Predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao je da on, za razliku od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, misli da je inicijativa Otvoreni Balkan (Open Balkan) "nešto što je dobro jer donosi sa sobom želju da države u regionu sarađuju".
Pahor i Đukanović govorili su danas na liderskom panelu To Be Secure Foruma (2BS) koji se održava u Budvi u organizaciji Atlantskog Saveza Crne Gore.
Đukanović je, između ostalog, ocijenio da je Otvoreni Balkan "inicijativa razočaranih evropejaca", dok je Pahor ocijenio da ona može biti i "istorijska"
Na pitanje da li je zapravo krajnji cilj Otvorenog Balkana da se kroz promjenu postojećih granica dođe do stvaranja tri uvećane države, etnički i vjerski homogene, Đukanović je odgovorio da na Zapadnom Balkanu i dalje postoje suprotstavljene vizije.
"Jedna onih koji misle da Zapadni Balkan treba da živi po formuli savremene Evrope i svijeta kao multietnička demokratija. I imate druge koji misle da je multietnička demokratija na Zapadnom Balkanu nemoguća. A pošto nam je svima potrebna stabilnost, da je onda konačno potrebno promijeniti granice i napraviti tri uvećane, etnički i vjerski monolitne države. Vjerujem da vas ne iznenađujem jer smo tom pokušaju prisustvovali 90-ih godina. Svi se sjećamo salvete koja je dospjela do Međunardonog suda u Hagu gdje je crtano kuda treba podijeliti Bosnu i kako treba napraviti veliku Srbiju i proširenu Hrvatsku", rekao je Đukanović.
Ocijenio je i da se od te politike nije odustalo.
"Griješimo ako mislimo da je sa Dejtonskim mirom sahranjen velikodržavni nacionalizam. Mislim da nacionalisti uvijek vrijebaju svoju novu šansu. Danas vekikosprski nacionalizam vjeruje ne da je Miloševićeva politika bila pogrešna, već da je u tom kontekstu bila nemoguća. Vjeruju da je u međuvremenu Rusija osnažila i da zahvaljujući tome veliokosrpski nacionalizam ima svoju novu šansu. Jedni nacionalisti se uvijek nadaju uspjehu drugih jer će na taj način računaju lakše ostvariti svoj cilj. Velikosrpski nacionalizam obavezno za sobom vuče Albaniju u prirodnim granicama i obrnuto. Ideja je da je nemoguća multietnička demokratija na Zapadnom Balkanu".
Na pitanje "koliko je prirodno da Srbija i Albanija na tim principima sarađuju" i da to "šizofreno djeluje", Đukanović je odgovorio:
"Za mnoge ljude danas ta iznenadna i strasna ljubav između Beogradi Tirane je iznenađenje. Ne bih imao tome šta da prigovorim. Ja se radujem da dolazi do boljeg razumijevanja među državama regiona i da se stvaraju uslovi da se neko tradicionalno neprijateljstvo Srbije i Albanije na neki način umiruje i da se stvaraju uslovi za saradnju. Treba pažljivo analizirati šta je platforma tog razumijevanja. Plašim se da je platforma sljedeća - mi smo najveće države u regionu i prirodno nam pripada pravo da budemo glavni igrači i da uređujemo stanje odnosa u regionu. A odatle do bahaćenja u susjedstvu je mali korak. Raduje me da dobro sarađuju, ali moje upozorenje - nemojte ni da pomislite da se možete bahatiti na štetu Crne Gore".
Dok je Đukanović pričao, Pahor je pravio bilješke, što je primijetio i moderator.
"Ukrajina je poslije agresije Rusije dobila status kandidata za EU. Prije toga nije bilo konsenzusa. Pitam se da li je, da bi došlo do proširenja Zapadnog Balkana u EU, potreban rat. Mislim da je odgovornost svih u regionu, Evropske unije, da učinimo sve da Zapadni Balkan uđe u EU kao mirna i stabilna regija... Mislim da će biti jedna od konsekvenci rata u Ukrajini neka nova podjela u Evropi koja je nestala padom Berlinskog zida. Gdje će ta podjela ići na Zapadnom Balkanu? Samo je jedan način da ne dođe do podjele na Zapadnom Balkanu, a to je da čitav Zapadni Balkan ide u EU. Mislim da to sada najviše zavisi od Srbije, kako će sada Vučić i Srbija regulisati tu stratešku situaciju. Ja i Milo od 2019. imamo različito mišljenje o Otvorenom Balkanu. Bio sam u Novom Sadu na proglašenju te inicijativce, rekao sam ovako - 'Žao mi je što je Berlinski proces nekako zastao, nisam siguran da je Otvoreni Balkan u svim referencama isto kao Berlinski proces, ali je pokušaj pravljenja nečeg sličnog'", kazao je Pahor.
