Član Tužilačkog savjeta Stevo Muk očekuje da će uskoro biti poznati rezultati kontrole rada specijalnih tužilaca, koje sprovodi Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), na zahtjev glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
Muk je u intervjuu “Vijestima” rekao da će na njegov predlog do kraja jula Tužilački savjet saslušati Novovića o izazovima u radu i preprekama za efikasnije funkcionisanje.
Imate li informacija o radu glavnog specijalnog tužioca, da li ste zadovoljni? Da li je Tužilački savjet tražio obavještenja o tome šta je g. Novović radio nakon izbora, posebno u kontekstu moguće umiješanosti policijskih i sudskih funkcionera u organizovani kriminal i korupciju?
Tužilački savjet nema informacije o radu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u konkretnim predmetima. Tužioci su samostalni u svom radu. Na zahtjev Tužilačkog savjeta glavni specijalni tužilac je dužan da dostavi posebne, ili periodične izvještaje. Predložio sam da Tužilački savjet pozove GST na sjednicu da čujemo njegovo mišljenje o izazovima u radu i preprekama za efikasnije postupanje. U pripremi za tu sjednicu GST bi trebalo da pripremi informaciju o organizacionim, kadrovskim, tehničkim, prostornim i drugim pitanjima od značaja za rad SDT sa naglaskom na izazovima i mogućnostima za efikasnije postupanje u radu. Takav predlog su podržale kolege iz netužilačkog dijela Savjeta. Očekujem da se ta sjednica održi najkasnije do kraja jula.
Da li Tužilački savjet ima informaciju o razlozima dugog trajanja istraga, jer je bilo navoda da je GST nakon preuzimanja dužnosti tražio presjek stanja u SDT?
Moguće da su razlozi višestruki i da leže u stvarnim kapacitetima specijalnih tužilaca i zaposlenih, kašnjenjima u radu vještaka, neblagovremenosti u predmetima međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima. Vrhovno državno tužilaštvo na poziv novog glavnog specijalnog tužioca sprovodi kontrolu rada SDT i nadam se da će rezultati biti uskoro poznati. GST bi o uočenim izazovima, stanju i konkretnim rezultatima trebalo i samostalno da informiše javnost. Ranije smo svjedočili prečestoj i suvišnoj medijskoj prisutnosti glavnog specijalnog tužioca, dok je sada odnos SDT-a sa javnošću krajnje redukovan, a vjerujem da je i jedno i drugo pogrešno i da se mora pronaći prava mjera u tom odnosu.
Da li će Tužilački savjet povući predlog da se Dražen Burić bira za vrhovnog državnog tužioca?
Tužilački savjet ne može da “povuče” taj predlog jer takva pravna mogućnost ne postoji, niti može da se izjašnjava o nečemu što mu nije upućeno. Taj predlog je utvrdio raniji saziv Tužilačkog savjeta i već godinu je na Skupštini Crne Gore odgovornost da se o tom predlogu izjasni. Mišljenje aktuelnog Tužilačkog savjeta je jasno iskazano imenovanjem novog v. d. VDT-a. Uskoro se navršava šestomjesečni mandat vršiteljki dužnosti VDT-a, pojedini poslanici neokončavanje prvog oglasa vide kao prepreku za novi oglas.
Da li je v. d. VDT-a Maja Jovanović zaslužila još šest mjeseci? Da li biste joj, ako se javi na oglas za VDT, ponovo dali podršku i zbog čega?
Tužiteljka Jovanović se prihvatila funkcije v. d. VDT-a i vodila Tužilački savjet u izazovnom trenutku tranzicije. U tom periodu je izvršena zakonska obaveza konstatovanja prestanka funkcije jednom broju državnih tužilaca, izabran novi glavni specijalni državni tužilac, novi rukovodilac ODT u Podgorici. Unaprijedili smo sadržaj godišnjeg izvještaja o radu tužilaštva, ubrzan rad na pritužbama i izmijenjene odredbe poslovnika koje uređuju rad po pritužbama, upućena tri državna tužioca na rad u SDT, izvršen izbor četvoro tužilaca u višem tužilaštvu i novih tužilaca u osnovnim tužilaštvima. Lično bih volio da v. d. VDT i Tužilački savjet u nekim pitanjima i postupcima djeluju odlučnije, brže i proaktivnije. Najbolje bi bilo da na čelu državnog tužilaštva bude osoba izabrana u punom ustavnom mandatu, koja sa punim autoritetom, proaktivno koristi sve mehanizme za kontrolu rada državnih tužilaca. Naročito da se beskompromisno bori protiv i dalje prisutnih naslijeđenih negativnih praksi, težnji za održavanjem postojećeg stanja i birokratsko formalističkog pristupa stvarima. Vidjećemo da li će biti drugih i boljih kandidata.
Da li je Tužilački savjet preispitivao bodovanje prilikom izbora šefa Opštinskog državnog tužilaštva (ODT) Podgorica? Bilo je optužbi da je dogovoreno da ne prođe jedan kandidat.
Oba kandidata su pred Tužilački savjet došli sa jednakim brojem bodova, a ostatak od mogućih 20 bodova je zavisio od ocjena na intervjuu. Svaki član Tužilačkog savjeta je ocijenio kandidate u skladu sa sopstvenom savješću i u zakonskim okvirima. Tužilački savjet ne može da “preispituje” bodovanje, odluka je konačna i taj postupak je za nas završen. Ubijeđen sam da ovaj sastav Tužilačkog savjeta uspostavlja kvalitativno novu praksu vođenja intervjua sa kandidatima gdje svi članovi postavljaju brojna pitanja i omogućavaju sagledavanje različitih aspekata rada kandidata kroz kvalitetnu diskusiju. Vjerujem da će upravo ova praksa postati vremenom obrazac rada i za naredne sazive Tužilačkog savjeta, a možda i za Sudski savjet. Svaki izbor ograničen je brojem i kvalitetom kandidata koji su se prijavili. U trenutku izbora, imamo vrlo malo garancija. Zato je naša obaveza da pratimo rad, naročito rukovodilaca tužilaštava, i da koristimo naše nadležnosti. Zato sam tražio da se i novi rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici pozove na sjednicu Tužilačkog savjeta.
Osporava se i izbor tužiteljke Nine Ivanović za člana Tužilačkog savjeta na Konferenciji tužilaca? Jeste li se interesovali za to, jer može urušiti legitimitet odluka Tužilačkog savjeta?
Nažalost, ovo pitanje se otvara nakon gotovo godinu, umjesto da je otvoreno u trenutku kada je odluka Konferencije državnih tužilaca stigla u Skupštinu Crne Gore. Poslovnik Konferencije državnih tužilaca je u očiglednom neskladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu, u dijelu koji se odnosi na potrebnu većinu za izbor članova Tužilačkog savjeta. Nastala protivurječnost ovih akata ima za posljedicu sporan legitimitet članova izabranih glasovima manje od polovine prisutnih tužilaca. Takav izbor ne doprinosi kredibilitetu tužilačke organizacije. Na državnim tužiocima je odgovornost da ovo pitanje razriješe što prije. To ne može umjesto njih raditi Tužilački savjet.
Hoće li svi tužioci i dalje da dobijaju odlične ocijene?
Nažalost, vjerovatno da hoće sve dok se ne izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu koji je detaljno propisao kriterijume za ocjenjivanje. Mi ćemo uskoro usvojiti izmjene Pravila za ocjenjivanje u dijelu koji umjesto uopštenih uvodi mjerljive potkriterijume, a što je ranije vijećima za ocjenjivanje predstavljalo problem u primjeni. Očekujem da Vlada što prije počne pripremu izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Vjerujem da će i članovi Tužilačkog savjeta moći da doprinesu kvalitetu novog zakona. Štoviše, da i proaktivno ponudimo elemente za unapređenje zakona.
Često se traži da Tužilački savjet preispita odluke tužilaca
Koliko je pritužbi stiglo Komisiji za pritužbe i na šta se one najviše odnose?
Komisija za pritužbe od početka godine ima u radu preko 100 pritužbi, od toga više od polovine zaostatak iz prethodnog perioda. Do sada smo u nekoliko slučajeva utvrdili osnovanost pritužbi, uglavnom iz razloga nepoštovanja rokova utvrđenih Zakonom o krivičnom postupku i u situaciji kada je neopravdano podnosilac krivične prijave lišen mogućnosti da dobije rješenje o odbačaju koje mu daje pravo pritužbe neposredno Višem državnom tužilaštvu. Međutim, Tužilački savjet ne može da preispituje odluke tužilaca, što je često zahtjev sadržan u pritužbama. Veliki broj pritužbi se odnosi na situacije koje se zbirno mogu nazvati izostankom obrazložene odluke tužilaštva i uglavnom povodom rješenja o odbačaju krivičnih prijava i rješenja viših tužilaštava po pritužbama. U vezi sa tim smo sugerisali v. d. VDT-a da donese jedno obavezujuće uputstvo, kojim bi državni tužioci bili obavezani da pruže vjerodostojno obrazloženje o bitnim razlozima za odluku o odbačaju krivične prijave.
Odškrinuta vrata reformama
Kako biste ocijenili dosadašnji rad novog sastava Tužilačkog savjeta?
Svaki novi sastav u nekoj instituciji, nalazi se između dva velika očekivanja i pritiska. Jednog da sve ostane isto, i drugog da se sve promijeni odmah. Vjerujem da smo se u Tužilačkom savjetu oduprli i jednom i drugom ekstremnom zahtjevu, a da smo na najosjetljivijem i najvažnijem mjestu, u Specijalnom državnom tužilaštvu i na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva, odškrinuli vrata reformama.
Bonus video:
