Ko će kome prije skratiti mandat

Dok političke partije prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko šef države Milo Đukanović do 30. septembra ne povuče predlog za skraćenje mandata Skupštini, bivši državni sektretar za poslove pravosuđa Ministarstva pravde Andrej Milović upozorava da bi moglo doći do još jednog kršenja Ustava.

Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, dostavio predlog za skraćenje mandata Skupštini. U obrazloženju je naveo da kako “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće ni na sjednici glasati za to. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović zakazala je za danas Kolegijum, na kome će se, između ostalog, govoriti o toj inicijativi, saopšteno je “Vijestima” iz Skupštine.

Đukanović je tražio da se o njegovom predlogu raspravlja 30. septembra, što je za parlament obavezujuće s obzirom na to da je sjednica vanredna.

Poslanici stare parlamentarne većine međutim tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike parlamentarnih partija na konsultacije.

”Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini... Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, rekao je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

Lideri Demosa Miodrag Lekić, Radničke partije Maksim Vučinić i Prave Marko Milačić potvrdili su “Vijestima” da od predsjednika nisu dobili poziv na konsultacije.

Iz Đukanovićevog kabineta nisu odgovorili na pitanja zbog čega im nijesu poslati pozivi, dok u dopisu predsjednika Skupštini piše da je pozvao DF.

Andrej Milović potvrdio je da je prema Ustavu predsjednik morao da pozove sve predstavnike političkih partija zastupljenih u Skupštini: “Pogotovu jer Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora nemaju klub poslanika, pa se ne može opravdati time da je pozvao političke klubove, iz dodatnog razloga što Ustav pravi razliku i između partija i poslaničkih klubova”, objasnio je on.

Predsjednik Poslaničkog kluba Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je “Vijestima” da će se tražiti skraćenje mandata predsjedniku države ako on do 30. septembra ne povuče predlog za skraćenje mandata Skupštini: “Pošto je predsjednik prekršio Ustav i pozitivnu praksu, podnijećemo inicijativu za skraćenje njegovog mandata ako on ne povuče predlog i ne da mandat Lekiću”.

Slaven Radunović objašnjava: “Postoji jasna procedura po kojoj Skupština može da pokrene njemu nepovjerenje i da ga smijeni sa mjesta predsjednika CG i da se raspišu novi izbori. Mislim da je Đukanović suviše iskusan političar da bi ulazio u takve neke situacije koje su neodbranjive i sa pravnog, ali i sa javnog aspekta”.

Đukanoviću je stara parlamentarna većina sa danom zakašnjenja poslala 41 potpis podrške Lekiću, jer je GP URA prvobitno odbijala da njeni poslanici to potpišu tražeći kompletan dogovor o sastavu buduće vlade, promjenila mišljenje. Zašto su dali pisanu saglasnost za Lekića u utorak a nisu u petak ili ponedjeljak juče “Vijestima” nisu odgovorili.

Bivši državni sekretar Andrej Milović je kazao da ukoliko poslanici kao što su najavili, ne izglasaju skraćenje mandata Skupštini, nastaje nova pravna situacija.

”U tom slučaju imamo pravni vakuum jer nemamo Ustavom definisanu situaciju šta se dešava kad se ne izglasa skraćenje mandata Skupštini, a Vlada je pala, što je još jedan dokaz da je Ustav pun praznina i da se mora mijenjati. Takva situacija će se vrlo moguće riješiti novim hibridnim rješenjem u najavi, da Đukanović ukazom raspusti Skupštinu i raspiše izbore, što je po mom mišljenju jednako kršenje Ustava, kao i davanje mandata mandataru bez izbora, a što su on i bivši predsjednik (Filip) Vujanović već radili.

U članu Ustava, koji Milović pominje, navodi se da se “Skupština raspušta, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara”.

”Ako Skupština duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, Vlada može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini, raspustiti Skupštinu. Skupština se raspušta ukazom predsjednika Crne Gore. Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine”, piše u Ustavu.

Ideju o raspuštanju parlamenta pomenuo je dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđe Blažić. On je, kako su prenijeli mediji, rekao da je neprihvatljivo sa aspekta funkcionisanja institucija da poslanici ne izglasaju skraćenje mandata Skupštini.

Kazao je da u tom slučaju predsjednik države može da ima posljednju riječ. “Imate još jednu situaciju gdje predsjednik u smislu 92. člana Ustava može da raspusti Skupštinu”, zaključio je Blažić, ne navodeći koji su uslovi za to.

”Vijesti” su kontaktirale više pravnika koji su se prijavljivali na konkurse za Sudski, Tužilački savjet, bivše predsjednike Vrhovnog suda, dvoje nedavno penzionisanih sudija Ustavnog suda, ali niko nije želio da iznese stav kako bi mogao biti prevaziđen pravni vakuum ukoliko poslanici ne izglasaju predlog predsjednika.

”Za sve ovo kriv je partijski Ustavni sud i neodgovorna partitokratija”, rekao je Andrej Milović.

“Naknadni potpisi su kao da zakasnite na avion i ljutite se što je poletio na vrijeme”

Milović je naglasio da su u vezi sa novonastalom situacijom a kada je u pitanu potencijalni mandatar, sporne dvije pravne situacije:

”Prva situacija je koga je Đukanović pozvao na obavezne razgovore od predstavnika političkih partija u Skupštini i druga situacija je, da li je trebalo da dâ mandat na osnovu verbalne podrške sa pres konferencija”.

”Naknadno dostavljanje potpisa, dan poslije isteka prekluzivnog roka definisanog Ustavom, isto je kao da zakasnite na avion i ljutite se na pilota što je poletio na vrijeme”, istakao je Milović.

On je kazao da poslanici krivicu treba da traže u svojoj neozbiljnosti i neiskrenosti, pogotovu onih koji nisu dali potpise, a ne u tome što su Đukanoviću opet dali šansu da ih sve politički i pravno prevesla.

”Nisu valjda mislili da će Đukanović mirno gledati kako mu, figurativno rečeno, stežu omču oko vrata, osim ako ovo nije bio dogovoreni scenario između njega i pojedinih iz avgustovske većine ili možda čak dogovor dijela avgustovske većine da se namjerno izazove haos u kome se neće izglasati skraćenje mandata Skupštini i iskoristiti pravni vakuum da pala Vlada završi cijeli mandat do avgusta 2024. godine”, naglasio je Milović.

On navodi da je Đukanović prekršio Ustav još ranije kada je dao mandat mandataru za formiranje 43. Vlade bez izbora, povrijedivši član 103 Ustava, koji rok od 30 dana za davanje mandata mandataru veže isključivo za konstitutivnu sjednicu, a ne naknadne sjednice ili pad Vlade.

”Ta pravna praznina iskorištena je i ranije dva puta od bivšeg predsjednika (Filipa) Vujanovića kada je bez izbora dao mandat za sastav Vlade samom Đukanoviću, a kasnije (Igoru) Lukšiću. Tako da imamo dugu tradiciju gaženja Ustava i spavanja Ustavnog suda”.