Dodao je i da ako dolazi do regeneracije Berlinskog procesa, da onda misli "da je bolje da idemo tim putem, ako ne onda mislim da je inicijativa Otvoreni Balkan nešto što je dobro".
"Jer donosi sa sobom želju da države u regionu sarađuju. Tu i ja i Milo od početka imamo različita mišljenja. Jedini sam lider u regionu koji podržava Otvoreni Balkan, a rekao sam i Vučiću da bi ta ideja imala tu dimenziju pouzdanja kod drugih da mora nešto više napraviti u vezi ideje 'srpskog svijeta' da ne bi tu bilo nekog sentimenta da je to neki drugi instrument za iste ciljeve... Rekao sam i sinoć na večeri prijatelju Đukanoviću, da će mi biti teško u budućnosti ako vidim da sam promašio dijagnozu u vezi prijatelja i predsjednika Vučića... Znam da su to emocije i sve, ali ipak on ima sada istorijsku šansu da Srbiju da na evropski put do kraja".
Pahor je kazao i da zna da Vučiću "nije lako zbog očekivanja u Moskvi da će biti stabilan partner ruske politike".
"Mislim da može na kraju biti u evropskoj politici ako se odrekne tih očekivanja. Mislim da je dobro naporavio kada je rekao da neće priznati četiri regiona koje je ruska država zauzela u Ukrajini. Znam da nije bilo lako ne donositi odluku da nema sankcija za Rusku Federadciju, ali kada sam razgovarao o novoj podjeli - ako dobijemo Srbiju na zapadnoj strani, onda sam siguran da smo zapravo riješili pitanje u BiH sa Republikom Srpskom....", rekao je Pahor.
Predsjednik Crne Gore se nadovezao govoreći da ima racionalan razlog otpora prema Otvorenom Balkanu.
"Sve regionalne inicijative su dobrodošle, posebno one koje popločavaju put ka našem evropskom cilju. Open Balkan je inicijativa razočaranih evropejaca, lansirana u jednom trenutku kada su određeni ljudi od političklog značaja u ovom regionu shvatili da nema realne evropske perspektive za njihove zemlje. Tada kreće potenciranje Open Balkana kao alternative za saradnju na vanevropskim standardima, na balkanskim standardima... Sve što je sadržano u Open Balkanu sadržano je i u Berlinskom procesu, sa jednom bitnom razlikom u korist Berlinskog procesa - što ta saradnja podrazumijeva saradnju na evropskim standardima. Crnoj Gori ne pada na pamet da staje na alternativni put svom osnovnom izboru članstvu u EU. Smatramo da je sve što bi se pojavilo kao alternativa neuporedivo lošije za sve zemlje Zapadnog Balkana", rekao je Đukanović.
Pahor je naveo da kancelar Njemačke Olaf Šolc treba da prioritet da Berlisnkm procesu, da bi došlo do regeneracije te inicijative.
"U tom slučaju mislim da inicijativa Open Balkan ostaje, ali nema tu snagu da bi bila nešto istorijski važno. Ako neće biti Berlinskog procesa, onda mislim da ipak ta inicijativa tu postoji i da treba sa strane Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije vidjeti kako je napraviti atraktivnom kako bi i Crna Gora bila za to. Ta je sada stvar na Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji... Da ne bude to kao alternativa ulasku Zapadnog Balkana u EU, nego kao most do tog momenta... Rekao sam i Vučiću da bi trebalo da napravi više na tome da bi dobio povjerenje Đukanovića, BiH. Rekao sam i predsjednici Osmani, zašto ne bi rekla - dolazim da vidim šta je sa tom inicijativom i šta Kosovo od toga može imati, pa da vidimo onda kako će Vučić na to reagovati... Ako će ići sa tom inicijativom dalje, treba da bude otvoren za neka očekivanja Kosova. To bi bilo istorijski da dođe do nekih novih saradnji između Kosova i Srbije na putu do međusobnog priznanja", naveo je Pahor.
Bonus video:
