudu”, rekao je Knežević.
On je najavio da će poslanički klub DF-a podnijeti i predložiti na potpis i ostalim klubovima koji imaju "isti odnos prema ovoj problematici" interpelaciju o radu Konjevića u bezbjednosnom sektoru.
“Više je nego očigledno da je Konjević zajedno sa Krivokapićem, koristeći Sava Kenteru, otpočeo privatizaciju ANB-a, ali i njenu eroziju i urušavanje”, istakao je on.
Knežević je najavio i pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima 2015. i 2016. godine.
“Posebno iz 24. oktobra 2015, kada je tada krvavi ministar Konjević komandovao akcijom razbijanja mirnih protesta DF-a i slobodnih građana, koji su tražili prelaznu vladu. Tražićemo parlamentarnu istragu i o tome ko je i kako montirao državni udar, ne bi li se ukrala pobjeda DF-u, smanjila izlaznost, kako bi DPS uz pomoć svojih satelita osvojio vlast”, istakao je Knežević.
Poručio je "svima koji misle da će moći kroz ovakve vidove zloupotreba institucija da dođu do realizacije političkog cilja, a nemaju podršku građana", da će naići na ozbiljan otpor DF-a.
"Neka niko ne sumnja u našu spremnost da kroz vaninstitucionalne metode djelovanja srušimo ovakvu Vladu koja je nastala u Atlanskom klubu".
“Spremni smo na svaki vid institucionalne borbe i čekamo okidač za početak te borbe. Pružamo ruku saradnje i saveza svim političkim subjektima koji žele da se vaninstitucionalno suprotstavimo ovakvim anomalijama koje postaju pravilo. I naravno, svim slobodoumnim građanima, pokretima, nezavisnim intelektualcima i onima kojima je poštovanje Ustava i zakona na prvom mjestu", dodao je Knežević.
Poručio je da će DF će podnijeti interpelaciju o radu Raška Konjevića i inicirati parlamentarne istrage o dešavanjima u 2015. i 2016. sa posebnim osvrtom na ulogu Konjevića kao tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića, bivšeg premijera Duška Markovića i bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića.
Bonus video:
