Spajić: Formalni pregovori oko formiranja vlasti u Podgorici počeće ove sedmice, biće brzi jer nema barijera

„Želimo da mijenjamo sistem koji je korumpiran, koji ne donosi dobro građanima i koji za 16 godina nije uspio da podigne prosječnu zaradu“, poručio je Spajić

33780 pregleda 112 komentar(a)
Foto: Printscreen YouTube/MINA
Foto: Printscreen YouTube/MINA

Formalni pregovori oko formiranja vlasti u Podgorici počeće ove sedmice, najavio je lider Pokreta Evropa sad (ES) Milojko Spajić, navodeći da očekuju da vanredni parlamentarni izbori budu održani početkom naredne godine.

„Pregovori će biti brzi jer to građani očekuju od nas i jer nema barijera za formiranje vlasti“, rekao je Spajić u intervjuu agenciji MINA.

On je istakao da Pokret Evropa sad ne želi da mijenja temeljne vrijednosti Crne Gore.

„Želimo da mijenjamo sistem koji je korumpiran, koji ne donosi dobro građanima i koji za 16 godina nije uspio da podigne prosječnu zaradu“, poručio je Spajić.

On smatra da su vanredni parlamentarni izbori optimalan izlaz iz krize koja pritiska Crnu Goru.

„I u vrijeme 42. Vlade imali smo lošu situaciju gdje je Vlada radila u ispravnom pravcu, a parlament kočio reforme. Stanje sukoba između Vlade i parlamenta je neodrživo“, rekao je Spajić i dodao su vanredni parlamentarni izbori najbolji način da to bude riješeno.

Upitan kako će ES nastupiti na vanrednim parlamentarnim izborima, Spajić je odgovorio da su spremni za samostalan nastup.

„Za nas su program i rezultati ključni u odrednici prema drugim strankama. Ukoliko se pojave partije koje žele da podrže našu reformu i ekonomsku viziju, spremni smo da izađemo u koaliciji“, poručio je Spajić.

Na pitanje da li će on biti kandidat ES za premijera ili na izborima za predsjednika države, Spajić je kazao da su mu funkcije manje bitne od ispunjavanja programa i vizije Pokreta.

On je dodao da želi da Crnu Goru vidi kao bogatu zemlju.

„Na koji način je to optimalno ne bih se izjašnjavao sad. Mislim da je bitno da se program sprovede do kraja, da građani osjete benefite, a vidjećemo koja funkcija će biti optimalna“, rekao je Spajić.

Na pitanje kakvu saradnju u Podgorici očekuje sa Demokratskim frontom (DF) s obzirom na oštre kritike pojedinih lidera tog saveza na program Pokreta Evropa sad, Spajić je odgovorio da je to bio dio „predizbornog folklora“ i da ne želi da komentarše lične uvrede.

„Sa druge strane, vidimo da je DF promijenio stav i da su govorili da su i oni glasali za taj program. Na taj način vidimo da je DF promijenio priču oko programa ES, pozdravljamo takve poteze“, kazao je Spajić.

On je naveo da su predstavnici DF-a 2. septembra, kada je Miodrag Lekić trebalo da bude mandatar za sastav nove vlade, potpisali koalicioni sporazum u kome su prihvatili svaku tačku trenutne spoljne politike Crne Gore i da to neće dovoditi u pitanje.

Spajić je najavio da će na pregovore oko formiranje vlasti biti pozvani i predstavnici Građanskog pokreta URA.

„Evropa sad kao pobjednik podgoričkih izbora treba da okupi sve progresivne snage. Nosilac liste URA-e Luka Rakčević ja kao odbornik u Podgorici imao dobre rezultate, ima dobre ideje, i želimo takve ljude u gradskoj vlasti“, kazao je Spajić.

Kako je istakao, politiku treba voditi po tome kako je neko dobro radio za svoj grad i za svoju državu.

Na pitanje da li takvih ljudi ima u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), Spajić je kazao da među funkcionerima DPS-a ne vidi previše kvalitetnog kadra

„Poštujemo glasače DPS-a koji nijesu vezani za korupciju i ličnu korist. Oni mogu da u ES ostvare svoje interese i želju da žive u Crnoj Gori koja će biti lider u regionu i Evropi“, naveo je Spajić.

Upitan šta treba da se desi da bi DPS bio poželjan partner ES, Spajić je odgovorio da u svakoj partiji dominantno treba da budu ljudi koji ne gaje retoriku 90-ih.

On smatra da je više faktora uticalo na dobar rezultat Pokreta ES na lokalnim izborima, ali da je ključno bilo da nijesu lagali građane kada su prošle godine napravili plan, koji je postigao veliki uspjeh.

„Građani su uspjeh vidjeli u novčanicima početkom ove godine, a vidimo i po izvještajima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije da i oni ocjenjuju da je to bio veliki uspjeh i za unapređenje standarda građana i ukupne ekonomije države“, rekao je Spajić.

U ES su, kako je kazao, uspjeli da okupe kvalitetan kadar, od ljudi bez afera, koji nijesu korumpirani i koji su kompetentni.

„Želimo da nastavimo tim tempom, da okupljamo taj tip ljudi oko nas, da ih usmjerimo prema javnoj upravi, prema benefitima države“, naveo je Spajić.

On je ponovio da očekuje da ES na osnovu rezultata lokalnih izbora 23. oktobra, dobije predsjednike opština u četiri grada.

„Mislimo da ćemo dobiti gradonačelnika u Podgorici, Danilovgradu, Žabljaku, gdje je dobar rezultat ostvarila naša sestrinska organizacija Durmitorska inicijativa, kao i Tivtu“, naveo je Spajić.

On je rekao da nakon lokalnih izbora očekuje promjene u svim partijama

„Vidjeli smo da su i u kampanju velike partije kao što su DPS i DF počele da se mijenjaju, da pročišćavaju i kadrove i nosice lista. Vidjeli smo reforme i u velikim i u manjim partijama“, kazao je Spajić.

Govoreći o predstojećem popisu stanovništva, Spajić je kazao da je to tehnička stvar koja je izdignuta na veći nivo.

„Popis je bitan da vidimo koliko smo građana izgubili lošim ekonomskim politikama. Da bi građani shvatili da potpuni fokus treba da bude na zaustavljanju odlaska građana iz države, na podizanju standarda“, istakao je Spajić.

Komentarišući predloge da građani na popisu ne bi trebalo da se izjašnjavaju o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, Spajić je kazao da je to evropski standard.

„I to je za mene prihvatljivo, ja nemam neki specifičan stav o tome“, kazao je Spajić.

On je ocijenio da su u Crnoj Gori, nažalost, identitetske teme korišćene kao navijačke, a ne u smislu neke statistike i razumijevanja socijalnih trendova.

„Te teme su nebitne za građane. Građanima su bitne teme o kojima smo pričali - da plate budu hiljadu eura, minimalne penzije 450 i da imamo punu zaposlenost. To su teme o kojima želimo da pričamo“, poručio je Spajić.

On je kazao da us preduslov za to parlamentarni izbori i dolazak Pokreta ES na vlast.

"Neophodan razvoj infrastrukture i ljudskih resursa"

Program Evropa sad je bio pun pogodak, ali postoje strukturni problemi crnogorske ekonomije koji se moraju ubrzano rješavati, za šta je preduslov razvoj infrastrukture i ljudskih resursa, saopštio je lider istoimenog pokreta i bivši ministar finansija, Milojko Spajić.

„Imamo Plan razvoja infrastrukture do 2030. godine, koji predviđa da napravimo četiri auto-puta i brze ceste. To su Bar-Boljare, kao i završetak auto-puta koji je već došao do Čapljine i ide do Istanbula. Konzorcijum Behtel-Enka, koji je gradio auto-puteve na Balkanu, već je izrazio želju da radi na tom projektu“, rekao je Spajić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da je Planom razvoja infrastrukture predviđena i brza cesta od Sarajeva preko Pljevalja do Bijelog Polja, koja bi trebalo da doprinese razvoju sjevernog dijela Crne Gore.

„Taj plan je podržao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sa kojim smo o tome razgovarali. On je rekao da turske građevinske firme mogu da vode taj projekat, a da bi ga Katar finansirao. Međutim, sve to je zaustavljeno padom 42. Vlade“, kazao je Spajić.

Planom je, prema njegovim riječima, predviđena i gradnja brze ceste sa četiri trake od Ulcinja do Herceg Novog, koja bi se nastavila prema Dubrovniku i kojom bi se riješio problem gužvi u sezoni.

„Želimo da jadransku cestu potpuno preuredimo i da ona postane funkcionalna“, poručio je Spajić.

On je saopštio da je jedan od projekata koji se planira i transformacija crnogorskih aerodroma, koji su, prema njegovim riječima, usko grlo crnogorskog turizma i generalno privrede.

„Podgorički aerodrom ima prostora za gradnju kargo terminal, što bi bilo veoma značajno. Nevjerovatno je da na njemu ne postoji tranzitna zona“, dodao je Spajić.

On je naveo i da će Luka Bar morati da dobije strateškog partnera i da se ubrzano razvija.

„Tu je i željeznica i otvaranje koridora od Pljevalja do Prijepolja, kako bi se Pljevlja otvorila za izvoz u centralnu Evropu. Moramo potpuno da promijenimo i željeznicu od Bara do Beograda“, poručio je Spajić.

On je dodao da je realizacija tih infrastrukturnih projekata preduslov promjene strukture crnogorske ekonomije, koju karakteriše prevelika zavisnost od turizma.

Spajić je naveo i da je Crna Gora jedina država na svijetu kojoj su Svjetska banka (SB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Evropska komisija (EK) popravile izglede ekonomskog rasta za ovu godinu, što je isključivo rezultat programa Evropa sad.

„Program Evropa sad je bio pun pogodak“, poručio je Spajić.

Kada je riječ o deficitu nastalom usljed ukidanja doprinosa Fonda zdravstva, Spajić je rekao da on ne postoji.

„Jedini koji postoji je deficit centralnog budžeta, koji je na kraju septembra, prije rebalansa, bio nula“, kazao je Spajić.

On je dodao da se to odavno nije desilo.

„Znači na kraju septembra, uz jednu veliku reformu koju smo prošli, i dalje imamo deficit nula i jednu ekstremno povoljnu fiskalnu situaciju. Imamo 150 miliona eura više prihoda nego što smo planirali, što pokazuje da je program Evropa sad imao bolji performans nego što smo očekivali“, saopštio je Spajić.

On je kazao da sve kritike padaju u vodu, a da je usvajanje rebalansa bilo u predizborne svrhe.

„Međutim, građani su to prozreli, pa je sva ta kritizerska priča pala u vodu“, rekao je Spajić.

On je poručio da Evropa sad djelima pokazuje da je za nezavisnu i jaku državu, koja će, u ekonomskom smislu, biti prva na Balkanu.

„Ubijeđen sam u viziju takve države, u viziju razvijene infrastrukture, razvoja IT industrije i blokchaina, kao i diverzifikacije turizma“, saopštio je Spajić.

On smatra da se bez reformi ne može naprijed, kao i da bi to doprinijelo izlasku iz krize, ubrzalo ekonomski razvoj i podizanje životnog standarda građana.

Spajić je kazao da se može očekivati da će se Crna Gora razvijati nekih dva do tri odsto godišnje, što je, prema njegovim riječima, takozvani pužev rast.

„To nam ne treba. Nama treba ubrzan rast, onaj koji smo pokazali u posljednje dvije godine. On može biti mnogo brži od prosječnih 2,9 odsto godišnje, ali su za to potrebni politička stabilnost, podrška velikog broja građana i „teške“ reforme“, zaključio je Spajić.

Bonus video: