Spomen-ploča u Morinju nije postavljena na javnoj površini, već na ograđenom - zaštićenom prostoru kojem nije dozvoljen slobodan pristup i kojim upravlja Ministarstvo odbrane, a koji se koristi bez prethodno pribavljene saglasnosti lokalne samouprave.
To su, u odgovoru na zahtjev Centra za građansko obrazovanje (CGO), Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA, o zakonskom osnovu za postavljanje spomen-ploče u Morinju, naveli ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić.
Iskazali su "posebno poštovanje" za decenijske napore te tri NVO za kažnjavanje svih zločina u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, a za koje su, kako ističu, "imali našu punu podršku, kao i ovog puta".
"Postavljanjem spomen-ploče na mjestu na kojem se u vrijeme napada na Dubrovnik nalazio logor u Morinju, a koji sada predstavlja vojni objekat koji koristi Ministarstvo odbrane Crne Gore, naša država pokazuje da osjeća žaljenje i njeguje kulturu sjećanja za zločine koji su se desili na njenoj teritoriji u svrhu ruženja imena i duha Crne Gore. Postalvjanje spomen-ploče je važan čin izgradnje dobrosusjedskih odnosa na prostorima bivše Jugoslavije. Time istovremeno ispunjavamo temeljnu obavezu iz poglavlja EU integracija i NATO savezništva", navode dvojica ministara.
Podsjećaju da je, u nekadašnjem Sabirnom centru Morinj, u periodu od oktobra 1991. do avgusta 1992. bilo "zatvoreno i zlostavljano više stotina državljana Hrvatske", te da su polovinu činili civili sa dubrovačkog ratišta.
Crnogorski sudovi su donijeli pravosnažne presude protiv četiri lica za krivično djelo ratnog zločina prema ratnim zarobljenicima u Morinju, a po tom osnovu su i isplaćena materijalna sredstva žrtvama.
Konjević i Krivokapić ukazuju i da je Crna Gora, u svom Ustavu, priznala supremaciju međunarodnog prava u oblasti ratnih zločina - odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), pa samim tim i obilježavanju tih događaja.
Povezani članci
Haški sud kroz kvalifikaciju 'udruženog zločinačkog poduhvata' u brojnim presudama za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine jasno je kvalifikovao politički projekat velikosrpstva kao ideološku osnovu ratova na prostoru bivše Jugoslavije, podsjećaju dvojica ministara.
"Spomen-ploča shodno članu 13 tačka 3 Zakona o komunalnim djelatnostima nije postavljena na javnoj površini, već na ograđenom - zaštićenom prostoru kojem nije dozvoljen slobodan pristup i kojim materijalnim resursom, u skladu sa članom 37 stav 2 tačka 3 Zakona o Vojsci Crne Gore upravlja Ministarstvo odbrane, zbog čega se isti koristi bez prethodno pribavljene saglasnosti lokalne samouprave", ističu Konjević i Krivokapić.
"Nadalje, saglasno članu 23 Zakona o odbrani Ministarstvo odbrane obavlja poslove u vezi sa planiranjem i uređenjem prostora, izgradnjom, rekonstrukcijom i održavanjem vojnih objekata u vojnom krugu.
"Nepokretne stvari za potrebe odbrane koriste se pod uslovima i na način propisanim zakonom kojim se uređuje korišćenje, upravljanje i raspolaganje stvarima i drugim dobrima koje pripadaju Crnoj Gori, zakonom kojim se uređuje organizacija i funkcionisanje jedinstvenog sistema odbrane Crne Gore i zakonom kojim se uređuje organizacija Vojske i druga pitanja od značaja za Vojsku, a kako je propisano članom 4 Uredbe o uslovima i načinom korišćenja nepokretnih i pokretnih stvari za potrebe odbrane.
"Prema tome, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova su u vojnom objektu u Morinju postavili spomen-ploču u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, motivisani ostvarivanjem obaveza iz evropskih integracija, a u skladu sa NATO savezništvom, zasnovanom na zajedničkoj odbrani vrijednosti koje su pod udarom agresivnih regionalnih politika", zaključuje se u odgovoru dvojice ministara.
Bonus video:
