Evropska unija (EU) ne može da bude kriva za to što su države Zapadnog Balkana (ZB) nespremne da izvršavaju svoje dužnosti u procesu evrointegracija.
To je za “Vijesti” ocijenio ministar vanjskih poslova (MVP) Crne Gore Ranko Krivokapić, komentarišući epilog samita EU-ZB koji je prekjuče održan u Briselu, a na kom, prema ocjeni pojedinih zapadnih medija, nije bilo nikakvih konkretnih rezultata.
Istog dana, Evropski savjet odobrio je Ukrajini i Moldaviji status kandidata za pristupanje EU.
Dok pojedini analitičari tvrde da Brisel državama regiona ni sad nije ponudio ništa, Krivokapić kaže da stvari ipak doživljava drugačije.
“Jednostavno, napravljen je jedan veliki korak prema Ukrajini i Moldaviji, što je otvorilo prostor da tu granicu EU zatvorimo u vrijednosnom smislu, i pokažemo hrabrost i solidarnost - EU prije svega. Nas doživljavam dijelom toga. Nama ostalima je ostao put koji znamo - naš road map se zna. Treba da ispunjavamo svoje obaveze ne zbog njih (EU), nego zbog nas. Ne mogu nam oni biti krivi ako smo loši i nespremni da završavamo dužnosti... Tako da, ne bih krivio EU”, rekao je on “Vijestima” nakon panela na konferenciji Centra za demokratsku tranziciju na temu - “Da li je evropska perspektiva ZB mit ili realnost”.
Iako je Evropski savjet u zaključcima usvojenim na samitu u Briselu naveo da izražava punu posvećenost “nedvosmislenoj perspektivi članstva” regiona u EU, i pozvao na ubrzanje procesa pridruživanja, nije bilo rezultata po pitanju otpočinjanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao ni u vezi dodjeljivanja statusa kandidata Bosni i Hercegovini (BiH).
Krivokapić navodi da je Crna Gora “bolji đak od ostalih đaka”, i da je zato najbliža članstvu u EU, ali da je ipak još nedovoljno dobra da realizuje šansu koja se otvorila.
”Kao ponekad na kraju školske godine - profesori vam lakše daju peticu, nego što bi vam je dali usred godine. Nama se, zbog svega što se dešava na globalnom nivou, geostrateški, otvorila mogućnost da za četvorku dobijemo i peticu kod EU”, poručio je.
Evropski savjet je, prenose agencije, u zaključcima pozvao na brzo rješavanje preostalih pitanja u razgovorima Sjeverne Makedonije i Bugarske, kako bi pregovori o pristupanju Skoplja “mogli da budu otvoreni bez odgađanja”.
U dokumentu se ponovo potvrđuje hitnost postizanja “opipljivog napretka u rješavanju otvorenih bilateralnih i regionalnih sporova”, posebno u dijalogu Beograda i Prištine.
Evropski savjet je, kad je riječ o BiH, pozdravio politički sporazum lidera te države postignut 12. juna u Briselu kao neophodan za stabilnost i funkcionisanje zemlje, pozivajući ih da brzo sprovedu obaveze iz sporazuma i završe ustavnu i izbornu reformu.
Bonus video:
