Politička nestabilnost, nestabilne vlade i tenzije unutar vladajuće većine, odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenje reformi uticali su na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija, jedan je od zaključaka Evropske komisije (EK) u novom izvještaju za Crnu Goru koji će biti predstavljen danas.
"Što se tiče političkih kriterijuma, nastavljene su političke tenzije, polarizacija, odsustvo konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgrađivanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa, što je dovelo do pada dvije vlade zbog izglasavanja nepovjerenja", piše u zaključcima izvještaja, u koje Vijesti imaju uvid.
Ocijenjeno je da je zaključivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom uticalo je na političku atmosferu i podiglo tenzije.
Kako je navedeno, na polju borbe protiv organizovanog kriminala postignut je određeni napredak, a dobru ocjena dobijena je za ekonomske kriterijume.
"Crna Gora je dobro napredovala i umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije. Nakon što je doživjela oštru recesiju 2020. godine, privreda je zabilježila snažan oporavak u 2021. i nastavila da raste stabilnim tempom u prvoj polovini 2022. pošto je ukidanje kovid19 ograničenja podstaklo i domaću i spoljnu tražnju", piše u izvještaju.
Povezani članci
Oporavak je, kako se dodaje, doveo do rasta prihoda i veoma velikog poboljšanja bilansa budžeta.
"Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine do sada su bile ograničene, uprkos veoma značajnom doprinosu ove dvije zemlje crnogorskom turizmu ranije. Vođena rastom globalnih cijena robe, inflacija je značajno porasla. Vlada je usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi (nazvan "Evropa sad") kako bi podržala oporavak nakon pandemije i obezbijedila fiskalne stimulativne mjere koje ublažavaju teret za domaćinstva zbog rasta cena energije i hrane. Eksterni disbalansi su se značajno smanjili zahvaljujući oporavku turizma, dok je stanje na tržištu rada počelo da se poboljšava, čak i ako strukturni problemi i dalje postoje. Bankarski sistem je ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nisu značajno porasli u 2022. godini".
U borbi protiv organizovanog kriminala, Crna Gora ima određeni nivo pripremljenosti, umjereno je pripremljena.
Postignut je, kako je navedeno, određeni napredak u adresiranju prošlogodišnjih preporuka, posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga.
"Vraćena je puna upotreba specijalnih istražnih mjera. Zakonskim izmjenama uvedene su mjere zaštite od političkog uticaja na imenovanje ili razrješenje direktora policije. Napravljen je registar stvarnog vlasništva. Unaprijeđen je administrativni okvir za vatreno oružje i usvojena je nova strategija za sprječavanje terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma".
Podsjeća se da su uhapšene neke ključne ličnosti u organizovanim kriminalnim grupama i registrovana je još jedna zapljena droge.
"Osnovan je prvi zajednički istražni tim sa trećom zemljom. Broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala raste. Međutim, potrebno je ojačati evidenciju sudskih odluka o krijumčarenju cigareta i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom. Crna Gora tek treba da riješi neke sistemske nedostatke u njenom sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala rješavaju na sudovima. Ovo će zahtijevati oštriju politiku kazni i reviziju korišćenja sporazuma o priznanju krivice u slučajevima organizovanog i teškog kriminala".
Nije bilo napretka u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), date nakon posmatračke misije na parlamentarnim izborima 2020.
Podsjeća se da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bio operativan od juna do novembra 2021. godine i sastao se samo dva puta u 2022. godini, prije nego što mu je prestao mandat u julu 2022.
"Lokalni izbori održani su u pet opština. U maju 2022. godine, Skupština je usvojila izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je omogućeno održavanje svih preostalih lokalnih izbora 2022. godine istog dana. Ustavni sud je u julu ove izmjene ocijenio neustavnim. Ostaje da se obezbijedi kredibilan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na takozvanu aferu koverta".
Podsjeća se da su rad parlamenta obilježili bojkoti vladajuće većine i opozicije, promjene vlada i smjena dva predsjednika Skupštine.
"Proces donošenja zakona je bio značajno pogođen. Nije bilo kredibilnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade. Saradnju vlade i parlamenta treba dodatno regulisati kako bi se povećalo učešće parlamenta i nadzor nad procesom pristupanja".
Parlament je, dodaje se, nastavio da jača svoju transparentnost uspostavljanjem nekoliko službi orjentisanih prema građanima.
Preporučeno je poboljšanje kapaciteta parlamenta da integriše i nadgleda pitanja rodne ravnopravnosti.
Navedeno je da je uloga civilnog društva prepoznata i promovisana, iako je postojeći pravni i institucionalni okvir potrebno dalje poboljšati kako bi se ojačali mehanizmi konsultacija i saradnje između državnih institucija i civilnog društva u kontekstu procesa pridruživanja EU.
Crna Gora je umjereno pripremljena u pogledu reforme javne uprave. Navodi se da je postignut je ograničen napredak, uključujući usvajanje nove strategije za reformu javne uprave 2022-2026.
Nasuprot tome, kako se dodaje, nastavili su da se osjećaju efekti reorganizacije javne uprave i izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima usvojenih 2021. godine, što uz kadrovske promjene, podrazumijeva gubitak znanja o pitanjima vezanim za proces pristupanja EU i sveukupno usporavanje tempa reformi.
"Smanjeni zahtjevi uvedeni ovim izmjenama su izvor stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja na osnovu zasluga, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika. Štaviše, nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi bi na sličan način smanjio takve zahtjeve na lokalnom nivou. Skupština tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o pristupu informacijama. Efikasne linije odgovornosti unutar administracije tek treba da se uspostave. Potrebna je jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja u vezi sa zapošljavanjem zasnovanim na zaslugama, optimizacijom državne administracije i sprovođenjem upravljačke odgovornosti".
Crna Gora ostaje umjereno pripremljena kada je u pitanju njen pravosudni sistem.
"Ograničeni napredak je postignut u cjelini tokom perioda izveštavanja", piše u zaključcima.
EK navodi da je sprovođenje ključnih reformi pravosuđa i dalje u zastoju.
"Određena imenovanja na visokom nivou na visokom nivou su izvršena, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud (za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu) još na čekanju. I dalje postoji zabrinutost zbog institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih savjeta. Dosadašnji rezultati o sudskoj odgovornosti i dalje su ograničeni".
Preppruka je da nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa treba dalje jačati, uključujući sprovođenje relevantnog ustavnog i zakonskog okvira i usvajanje zakonskih promjena u skladu sa evropskim standardima.
"Takođe treba ojačati efikasnost pravosuđa. Još se čeka usvajanje nove strategije za racionalizaciju pravosudne mreže, kao i implementacija ICT strategije za pravosuđe. Crna Gora nastavlja da ostvaruje napredak u domaćem procesuiranju ratnih zločina".
Crna Gora je postigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije. Tokom perioda izvještavanja postignut je ograničen napredak, a prošlogodišnje preporuke su samo djelimično ispunjene, navodi EK.
"Stanje u prevenciji korupcije je dodatno poboljšano, posebno zbog pozitivnog trenda u radu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Međutim, potrebno je učiniti više da se obezbijedi integritet, nepristrasnost i odgovornost Agencije, te da se poboljšaju njeni opipljivi rezultati i povjerenje javnosti, u skladu sa preporukama iz 2021. godine. Da bi pokazala kredibilan odgovor krivičnog pravosuđa, Crna Gora još mora da poboljša rezultate istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou. Štaviše, pravni i institucionalni okvir mora biti poboljšan u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, uključujući efektivnu upotrebu finansijskih istraga i zapljenu i konfiskaciju imovine u takvim slučajevima. Sektori koji su najosjetljiviji na korupciju zahtijevaju ciljanu procjenu rizika i posvećenu akciju".
Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti osnovnih prava.
U zaključcima piše da je zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava.
"Međutim, i dalje su potrebni dodatni napori da se on u potpunosti primijeni. Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja i postigla je određeni nivo pripremljenosti. Postignut je ograničen napredak u pogledu prošlogodišnjih preporuka. Zakonski okvir o zaštiti novinara i drugih medijskih radnika unaprijeđen je usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika kojima su propisane strože kazne za napade i prijetnje novinarima i ometanje ili sprečavanje u obavljanju posla".
Međutim, kako se dodaje, nedostatak efektivnog sudskog praćenja važnih starih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost.
"Revizija zakonskog okvira i izrada nove medijske strategije ostaju na čekanju, kako bi se osigurala njihova međusobna konzistentnost i puna usklađenost sa pravnim tekovinama EU i relevantnim evropskim standardima. Neophodni su trajni napori da se suprotstave dezinformacijama i ograniče efekti uznemiravanja na mreži i govora mržnje, bez nesrazmjernog ograničavanja slobode izražavanja".
Ocijenjeno je da je Javni servis RTCG nastavio da proizvodi politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj, dok je duboka politička polarizacija medijske scene opstala, a rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno je opteretila lokalno medijsko tržište.
Što se tiče dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, ocijenjeno je da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja u regionu i sa susjednim državama članicama EU.
"Odnosi sa Srbijom ostaju izazovni, ali obje strane signalizuju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rješavanju otvorenih pitanja. Generalno, Crna Gora aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji".
U pogledu sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze iz članstva u EU, država je, kako se navodi, nastavila rad na usklađivanju sa pravnim tekovinama EU u mnogim oblastima, ali je u cjelini postignuti napredak bio ograničen.
Bonus video:
