Grupa američkih senatora, na čelu sa demokratom Džin Šahin i republikancem Rodžerom Vikerom predstavila je dvostranački predlog zakona o američkoj podrsci Zapadnom Balkanu. Cilj je da se podrže ekonomski razvoj i borba protiv korupcije, ali se i predviđaju sankcije onima koji ugrožavaju stabilnost regiona ili su umiješani u korupciju, prenosi Glas Amerike.
Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana – to je zvanični naziv dvostranačkog predloga koji je predat Kongresu nekoliko mjeseci pošto je grupa senatora uključena u njegovu izradu posjetila region. Obrazlažući inicijativu, senatorka Džin Šahin navela je da je odnos Sjedinjenih Država sa Zapadnim Balkanom od prelomnog značaja u vrijeme ruskog rata u Ukrajini, i jasnih ambicija ruskog predsjednika Vladimira Putina da širi maligni uticaj po istočnoj Evropi.
U razgovoru za servis Glasa Amerike za Sjevernu Makedoniju, senatorka Šahin je rekla da su učvršćivanje demokratije, podsticanje ekonomskog napretka i suzbijanje korupcije načini da se odvrati štetni uticaj.
"Ovaj zakon je pokušaj da se obnovi fokus na zemlje zapadnog Balkana, na zanačaj nastavka napretka tih zemalja ka zapadu, integraciji u EU i potpuno formiranim demokratijama, i to je suštinski cilj zakona. Rješavanje problema korupcije je važan dio toga, i ovaj predlog daje ovlašćenja državnom sekretaru da pruži tehničku pomoć zemljama koje traže pomoć u rješavanju problema korupcije“, izjavila je senatorka Šahin.
Analitičar Ričard Kremer, saradnik američkog Instituta za spoljnopolitička istraživanja (FPRI) kaže da pristup sprečavanju malignog stranog uticaja često počinje od pitanja kako se boriti sa institucionalnom korupcijom.
„Način na koji zemlje kao što su Kina, Rusija i Iran posluju zasnovan je na netransparentnosti, tajnim dogovorima i često na dogovorima koji se ne dijele sa javnošću, kao što su planovi u različitim infrastrukturnim projektima kakve smo vidjeli u Cnroj Gori, Sjevernoj Makedoniji i drugdje. To je naravno dio kinske inicijative Pojas i put, ali i ruskih aranžmana. Rusi takođe vole upravo takvu, korumpiranu poslovnu praksu kakvu sam opisao. Obavljanje poslovanja na odgovoran i transparentan način, i vladina podrška trgovini i investcijama u tim područjima su ključni da se maligni antidemokratski akteri spriječe da destabilizuju ili vrše preveliki uticaj u zemljama Zapadnog Balkana, kako bi građani tih zemalja, putem glasanja i kroz građansko društvo, odlučivali o tome u kakvoj zemlji žele da žive“, navodi Kremer.
Za SAD, suzbijanje ruskog uticaja je otežano u Srbiji, gdje se taj uticaj ne doživljava kao maligan, i čiji predsjednik vodi poznatu politiku balansiranja između Rusije i Kine, i Zapada, koji je jasno izrazio očekivanje da se Srbija uskladi sa sankcijama EU Moskvi.
Senatorka Šahin kaže da SAD moraju da učine sve što mogu da podstaknu Srbiju da nastavi da gleda ka Zapadu.
„Jedan od elemenata zakona je mogućnost da se uvedu sankcije protiv pojedinaca i zvaničnika u regionu, i mislim da je to važno kada razmišljamo o tome kako da odvratimo ljude od ulaska u angžamane i saradnju sa Rusijom ili bilo kim drugim, u širenju dezinformacija, sajber napadima, ili pokušajima podsticanja etničkih podjela, jer znamo šta se događa u tom slučaju, vidjeli smo to u prošlosti“.
"Nije nezamislivo da bi, u slučaju da Srbija počne da zvecka oružjem na primjer u pogledu prava etničkih Srba na Kosovu, ili tretmana Srba u Republici Srpskoj, to moglo da vodi nekoj vrsti sankcija. Uz to, ako Srbija pokuša da zaobiđe različite režime sankcija koji se odnose na Rusiju i ako se utvrdi da u srpskoj eliti postoje pojedinci koji obavljaju biznis kao uobičajeno, mimo sankcija, oni bi mogli da budu sankcionisani“, kaže Kremer.
Autori predloga zakona vjeruju da bi veća ekonomska stabilnost i snažnije demokratske institucije povećali zadovoljstvo građana, smanjili iseljavanje mladih i učinili građane manje sklonim da podležu dezinformacijama. Zato predlažu programe za mlade lidere, traže ranije najavljeno otvaranje regionalne kancelarije DFC-ja – Korporacije za finansiranje razvoja i promociju univerzitetskih partnerstava. Predlog ne sadrži iznos finansijske pomoći regionu iz federalnog budžeta. Ukoliko bude usvojen, o tom iznosu će se odlučivati kasnije.
"Ako predlog u Senatu bude usvojen, a mislim da hoće jer je administracija za to, iako proteklih najmanje 16 mjeseci nije preduzimala neke energične korake u odnosu na Balkan, sve dok nema vojnog izdvajanje ili nekog veće izdvajanja koje bi sa stanovišta drugih senatora bilo opterećenje za poreske obveznike, ne vidim veće prepreke tome da predlog bude usvojen", vjeruje Ričard Kremer.
On smatra da predlog šalje pravu poruku.
"Mislim da je izuzetno značajna i apsolutno je pravo vrijeme za ovu vrstu inicijative, sada kada se Vladimir Putin nedvosmisleno pokazao kao brutalni diktator sa potpunim ignorisanjem suvereniteta zemalja i ljudskih prava. Nema sumnje kod nijednog kredibilnog svetskog lidera da li je korisno održavati bilo kakve komercijalne, diplomatske i druge odnose sa Rusijom. Moskva proteklih 10-12 godina, ako ne i duže, ima sve jače prisustvo na Zapadnom Balkanu, i daje sve od sebe da zemlje Balkana ostanu zaglibljene u korupciji različitog nivoa, i neodlučne u pogledu pristupanja Zapadu i evroatlantskoj zajednici. Održavanje jednog kontrolisanog stepena nestabilnosti širom regiona, ide u prilog Rusiji koja želi da ovaj deo Evrope bude njeno "dvorište" kako bi sprovodila svoje ciljeve, skoro isključivo na štetu transatlantske zajednice."
Kosponzori zakona su demokratski senatori Ričard Durbin, Kris Van Holen, Ben Kardin i Kris Marfi i republikanski senator Tom Tilis.
Bonus video:
