Izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore razrađuju se procedure kroz koje predsjednik obavlja svoje Ustavom predviđene dužnosti, saopštila je predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore i poslanica Demokratskog fronta (DF) Simonida Kordić.
"Namjera ovog zakona nije da se na bilo koji način oduzmu nadležnosti predsjednika, već da se kroz jasna proceduralna pravila otklone sve nedoumice, prije svega oko postupka imenovanja mandatara za sastav Vlade, da se obezbijedi neometano funkcionisanje svih grana vlasti i spriječi zloupotreba ustavnih ovlašćenja od strane samog predsjednika", istakla je Kordić u saopštenju koje je dostavio DF.
Skupština Crne Gore usvojila je u noći između utorka i srijede izmjene Zakona o predsjedniku, glasovima 41 poslanika stare-nove većine, odnosno DF-a, Demokrata, SNP-a, GP URA, Ujedinjene i Prave Crne Gore.
Povezani članci
Kordić je dodala da je institucionalna kriza u kojoj se Crna Gora nalazi doživjela kulminaciju odbijanjem predsjednika države da predloži Skupštini mandatara, iako je to njegova izričita ustavna obaveza.
"Predsjednik (Milo Đukanović - predsjednik Crne Gore) je tako ostavio Crnu Goru bez funkcionalne izvršne vlasti i ozbiljno ugrozio demokratske procese. Odbijanje da imenuje mandatara, obrazloženo je sumnjom u postojanje većinske podrške gospodinu Lekiću (Miodrag Lekić - poslanik Demosa). Umjesto mandatara, predsjednik je predložio skraćenje mandata Skupštini, što je parlamentarna većina odbila, utvrđujući tako nespornu podršku mandataru", kazala je Kordić.
Po njenim riječima ovaj zakon daje šansu predsjedniku da iskoristi svoja ustavna ovlašćenja i ispuni svoje obaveze, te da imenuje mandatara i izbavi zemlju iz institucionalne krize koju je uzrokovao.
"Branioci neustavnog postupka predsjednika, u pokušaju da drže državu u stanju političkog limba, i dalje osporavaju postojanje jasne parlamentarne većine sa rezultatima lokalnih izbora. Ako slijedimo dalje tu, istina, izvrnutu logiku, porazom DPS-a na parlamentarnim izborima 30. avgusta, morao bi da se ospori legitimitet predsjednika Đukanovića i njegovo pravo da obavlja svoju funkciju. Poštujući pravni sistem i demokratske procese, niko od pobjednika 30. avgusta nije negirao predsjedniku države da do kraja iznese svoj mandat, ali mu nije priznao ni nadustavni status koji pokušava da mu se dodijeli", kazala je Kordić.
Ona je rekla da osnovni argument kojim se osporava zakon i brani stanje krize koju je izazvao predsjednik države je da se zakonom ne mogu mijenjati ustavna rješenja.
"I to je istina. Ne mogu. No i ne mijenjaju se, već se razrađuju, kao što se čini i drugim zakonima. Teza parlamentarne manjine, gubitnika izbora iz 2020. godine, međutim je da se niti jedna ustavna kategorija ne može tretirati zakonima, što se protivi logici i samom ustavnopravnom uređenju. Po toj logici, ne bi smio da postoji ni zakon o Skupštini, niti o Vladi, pa ni sam Poslovnik Skupštine kojim se detaljno uređuju procedure u kojima se realizuju ustavna ovlašćenja Parlamenta. Naravno, Skupština bi morala ubrzo izglasati ova dva važna zakona, kao i da izvrši izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu", poručila je Kordić.
Ona je navela da već sam Ustav jasno ograničava pravo predsjednika da za mandatara imenuje bilo koga, već ga obavezuje da svoj predlog utemelji na volji parlamentarne većine kroz konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
"Sjetimo se da je imenovanje gospodina Abazovića (Dritan Abazović - aktuelni premijer Crne Gore u tehničkom mandatu) za mandatara predsjednik obrazložio time da se "uvjerio kroz konsultacije da on ima većinsku parlamentarnu podršku", a mandat dao gospodinu Krivokapiću (Zdravko Krivokapić - predsjednik 42. Vlade) na osnovu potpisa poslanika. Prema tome, DPS-u je savršeno jasno da ovakvim osporavanjem zakona direktno stavljaju "ustavnu omču" oko vrata svom predsjedniku", zaključila je Kordić.
Bonus video:
