Opštinske izborne komisije (OIK) u Kolašinu, Žabljaku, Bijelom Polju, Plužinama i Baru nezakonito su proglasile 13 izbornih lista, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da su OIK Budva i Tivat do sada objavile zbirne liste koje su u skladu sa zakonom.
„Analizu izbornih lista u preostalim opštinama u kojima se održavaju lokalni izbori objavićemo naknadno, jer su se predstavnici nekih OIK potrudili da nam onemoguće da dođemo do zbirnih izbornih lista, iako na to imamo pravo po zakonu, kao akreditovani posmatrači izbora“, saopštila je Gvozdenović.
Kako je dodala, to će morati učiniti nakon petka kada ističe zakonski rok za utvrđivanje tih lista.
Gvozdenović je rekla da je u nekim opštinama nedostavljanje lista opravdano jer je još u toku postupak po prigovorima.
Ona je objasnila da se u najvećem broju slučajeva, kršenja odnose na nepoštovanje odredbi Zakona o izboru odbornika (ZOIP) da na izbornoj listi mora biti najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola, i da među svaka četiri kandidata na listi mora biti najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola.
„U slučaju kada liste imaju ove nedostatke i kad OIK nijesu reagovale i zatražile njihovo ispravljanje u propisanoj proceduri, jedini zakoniti postupak je da ove komisije odbiju proglašenje takvih lista“, naglasila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, u Kolašinu je proglašeno pet izbornih lista koje nemaju 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola, od kojih na jednoj nije ispoštovan ni redoslijed da u svaka četiri kandidata bude jedan manje zastupljenog pola
„U Bijelom Polju dvije liste nijesu ispunile minimum od 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola. U Plužinama jedna lista ima broj kandidata manje zastupljenog pola ispod zakonskog minimuma, a jedna lista nije ispunila uslov redoslijeda“, navela je Gvozdenović.
Kako je dodala, ni u Baru, na tri liste, nije ispoštovan redoslijed kandidata manje zastupljenog pola, dok u Žabljaku redoslijed kandidata manje zastupljenog pola nije ispoštovan na jednoj izbornoj listi.
„Pozivamo Državnu izbornu komisiju (DIK) da u skladu sa zakonskim nadležnostima preuzme mjere i radnje u cilju zakonitog sprovođenja i jedinstvene primjene ZOIP-a“, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da se iz tih primjera vidi da nema govora o jedinstvenoj primjeni, već da zakon primjenjuje kako ko hoće, ili neće.
Gvozdenović je istakla da je DIK, kao centralni organ za sprovođenje izbora, obavezan da obavijesti javnost o tim pojavama i saopšti svoj stav o njima.
„Ovaj slučaj je još jedna potvrda da Crnoj Gori treba nepartijska i profesionalna izborna administracija“; ocijenila je Gvozdenović.
Ona je kazala da CDT deceniju unazad zagovara neophodnost te promjene ali su, tokom čitavog tog perioda, političke partije, uspijevale da pronađu razloge i izgovore da se ta reforma nikad ne desi.
„Kada vidimo šta rade njihovi predstavnici u OIK, bude nam sasvim jasno zašto se opiru promjenama – da bi mogli nesmetano da krše zakone, kad god to odgovara njihovom partijskom interesu“, rekla je Gvozdenović.
Ustavom Crne Gore je, kako je objasnila, propisano da država jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti, a “kvote” za žene u izbornom zakonu su mehanizam za implementaciju te ustavne garancije.
„Predstavnici partija u OIK su se opredijelili da pogaze Ustav, zakone i demokratske principe. A već sjutra će nam vjerovatno pričati bajke o demokratiji, vladavini prava i rodnoj ravnopravnosti“, rekla je Gvozdenović.
Ona je poručila da očekuju da predstavnice Ženskog kluba u Skupštini javno reaguju na to ozbiljno kršenje prava manje zastupljenog pola, makar ih učinili i predstavnici njihovih partija.
Bonus video:
