Većina koja je 30. avgusta 2020. godine srušila trodecenijski režim Demokratske partije socijalista (DPS) i nakon toga preuzela upravljanje državom, potencijalno bi mogla ponovo da se okupi u vlasti.
To je epilog jučerašnje sjednice Vlade kojoj je, nakon što je usvojila temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), najavljeno uskraćivanje povjerenja većine poslanika koji je podržavaju u parlamentu.
To je na sjednici predočio potpredsjednik Vlade i lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević, rekavši da 35 do 37 poslanika, od ukupno 46 koji su izglasali Vladu, nije saglasno s tekstom ugovora, i da će Skupštini biti podnijet predlog za skraćenje njenog mandata, kako bi se išlo na izbore.
Međutim, mogućnost drugačijeg raspleta nagovijestio je premijer Dritan Abazović, saopštivši da postoje i “druge opcije”, i da će se možda pronaći “neko prelazno rješenje”.
Za rješenje koje nisu izboru, Abazoviću je potrebna podrška opozicionih Demokratskog fronta (DF) i Demokrata, s kojima je njegov Građanski pokret (GP) URA do prije samo pet mjeseci bio u koaliciji, koja je formirala prvu post DPS Vladu.
Iz ta dva politička subjekta “Vijestima” ni juče nisu zvanično mogli da kažu da li su spremni da premijeru priteknu u pomoć.
Listu su iz vrha DF-a nezvanično kazali da se otvara više mogućnosti, ali da oni nemaju namjeru da podrže Vlada u njenom trenutnom sastavu.
”Ako Abazović ima drugu namjeru, kojom bi se Demokratska partija socijalista (DPS) i SDP isključili iz vlasti - to je druga priča. Međutim, problem u svemu ovome su Demokrate, čiji se potezi ne znaju”, rekao je izvor lista.
Jedan od čelnika tog političkog saveza Andrija Mandić, čestitao je na Tviteru izglasavanje temeljnog ugovora, poručujući da od Abazovića i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića očekuje da “ne posustanu i ubrzo ispune i druga data obećanja” u vezi s “Otvorenim Balkanom” i popisom stanovništva.
S druge strane, iz Demokrata su “Vijestima” nezvanično kazali da su zauzeli stav da ništa ne saopštavaju dok ne pristigne najavljena inicijativa o skraćenju mandata Skupštini.
Ta partija protestovala je proljetos širom države zbog formiranja vlade, zahtijevajući vanredne izbore.
Abazović nije sinoć želio da govori za “Vijesti” u vezi sa daljim koracima koje će preduzeti.
Njegov kabinet formiran je prije tek nešto više od dva mjeseca (28. aprila), i čine ga, osim GP URA i SDP-a, Socijalistička narodna partija (SNP), CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku Vladi, bez učešća u njoj, daje DPS Mila Đukanovića.
Prema Ustavu, inicijativu za skraćenje mandata Skupštini mogu podnijeti predsjednik države, Vlade ili najmanje 25 poslanika.
Ako takav predlog bude došao na dnevni red parlamenta, za njegovo izglasavanje DPS-u i SDP-u bi, osim manjinskih stranaka i opozicionih Socijaldemokrata (SD), bila potrebna i podrška makar još jednog poslanika opozicije.
Međutim, DPS-a još nije zvanično okrenuo leđa Abazoviću. Iz te stranke sinoć su saopštili da će to učiniti ako premijer bude potvrdio da je usvojen temeljni ugovor.
Tu dilemu izazvalo je to što se o njemu glasalo prostom a ne kvalifikovanom većinom, koja nije predviđena Ustavom, zakonima i Poslovnikom Vlade, a koja je koalicionim sporazumom skupštinske većine bila dogovorena za odlučivanje o tom pitanju.
Tim sporazumom, koji inače nikad nije zvanično predstavljen javnosti, potpisnici su se dogovorili “da se sva pitanja od državnog i nacionalnog interesa”, kao što su temeljni ugovor, regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan” i popis, usvajaju kvalifikovanom većinom svih članova Vlade.
To, međutim, nije pretočeno u Poslovnik, iako u sporazumu piše da će se “pitanja u vezi sa načinom odlučivanja i funkcionisanja Vlade regulisati” tim dokumentom.
Vlada sa premijerom ima dvadeset jednog člana, a jučerašnjoj sjednici tokom usvajanja temeljnog ugovora, prisustvovalo je njih 18. Za ugovor je glasalo 13, dok je pet (Konjević, Ranko Krivokapić, Ervin Ibrahimović, Admir Adrović i Adrijan Vuksanović) izdvojilo mišljenje.
Sjednici Vlade nisu prisustvovale ministarka evropskih poslova Jovana Marović i ministarka kulture Maša Vlaović, dok je ministar javne uprave Maraš Dukaj napustio salu prije glasanja.
Abazović je nakon glasanja rekao da je tekst usvojen, ali da nema problem da se na elektronskoj ili redovnoj sjednici glasanje ponovi.
Ministar vanjskih poslova Krivokapić, saopštio je da je kvalifikovna većina od dvadeset jednog člana 14, i da glasanje treba ponoviti.
U saopštenju koje je kasno sinoć stiglo iz Vlade, navodi se da je ona “usvojila Predlog usaglašenog teksta temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC”.
Generalni sekretar Vlade Boris Marić, rekao je “Vijestima” da glasanje može biti ponovljeno prije verifikacije zaključka.
Za razliku od Skupštine, gdje je glasanje za zakone gotova stvar, u Vladi su odluke usvojene onda kad budu verifikovane na narednoj sjednici, objasnio je.
U Poslovniku Vlade piše da se “zaključak smatra verifikovanim usvajanjem zapisnika sa sjednice na kojoj je donijet. U hitnim slučajevima, na zahtjev ministra, generalni sekretar Vlade može zaključak Vlade dostaviti prije verifikacije, uz napomenu da zaključak nije verifikovan”.
Poslanik DPS-a Miloš Nikolić, saopštio je da je jasno da je za usvajanje temeljnog ugovora neophodna kvalifikovana većina, i da se iz navedenog “više nego jasno vidi” da je Vlada nije imala. On je pozvao Abazovića da razjasni okolnosti i saopšti da li je donijeta odluka.
Abazović je na sjednici kazao da je spreman da preuzme punu odgovornost ako Vlada padne, dodajući da nije došao na njeno čelo da bi bio “bilo čija ikebana” i da bi ga ucjenjivao “dio ljudi protiv kojih se politički i pravno bori”.
”Ovdje ne mislim na političare, nego na grupacije iz druge sfere... Da li će to značiti uskraćivanje podrške u parlamentu - vidjećemo. Nemam ništa protiv. Čini mi se da ta podrška neće biti uskraćena od racionalnih ljudi. Kako ćemo se naći u nestabilnosti, podijelićemo odgovornost za nju, i za svakakvu ekonomsku nestabilnost koja nas čeka na jesen. Ako ne bude druge varijante, ići ćemo na izbore. Na kakve bez Ustavnog suda - i na to će morati da se da odgovor. Možda se nađe neko prelazno rješenje, ima i drugih opcija, prelaznih rješenja. Ali nemojte da pravimo situaciju sistemom da ucijenite premijera. Ne kolebam se nijedne sekunde, kao što se nisam kolebao ni za jednu svoju političku odluku”, istakao je, poručujući da bi rušenje Vlade bilo direktna podrška ruskom uticaju u Crnoj Gori.
Govoreći o temeljnom ugovoru, on je kazao da tekst tog dokumenta nije iznad Ustava i zakona, i da rješavanje tog problema vodi ka pitanju obezbjeđivanja dvotrećinske/tropetinske podrške u parlamentu i deblokadi pravosuđa.
Dodao je da su korekcije temeljnog ugovora, u periodu do njegovog potpisivanja, više nego dobrodošle.
Ministri iz SDP-a, Krivokapić i Konjević, tražili su od premijera da ugovor prođe dobar “pravno-politički pretres” i analizu tima pravnika.
Krivokapić je, između ostalog, rekao da preambula ugovora nije ugovorna, već da ima drugačiji, ustavni karakter, i da dovodi do “udvajanja vlasti”.
Ocijenio je da je dokument “politička igra” kako bi se Crna Gora zaustavila na putu evropskih integracija.
”Cilj je da se Crna Gora zaustavi, jer nekim autokratijama i sličnim sistemima u regionu ne odgovara - a ne bi ni meni - da neko bude bolji u komšiluku. Ova Vlada samo - svjesno ili nesvjesno, sa znanjem ili neznanjem - pokušava da sebe oburda i Crnu Goru zaustavi ka Evropskoj uniji (EU). Mislim da je dovoljno bilo da odgodite ovo pitanje na nekoliko mjeseci, da dobijemo završne kriterijume u pregovorima sa EU. Nisam rekao odgodite ad infinitum, nego samo do jeseni, kad dobijemo izvještaj EU, i kad možemo i ovom temom da se bavimo lakše”, naveo je.
Konjević je pročitao pismo koje je NVO Akcija za ljudska prava (HRA) prije tri dana uputila Abazoviću, i ministrima pravde i ljudskih prava Marku Kovaču i Fatmiru Đeki, u kom se navode primjedbe na tekst ugovora, i poziva da se on dodatno uskladi.
On je saopštio da misli da SPC nema nikakva javno-pravna ovlašćenja u Srbiji, a da je sigurno da ih nema u Hrvatskoj.
”Sve primjedbe koje je dala HRA, sigurno mogu da budu od koristi. Ukazano je na više članova koji zahtijevaju dijalog. On bi podrazumijevao da formiramo jedan tim, od ljudi koji su ustavni pravnici, koje i ja i Vi, predsjedniče Vlade, cijenimo... Treba da imamo ugovore s vjerskim zajednicama. Nema dileme da u Vladi možemo postići visok stepen saglasnosti ukoliko stanemo za trenutak”.
Odgovarajući na Abazovićeve tvrdnje da bi smjena Vlade bila podrška ruskom uticaju, Konjević je rekao da je DF eksponent ruskog uticaja, a da ih Abazovićev kabinet postavlja na odgovorne funkcije.
Ministar pravde Kovač, rekao je da temeljni ugovor ima 20 članova koji su u velikoj mjeri identični članovima ugovora koji su potpisani s ostalim vjerskim zajednicama.
”Što se tiče analize jedne NVO koje je iznio g. Konjević, to je jedno mišljenje. Imamo ih stotinu... Na kraju krajeva, i ovaj akt, kao i svaki drugi, može biti predmet ocjene pred Ustavnim sudom. Nečija bojazan da nešto nije u skladu s Ustavom, nije razlog da ne usvojimo ovaj akt. Mi stojimo iza ovog koncepta, i smatramo da smo zaštitili pravni interes i pravni poredak”, poručio je.
Nakon utvrđivanja na Vladi, ugovor mora proći kroz Sinod SPC-a, nakon čega bi trebalo da se pristupi dogovoru datuma potpisivanja.
Patrijarh srpski Porfirije saopštio je prošle sedmice, tokom susreta s Abazovićem u Beogradu, da će biti jedan od potpisnika, dok je premijer najavio da će se potpisivanje obaviti u Crnoj Gori.
U znak protesta protiv usvajanja temeljnog ugovora, juče je nekoliko desetina građana protestovalo ispred Vlade.
Grupa građana protestvovala je pred Vladom dok je trajala sjednica.
Abazović: Rušenje Vlade pokušaj vraćanja biznisa od 500 miliona eura
Abazović je kazao da će potencijalno obaranje Vlade odgovarati “određenim strukturama koje se ne raduju pravdi u Crnoj Gori”.
“Jedan dio tih struktura povezan je i s našim najvećim akcijama, koje se odnose na suzbijanje šverca cigareta. Dajte da pred licem javnosti pričamo čiji je najveći interes. Ne bore se oni ni za SDP, ni za DPS, ni za SNP, ni za GP URA. Koriste neke ljude i teme da bi se vratili u ‘sedlo’. To može da bude i političkog karaktera, a najviše je finansijskog. Malo toga ovdje ima veze s temeljnim ugovorom i Crkvom, a najmanje s vjernicima. Ovo je pokušaj da se vrati biznis koji je vrijedio 500 miliona eura godišnje. Nema veze, idemo dalje u nove pobjede, nove poraze, i vraćamo se (Vinstonu) Čerčilu - ako se nađete u paklu, gas naprijed”, rekao je Abazović.
Knežević: Zdravko Krivokapić nije imao Abazovićevu hrabrost
Jedan od lidera DF-a Milan Knežević naveo je da mu je žao što bivši premijer Zdravko Krivokapić i “Evropa sad” (novoformirana partija bivših ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića) nisu imali Abazovićevu hrabrost da usvoje temeljni ugovor.
Knežević je na Tviteru napisao da je “sad red na ‘Otvoreni Balkan’”.
”Vrijeme je da Crna Gora krene naprijed”, naveo je.
Lider i poslaniki SD-a Damir Šehović, pozvao je “državotvorne političke i društvene snage da stave razlike po strani i stanu u zaštitu i odbranu državnog dostojanstva”.
”Kao i njenog građanskog, sekularnog i evropskog opredjeljenja, na koje se brutalno nasrće. Crna Gora je, nažalost, dovedena do zida. Odlazeća Vlada je nakon svega dva mjeseca funkcionisanja pokazala da radi po tuđoj agendi. Skratimo mandat Skupštini i na izborima kažimo veliko ne tihoj okupaciji naše države”, napisao je na Tviteru.
Predsjednik i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić, pozdravio je odluku Vlade, rekavši da očekuje neodložno potpisivanje usvojenog teksta, a brzo potom i održavanje prijevremenih izbora.
Iz Liberalne partije (LP) pozvali su “sve držatvorne, građanske stranke” da odmah pokrenu pitanje nepovjerenja Vladi u parlamentu.
Bonus video:
