Crna Gora ne priznaje, niti će ikada priznati pokušaje Rusije da anektira ukrajinske teritorije, poručila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Ona je, na Prvom parlamentarnom samitu međunarodne Krimske platforme održanom u Zagrebu, kazala da je Crna Gora spremna da, u skladu sa svojim skromnim mogućnostima, nastavi da pruža finansijsku i materijalnu pomoć Ukrajini.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Đurović je pozdravila predloženo uspostavljanje Platforme za obnovu Ukrajine od strane Evropske unije (EU) i najavila da će Crna Gora podržati i Nacionalni plan oporavka Ukrajine.
"Izrazivši iskreno očekivanje da će Ukrajina, u najkraćem mogućem roku, uz pomoć međunarodnih partnera, uskoro imati perspektivu slobodne i prosperitetne zemlje, Đurović je poručila da Crna Gora ne priznaje, niti će ikad priznati pokušaje Rusije da anektira ukrajinske teritorije“, kaže se u saopštenju.
Đurović je istakla da podržava ideju uspostavljanja parlamentarne dimenzije Međunarodne krimske platforme kao novog mehanizma koji može snažno doprinijeti realizaciji ciljeva te platforme.
Ona je naglasila da je Crna Gora u svim međunarodnim formatima osudila agresiju i pridružila se pozivima međunarodne zajednice upućenim Rusiji da odmah zaustavi vojne napade, povuče snage i odabere put diplomatije.
Đurović je poručila da Crna Gora čvrsto podržava nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, u njenim međunarodno priznatim granicama.
Prema njenim riječima, jasna podrška Crne Gore Ukrajini i ukrajinskom narodu najbolje je iskazana kroz usvajanje Rezolucije o osudi ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja je usvojena velikom većinom glasova poslanika crnogorskog parlamenta.
"Crna Gora u potpunosti podržava predstavljeni tekst zajedničke izjave i time pokazuje spremnost da zajedno sa saveznicima, ali i ostalim prijateljskim zemljama, radi na iznalaženju rješenja za Krim i ostale teritorije Ukrajine koje su u posljednjih nekoliko mjeseci pod udarom ruske agresije“, rekla je Đurović.
Ona je istakla da je Crna Gora prva zemlja van EU koja je usvojila odluku kojom se omogućava privremena zaštita osobama iz Ukrajine u trajanju od godinu, kao i olakšan ulazak u zemlju iz humanitarnih razloga.
Crna Gora je danas, kako je kazala Đurović, utočište i mirna luka za oko 11 hiljada Ukrajinaca, što je nešto manje od dva odsto ukupne populacije.
Iz Skupštine su naveli da je Međunarodna krimska platforma format koji je okupio 47 šefova država i vlada, kao i ministre i predstavnike međunarodnih institucija u cilju poboljšanja efikasnosti međunarodnog odgovora na privremenu okupaciju Krima.
Platforma je, kako su kazali, uspostavljena da bi se pojačao međunarodni pritisak na Rusiju, međusobno koordinirale akcije za suprotstavljanje posljedicama privremene okupacije Krima, spriječilo dalje kršenje ljudskih prava i zaštitile žrtve okupacionog režima i ostvarile glavni cilj – povratak Krima pod ukrajinski suverenitet.
Iz Skupštine su rekli da je Međunarodna krimska platforma zvanično pokrenuta inauguracionim samitom u Kijevu 23. avgusta prošle godine, kada je usvojena i Zajednička deklaracija.
Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme organizovali su Hrvatski sabor i Vrhovna rada Ukrajine.
Samit se, kako se navodi u saopštenju, bavi višestrukim aspektima aktuelne bezbjednosne situacije u Ukrajini, kao i mogućnostima doprinosa nacionalnih parlamenata i međunarodnih parlamentarnih institucija u pet prioritetnih oblasti na koje se Međunarodna krimska platforma fokusira.
Iz Skupštine su rekli da su na današnjem samitu učestvovale 42 delegacije iz svih krajeva svijeta, čime je još jednom poslata snažna poruka podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu.
Bonus video:
