Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je svim poslaničkim klubovima, kao i nadležnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, urgenciju povodom Inicijative za izmjenu člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a koja se odnosi na ukidanje ili značajno ograničenje funkcionerskih naknada poslije okončanja funkcije.
Saradnik na programima CGO-a Vasilije Radulović navodi da je ta NVO početkom godine najavila, a zatim 9. februara podnijela tu inicijativu, ali da ni nakon osam mjeseci nema odgovora, pa je urgencijom traženo da se to pitanje prioritetno stavi na dnevni red.
Podsjeća da je CGO Inicijativom tražio izmjene spornih odredbi u pogledu trajanja perioda primanja funkcionerskih naknada, pa bi se njihovo trajanje skratilo sa sadašnjih godinu dana na tri mjeseca, a traženo je i ukidanje mogućnosti produženja isplate naknade do jedne godine ukoliko funkcioner u tom periodu stiče pravo na penziju. Takođe, CGO je predložio promjenu u iznosu te naknade, odnosno da, umjesto iznosa u visini zarade koju je funkcioner primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, to bude ograničeno na iznos u visini prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Inicijativa predviđa i ograničenja u pogledu ostvarivanja ovog prava.
Ukoliko bi se usvojio prijedlog CGO-a, pravo na naknadu po prestanku funkcije ne bi imali funkcioneri koji su na funkciji proveli manje od tri mjeseca, koji su razriješeni sa funkcije, kao i oni funkcioneri koji su razriješeni dužnosti na lični zahtjev.
"Ovaj sporni zakonodavni okvir stavlja u povoljni položaj funkcionere u odnosu na sve ostale zaposlene u državi. Ovakvu vrstu privilegija i u ovom obimu nemaju ni mnogo razvijenije i ekonomski bogatije države od Crne Gore, shodno tome CGO zahtijeva da se što prije pristupi zakonskim izmjenama", saopštio je Radulović.
CGO naglašava da je ovo pitanje dodatno aktuelizovano ulaskom u period čestih smjena vlasti.
"Kao što je poznato, od parlamentarnih izbora, 30. avgusta 2020, u Crnoj Gori su se promijenile dvije Vlade, a nedavno je izglasano nepovjerenje i trećoj Vladi. U protekle dvije godine, u prosjeku su gotovo svakodnevno vršena imenovanja i razrješenja funkcionera izvršne vlasti, a i sljedeća Vlada će mandat započeti sprovođenjem svoje kadrovske politike", navodi Radulović.
To će, kako je kazao, dovesti i do situacija da će uskoro građani istovremeno plaćati tri javna funkcionera za jednu istu poziciju.
"Na primjer, imaćemo primjere da se iz budžeta isplaćuje puna plata, iako ne rade na tim pozicijama, kadrovima dvije Vlade kojima je izglasano nepovjerenje (Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića), a istovremeno će tu platu dobijati i kadar neke nove Vlade koji tada bude obavljao tu funkciju navodi Radulović.
"Takođe, CGO je ranije ukazao i na nedavne primjere kada su pravo na ovu naknadu ostvarili pojedini bivši funkcioneri koji su za vrijeme kratkog mandata izvršili krivično djelo i bili pravosnažno uslovno osuđeni (Nikola Kandić, bivši zamjenik generalnog sekretara Vlade), ili oni koji su materijalno odlično situirani a nisu propustili priliku da iz budžeta uzmu naknadu za godinu dana nakon prestanka vršenja funkcije (Dejan Vukšić, bivši šef ANB-a), ili oni koji su na funkcijama proveli tek par mjeseci ali im to nije bila prepreka da zatraže funkcionersku naknadu u trajanju od jedne godine (Andrej Milović, bivši državni sekretar u Ministarstvu pravde). Sada je izvjesno da ćemo imamo značajan broj onih koji bi isto mogli tražiti naknade za godinu nakon prestanka funkcije, iako su višestruko manje proveli obavljajući funkciju", dodaje se u saopštenju.
CGO podsjeća i na decidan stav javnog mnjenja u Crnoj Gori u vezi sa ovom vrstom privilegija, a što pokazuju, kako navode, i podaci iz februarskog CG pulsa, zajedničke inicijative agencije DAMAR i CGO-a, prema kojima čak 82 odsto građanki i građana smatra da funkcionerske naknade po prestanku funkcije treba ukinuti.
"Stoga, CGO apeluje na poslanike da na prvom narednom zasijedanju na dnevni red stave Inicijativu za ove zakonske izmjene i tako pokažu da prate puls građana i građanki, kao i da im je u fokusu javni, a ne privatni interes, posebno u ovako izazovnoj ekonomskoj situaciji", zaključuje Radulović.
Bonus video:
