Evropska komisija (EK) očekuje od svake vlade Crne Gore da ubrza integracije države u EU, poručila je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez.
Odgovarajući na pitanja “Vijesti” kako komentariše sporazum “stare većine” i da li očekuje da će ispoštovati obećanje da će ostati posvećeni EU integracijama i međunarodnim obavezama, ona je odgovorila da nije na EU da komentariše proces formiranja vlade.
“Očekujemo od svake vlade Crne Gore da se pozabavi težnjom građana da ubrza integraciju zemlje u EU”, rekla je Pisonero Hernandez.
Partije koje su formirale vlast nakon 30. avgusta 2020. godine u petak su potpisale sporazum i dogovorile da će, nakon dvogodišnjih razmimoilaženja, u narednih 15 dana pokušati da formiraju još jednu vladu i izaberu novo skupštinsko rukovodstvo.
Time bi pokušali da riješe novu krizu nastalu nakon pada manjinske Vlade Dritana Abazovića, jer trenutno niko nema većinu za formiranje nove izvršne vlasti.
Izjava iz EK razlikuje se od stavova pojedinih evropskih diplomata koji su jasno poručili ko ne treba da bude u novoj crnogorskoj vladi, na šta je dio javnosti oštro reagovao smatrajući to miješanjem u unutrašnje stvari suverene države.
Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak prije nekoliko dana na forumu u Bledu rekao je da se nada da će, kada su EU integracije u pitanju, Crna Gora “pronaći kompas koji je izgubila prije dvije godine”.
Prije dvije godine, odnosno 30. avgusta 2020. godine, Demokratska partija socijalista (DPS) poslije 30 godina je izgubila vlast, koju su preuzele pobjedničke koalicije “Za budućnost Crne Gore” (Demokratski front, Socijalistička narodna partija (SNP) i nekoliko manjih stranaka, “Mir je naša nacija” (Demokrate i Demos) i “Crno na bijelo” (Građanski pokret URA, CIVIS i Stranka pravde i pomirenja).
Međutim, odmah nakon formiranja ekspertske Vlade na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, počela su trvenja među pobjednicima i ta je vlada srušena u februaru ove godine, da bi, uz manjinsku podršku DPS-a, u aprilu formirana manjinska Vlada premijera Abazovića, a u koju su ušli GP URA, SNP, Socijaldemokratska partija (SDP) i partije manjina.
Nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), i njegova je Vlada srušena prošlog mjeseca, glasovima 50 poslanika Demokratske partije socijalista, Demokratske Crne Gore, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, Demokratske unije Albanaca i Prave i Ujedinjene Crne Gore.
Pojedini politički subjekti kao uplitanje su doživjeli i nedavne izjave izvjestioca Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonina Picule i predsjedavajućeg Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom Vladimira Bilčika.
Picula je saopštio da Crna Gora treba da odluči nastavlja li u smjeru EU integracija, ili će postati “potrošna roba ruskih i srpskih interesa”.
Bilčik je poručio da je zemlji potrebna “istinski proevropska vlada” i da DF ne vidi kao rješenje za proevropsku vladu.
Ranije su i iz Stejt departmenta rekli da DF nije partner SAD.
Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić rekao je juče da su pobjednici izbora 2020. u političkom sporazumu zapisali jednu vrlo važnu stvar - da ne žele da se neko miješa u njihove međusobne dogovore.
On je za RTS rekao da nova vlada neće biti ekspertska, već da bi trebalo da bude potpuno politička, kao i da će izbor mandatara biti rezultat razgovora i dogovora.
Iz Nove se prethodnih dana više puta čulo da Mandić treba da bude premijer.
Kao mogući mandatar pominje se i lider Demosa Miodrag Lekić, jer je on prihvatljiv svim partijama pobjednicama izbora 2020.
Međutim, Lekić je na Fejsbuku napisao da su bez osnova “povremeni u medijima napisi o njemu kao mogućem premijeru”.
Pritisak birača i plan “B”
Radmila Milošević iz Pokreta Preokret kaže da se čini da staru-novu većinu vodi logika da bi odsustvo njihovog dogovora bilo loše po same činioce te većine.
”Ne isključujem ni mogućnost da su prethodno postojali neki drugačiji dogovori, ali da su propali - pa su njihovi akteri prinuđeni da pređu na ‘plan B’ i vrate se na pozicije iz avgusta 2020. godine. Pretpostavljam će ih pritisak njihovog biračkog tijela i politički interesi vući u smjeru da prevaziđu međusobne animozitete i trvenja - ali šta će biti odluka i koji i kakav će plan biti relizovan - vidjećemo, jer je poznato premalo elemenata za pouzdanu prognozu”, kazala je ona za “Vijesti”.
Smatra da su u različitim periodima propuštene velike prilike za ubrzanje EU integracija i da je to odgovornost prethodne ne dvije, nego četiri vlade.
”Očito se izbora, kao najčistijeg i najdemokratskijeg izlaza iz ove zamršene situacije, sve partije pribojavaju, a poštovanjem Ustava, demokratskom praksom i dobrim običajima se mnogo ne opterećuju. Eventualno raspisivanje izbora, ako bi za njih i postojala volja, otežava situacija sa Ustavnim sudom i njegovom nemogućnošću meritornog odlučivanja zbog nepotpunog sastava”.
”Fotelje da ne blokiraju Sporazum”
Poslanica Demokrata Zdenka Popović juče je kazala da u ovom trenutku potpisnici Sporazuma iz stare većine imaju 40 poslanika i da je 41. poslanik Danijela Đurović “koja se još nalazi u sporazumnom odnosu sa DPS-om”.
Politički sporazumom su u petak na sastanku u Skupštini potpisali predstavnici DF-a, Demokrata, GP URA, SNP-a, Demosa, CIVIS-a, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore.
Ostalo je nejasno da li sporazumom predviđeno da se bira novi šef Skupštine, ili će Danijela Đurović (SNP) ostati na toj poziciji.
Sastanak je održan neposredno prije sjednice Skupštine, na čijem je dnevnom redu bila smjena predsjednice Skupštine.
GP URA i SNP su dogovor “stare većine” uslovili time da se predsjednica u petak ne smjenjuje, tvrdeći da u suprotnom “pada u vodu”.
S druge strane, iz Demokrata su poručili da ko nije za odlazak Danijele Đurović, bira sporazum s DPS-om.
Zbog toga je potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PzP), nekoliko minuta nakon početka sjednice Skupštine, dala pauzu.
Sjednica će, kako je rečeno “Vijestima”, biti nastavljena “kad se postigne dogovor”, a najkasnije za 15 dana.
Zdenka Popović je u saopštenju navela da očekuje da Danijela Đurović nastavi sjednicu, te na njoj podnese ostavku i odblokira primjenu potpisanog Sporazuma.
“Takođe, očekujemo od onih koji su sazvali sastanak da obezbijede deblokadu Sporazuma na način što će pozvati gospođu Đurović da podnese ostavku. Vjerujem da jedna fotelja neće blokirati potpisani Sporazum”, rekla je ona.
Prema Poslovniku Skupštine, sjednica vanrednog zasjedanja mora se završiti do kraja septembra.
Ustav propisuje da predsjednik države Milo Đukanović novog mandatara treba da predloži do 19. septembra, odnosno mjesec nakon pada sadašnje Vlade.
URA želi da Abazović ostane premijer
Da žele da Abazović ostane na premijerskom mjestu, juče je potvrdio potpredsjednik GP URA i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
”Mislim da trenutno ne postoji osoba koja bi na bolji način vodila Crnu Goru i da ne postoji neko ko je inkluzivniji za sve građane i sve političke predstavnike u našoj zemlji. Ono što mi smatramo je da, ukoliko ovaj model ne može da funkcioniše, a znamo da je izglasano nepovjerenje Vladi, da su izbori jedino pravedno rješenje i jedino što građanima treba da ponudimo. Do tada možemo u ovom sastavu pripremati izbore ili u nekom drugom, ali u svakom slučaju, ono na čemu ćemo mi insistirati je da izbori budu što prije. Da građani daju svoj sud i da na osnovu toga formiramo neku buduću većinu”, rekao je Adžić za Glas Amerike.
Na pitanje da li će insistirati na mjestu premijera, odgovorio je da relaksirano ulaze u proces pregovora.
”Nećemo insistirati na bilo čemu što bi se ticalo ličnih pozicija, niti predsjednika GP URA, niti drugih članova tog pokreta. Dakle, potpuno smo rasterećeni, želimo da odblokiramo proces, želimo da ubrzamo proces, a u kojem pravcu će se on odvijati, zaista ne zavisi niti treba da zavisi samo od GP URA”, kazao je Adžić.
Predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić juče je poručio da su dvije godine građani čekali da dobiju ono za šta su glasali 30. avgusta 2020.
”Ovo je posljednja šansa za pobjedničku parlamentarnu većinu i ona se ne smije ispustiti”, napisao je Vučinić na Tviteru.
Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović saopštio je povodom potencijalnog odlaganja dogovora “partija pobjednica” da nema uslovljavanja, nego poštovanje potpisanog sporazuma i da ih potpis obavezuje.
”Upisali smo da ćemo u ‘’narednih nekoliko dana’ pokrenuti inicijative za izbor ‘novog rukovodstva Skupštine’ i nove vlade”, naveo je Danilović u saopštenju.
U sporazuma koji je predložio DF, navodi se da se principi saradnje partija “stare većine” baziraju na poštovanju izborne volje građana iskazane na izborima 2020, a ciljevi ostaju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i onemogućavanje bilo kakvih povrataka DPS-a na vlast. Nova Vlada, kako piše, ostala bi posvećena evropskim integracijama, regionalnoj saradnji kao i poštovanju svih međunarodnih preuzetih obaveza.
”Vlada i skupštinska većina sprovešće izbornu reformu i obaviti sve reforme za vanredne parlamentarne izbore u što kraćem roku”, piše u sporazumu.
Njime je predviđen i zajednički pristup rješavanju pitanja izbora Sudskog savjeta, članova Ustavnog suda i vrhovnog državnog tužioca, pokretanje intenzivnog dijaloga s parlamentarnom opozicijom u cilju stvaranja što šireg konsenzusa.
”Vlada i parlamentarna većina izražavaju spremnost da stave moratorijum na sva identiteska pitanja koja dijele društvo ili oko kojih u ovom trenutku nije moguće postići širi društveni konsenzus zaključno sa parlamentarnim izborima”, piše u sporazumu.
Zaboravljeni loši rezultati DPS-a
Poslanica DF-a i potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Maja Vukićević rekla je da je iznenađujuća poruka Bilčika, ali i Lajčaka, da Crna Gora u posljednje dvije godine stagnira u pregovorima s EU.
”Iznenađujuće zato što znamo kako je to izgledalo u prethodnih deset godina. Znamo da smo u oktobru 2020. godine, kad se zbroje sva poglavlja, imali možda i najnižu prosječnu ocjenu. Tako da je iznenađujuće da se pominju samo posljednje dvije godine. Činjenica je da je moglo da se uradi više. Prethodna, 42. Vlada, kasnila je s imenovanjem šefova radnih grupa, došlo je do promjena, i bio je jedan period stagnacije. Međutim, to nije ništa toliko dramatično ako se uporedi s prethodnim godinama pregovora, gdje gotova da nije bilo velikog napretka, a... nije bilo ni iskrene želje kod DPS-a i njegovih tadašnjih koalicionih partnera da se ide ka EU”.
Smatra da je to više ostalo na riječima i praznim obećanjima i onamo gdje je trebalo najviše da se uradi, a to su poglavlja 23 i 24, bilo je katastrofalno stanje.
”Posljedice tog stanja vidimo ovih dana, kad su ljudi koji su zauzimali visoke funkcije u crnogorskom pravosuđu i koji su bukvalno bili ključni i za ta poglavlja i za naše napredovanje, trenutno u zatvoru. Počevši od Vesne Medenice koja je šefovala crnogorskim pravosuđem gotovo tri decenije, tu je i Blažo Jovanić (bivši predsjednik Privrednog suda), a poznata su nam i djela Milivoja Katnića (bivšeg glavnog specijalnog tužioca). To dovoljno govori o tome da DPS nije imao iskrenu želju da Crnu Goru uopšte uvodi u EU, tako da ova podrška koja njima na neki način dolazi sa strane, donekle je nejasna”, kazala je Maja Vukićević.
Ona je dodala da se čini da se tu više radi o pokušaju stranog faktora da na neki način utiče na unutrašnju politiku Crne Gore.
Šef poslaničkog kluba SNP-a Dragan Ivanović rekao je da su predstavnici međunarodne zajednice razgovarali s njima i sva kritika bila je u tome da prethodna, 42. Vlada, ne pravi korak naprijed na putu ka EU, nego da ide unazad.
”Malo je priče bilo o tome šta je radila 41. Vlada, koliko je bila efikasna, koliko je uradila... Nova Vlada za 100 dana postojanja možda i nije mogla više da uradi. Bila je priča da ova Vlada treba da ostane do kraja mandata Skupštine, sve je bilo potanko dogovoreno, i prema međunarodnoj zajednici, da sve institucije budu maksimalno kompletirane i da rade punim kapacitetom. Sve je to moglo da se završi brzo, ali politički dogovor je ono što sve rješava. Očekivali smo podršku međunarodne zajednice, mislili smo da to možemo da uradimo - i rekli smo da možemo - ali vidjeli ste da smo na samom početku puta zaustavljeni...”, rekao je Ivanović “Vijestima”.
Dodao je da mu se čini da neke međunarodne adrese nisu zaboravile kako su tekli pregovori s EU u vrijeme DPS-a, nego da je sve to ciljano.
”Krenuli smo, zaustavljeni smo s dobrom namjerom, ali se za 100 dana nije moglo više. Trebalo je posložiti mnoge stvari u državi, trebalo je preuzeti ministarstva - da ne kažem u kakvom su stanju pojedina zatečena - sigurno bi ova Vlada radila na tome... Da li će ovo biti šansa neke nove Vlade, vidjećemo”.
Posljednje poglavlje u pregovorima sa EU otvoreno je u junu 2020. godine, prije smjene vlasti, a posljednje zatvoreno u junu 2017.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK), koji je predstavljen u oktobru prošle godine, u mandatu Krivokapićevog kabineta, Crna Gora je zabilježila najgori rezultat u oblasti vladavine prava u prethodnih nekoliko godina.
Bojazan da treba očekivati nove “packe”, pojačava izjava ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, koji je, pozivajući se na interna dokumenta iz Brisela, rekao da će zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC nacrt novog izvještaja EK biti “prilično negativan”.
Bonus video:
