Proces proširenja marginalizovan je zamorom Evropske unije (EU), a Crna Gora je idealna da taj proces učini živim, kazao je premijer Dritan Abazović.
On je to rekao na razgovoru sa studentima „Deset godina crnogorskih pregovora s EU – Gdje su tu mladi?“, koji je organizovao generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo evropskih poslova u Vili Gorica.
Abazović je ponovio da je najvažniji spoljnopolitički cilj Crne Gore učlanjenje u EU i da se situacijom na istoku Evrope otvorila velika šansa.
"Mislim da treba da se potrudimo da to iskoristimo", ocijenio je Abazović.
Kako je rekao, u Crnoj Gori je problem uvijek da inkluzija zaživi na veći način.
"Ako neko misli da je složeno pitanje da se izaberu iz Crne Gore četiri profesionalca u Sudskom savjetu i da neko misli da je toliki problem da se izaberu tri ili četiri sudije Ustavnog suda, u logičnoj ravni je da to nije toliko komplikovano", naveo je Abazović.
Abazović je dodao da je komplikovano dovesti ljude za sto i doći do većine koja je potrebna.
Prema njegovim riječima, lako u Crnoj Gori sve izaziva posebnu političku pozornost kasni se malo sa procesom, ali vjeruje da će do 31. jula da isporuče jedan dio rezultata.
"Vjerujem da u jednoj dobroj volji možemo neke stvari da riješimo prije velike ljetnje pauze", rekao je Abazović.
On je dodao da ne Vlada može parlamentu da nameće dinamiku rada, ali da Vlada može da uradi sve što je do njih.
Abazović je poručio da su sve aktivnosti Vlade usmjerene ka tome da se isporuče rezultati, a ti rezultati, kako je rekao, nijesu isključivo vezani za vladavinu prava ili borbu protiv organizovanog kriminala, već i za druge stvari.
Kako je kazao, žele da momenat, kada se dobiju završna mjerila, bude period kada će se to završavati dosta brže.
On je ocijenio da su, u spoljnopolitičkom kontekstu, aktivnosti 43. Vlade do sada neviđene.
"Crna Gora je idealna država da proces proširenja učini živim. Proces proširenja je nekako zamorom EU marginalizovan, od Hrvatske nije bilo učlanjenja, mislim da mnoge države kaskaju zbog unutrašnjih problema ili geopolotičkih okolnosti“, rekao je Abazović.
Abazović je dodao da je Crna Gora zemlja koja šalje pacifističke poruke, koja svojom veličinom ne stvara osjećaj nelagode kod drugih država koje su dosta veće da će to da ugrozi njihovu konkurentnost.
"Smatram da ako postoji zemlja koja je model kako da se učini dobru stvar za sve, da se bustuje EU, ideja EU u regionu, mogućnost i motivacija kandidata da nastave na tom putu, mislim da je to naša država“, naveo je Abazović.
On je dodao da im je potrebno da to i građani prepoznaju.
Abazović je, odgovorajući na pitanja studenata, kazao da Crna Gora nije zagađena.
"Svaka Vlada treba da potencira to da smo mi uređeni kao ekološka država. Mi smo jedina takva država i svaka država koja bude intervenisala na svojim ustavima mislim d aće morati temu životne sredine da inkorporira u svom najvišem pravnom aktu“, rekao je Abazović.
On je kazao da je izvolijevana mala pobjeda za Univerzitet, a to je regionalni Centar za borbu protiv sajber kriminala.
Abazović je istakao da nije siguran da li će odmah biti investicija u infrastrukturu.
"Mi želimo da iskoristimo to da nekoliko inostranih kompanija u Crnoj Gori ima akces u Univerzitetu, Mislim da oko IT možemo imati određeni napredak“, dodao je Abazović.
Na pitanje da li Vlada ima sluha za omladinske medije, Abazović je kazao da su do sada dominantno podržavani mediji koji „šire otrov po Crnoj Gori“.
Abazović je dodao da pozdravlja rad omladinskog radija Krš i da su pokazali da ono što je kvalitetno opstaje.
Potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova, Jovana Marović, kazala je da je u okviru procesa pregovora sa EU bilo dosta uspona i padova i da je Crna Gora i dalje lider u tom procesu.
"Imamo situaciju u državi koja obećava da bismo mogli da ubrzamo proces evropskih integracija. Imamo osjećaj da je sve u našim rukama i ako obezbijedimo te rezultate, naići ćemo na pozitivan signal od EU“, rekla je Marković.
Ona je podsjetila da bi 83 odsto građana, kada bi sada bio održan referendum o ulasku u EU, glasao za.
Marović je navela da Ministarstvo evropskih poslova preispituje moguće modele za stipendiranje mladih ljudi u Crnoj Gori.
"Želimo da obezbijedimo stipendije na najboljim univerzitetima u Evropi“, kazala je Marović.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović je pozvala mlade da se uključe u porecese.
"Ima toliko načina i modela da pomažete daljem razvoju našeg društva, koje treba da postane evropsko i demokratsko“, rekla je Novaković Đurović.
Ona je najavila da će u Ministarstvu od jesene imali mnogo češće vidove komunikacije sa studentima, ali i srednjoškolcima.
"U želji da u vašim godinama vidite šta to znači konkretno pregovarati u poglavlju koje se tiče životne sredine“, pojasnila je Novaković Đurović.
Ministar pravde Marko Kovač rekao je da Ministarstvo planira da pruži maksimalan doprinos i da najvećom mogućom brzinom rade na ispunjavanju uslova, kako bi dobili tražena mjerila iz poglavlja 23 i 24.
"Mislim da je prije svega neophodno da mi prihvatimo evropske standarde. Moramo izaći iz dosadašnje matrice razmišljanja, iz sistema gdje smo stvari završavali kroz političke angažmane, da bi dali šansu kvalifikovanim ljudima“, kazao je Kovač.
Kako je kazao, ostalo je ključno da se dovedu pravi ljudi.
"Moramo da počnemo da primjenjujemo zakone, a ne samo da ih usvajamo“, istakao je Kovač.
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, kazao je da je treba postaviti ciljeve koji su kratki i jasni, i naravno ostvarljivi.
On je istakao da je jedan od prioriteta Ministarstva javne uprave digitalizacija.
Dukaj je dodao da su fokusirani i na zakonodavni okvir i da Crna Gora do sada nije imala zakon o Vladi.
"Politika ne smije i ne može da bude u javnoj upravi, ako nemamo društveni konsenzus taj problem nećemo rješavati“, naglasio je Dukaj.
Bonus video:
