Premijer u tehničkom mandatu i lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović, kazao je da u njegovoj partiji smatraju da parlament do sjednice na kojoj će se glasati o izboru sudija Ustavnog suda (US), ne bi trebalo da ponovo odlučuje o izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Šefica Skupštine Danijela Đurović juče je najavila da bi ta sjednica trebalo da bude održana 22. novembra.
”Zalažemo se za to da se 22. novembra izaberu sudije US, kako bi poslije toga moglo da se ide na provjeru Zakona o Predsjedniku, ali i drugih zakona, i kako bi se stvorili svi uslovi za izbore. Mislimo da bi bilo dobro da se do tada ne izjašnjavamo drugi put”, rekao je Abazović “Vijestima”.
Predsjednik države Milo Đukanović vjerovatno će parlamentu vratiti zakon na ponovno odlučivanje, nakon što je njegova Demokratska partija socijalista (DPS) ocijenila da se izmjenama vrši “ustavni puč”. Prema Poslovniku parlamenta, Đurović bi, ako Đukanović vrati zakon, bila u obavezi da ga stavi na dnevni red prve naredne sjednice.
Đukanović je, prema Ustavu, dužan da potpiše zakon u roku od tri dana od donošenja, ili da ga vrati Skupštini. “Vijestima” je iz parlamenta nezvanično rečeno da su izmjene, koje je stara/nova skupštinska većina usvojila u noći između utorka i srijede, Đukanoviću dostavljene u četvrtak, što znači da još teku rokovi za njegovu odluku.
Ako izmjene budu vraćene i ako ih poslanici opet izglasaju, Đukanović će, prema Ustavu, biti u obavezi da proglasi zakon.
Iz Demokrata Alekse Bečića “Vijestima” nisu odgovorili hoće li, ako zakon bude vraćen, opet glasati za njegovo usvajanje.
Iz Demokratskog fronta (DF), koji je inicirao izmjene, prethodno su rekli da ni GP URA, ni Demokrate neće promijeniti stav u potencijalnom drugom glasanju.
Više pravnika, predstavnika civilnog sektora i partija ocijenilo je da je izmjenama grubo prekršen Ustav, dok su diplomatski predstavnici država Zapada izrazili zabrinutost zbog odluke stare/nove većine, poručujući, između ostalog, da se hitno moraju izabrati sudije US.
Izmjene predviđaju da je predsjednik dužan da za mandatara predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika. Ako većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da nakon ponovnih konsultacija, predloži za mandatara kandidata “s dominantnom skupštinskom podrškom”. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje mandata.
Ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa mandatarom će se smatrati kandidat koji ima “jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika”, koja će se utvrđivati potpisima.
Zakon je izmijenjen s ciljem realizacije septembarskog dogovora stare/nove većine da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar.
Đurović je juče poručila da institucije sistema moraju funkcionisati ako, kako je rekla, postoji bilo čija nedoumica u vezi Zakona o predsjedniku.
Ona je, na pres-konferenciji nakon Skupštine građana održane u parlamentu, pozvala predstavnike stranaka da izaberu sudije US.
”Moramo imati US koji će odlučiti o tome da li su izmjene zakona u skladu s Ustavom. Pozivam predstavnike svih partija da nađemo adekvatna rješenja za sve izazove i da vrlo brzo u Skupštini, već 22. novembra, izglasamo adekvatan broj sudija US. Voljela bih da izaberemo svo četvoro sudija... Vidjećemo sudbinu Zakona o predsjedniku u narednom periodu. Važnije je pitanje izlaska iz krize...”, kazala je Đurović odgovarajući na pitanje kako gleda na zabrinutost međunarodne zajednice u vezi s izmjenama zakona, te da li će pokrenuti dijalog o izboru sudija.
Nijedan od četiri predložena kandidata za sudije nije dobio potrebnu podršku u prvom krugu glasanju, održanom krajem oktobra. US je bez kvoruma za rad gotovo dva mjeseca.
Poslanik Evropskog parlamenta (EP) Vladimir Bilčik, rekao je juče da Evropska unija (EU) pažljivo prati dešavanja u Crnoj Gori i da su zabrinuti zbog toga što su, kako je naveo, uzdrmani temelji demokratskih institucija.
”Postoji bojazan jer vidimo političku krizu, institucionalnu i pravnu krizu, ustavnu, svakako i ekonomsku krizu... U tom smislu se odgovori moraju naći u Crnoj Gori, u grancima Ustava, koliko god da je on nesavršen, i u okvirima zakona koji usmjeravaju rad Skupštine”, kazao je on na pres-konferenciji nakon Skupštine građana.
Bilčik je istakao da rješenje političke krize treba tražiti u okviru dijaloga, kompromisa i kulture međusobnog razumijevanja, dodajući da je Crnoj Gori potrebna politička vlada, jer je aktuelna u tehničkom mandatu.
”Ili na osnovu većine u parlamantu ili da je dobije na novim izborima. Ubijeđan sam da ovo mora biti put ka novim izborima, što je prije moguće... “, podvukao je.
Upitan kako gleda na to što su GP URA i Demokrate glasali za izmjene Zakona o Predsjedniku, Bilčik je odgovorio da je Crnoj Gori potrebna “odgovorna politika u okvirima Ustava i zakona”.
”Apelujem na sve da sarađuju, ne želim da uperim prst u nekoga... Crna Gora nam je potrebna u EU, potrebna nam je kao lider u integracijama, jer su ovo teška vremena za sve nas u Evropi. Političari treba da slušaju građane, i nadamo se da ćemo to vidjeti narednih dana”, poručio je Bilčik.
Izmjene Zakona o predsjedniku trebalo bi da važe retroaktivno, iako je Ustavom zabranjeno povratno dejstvo zakona i drugih propisa. Izuzetak je predviđen u slučajevima kad to zahtijeva javni interes, a u DF-u smatraju da je to izbor Vlade na čelu s Lekićem.
Đukanović je krajem septembra završio konsultacije s partijama, ali nije dao mandat Lekiću. Tome je prethodilo višednevno pogađanje nove/stare o sastavu Vlade, neodazivanje na konsultacije kod Đukanovića i neprilaganje pisane podrške Lekiću u propisanim rokovima.
Predsjedništvo Đukanovićevog DPS-a pozvalo je da se odustane od izmjena zakona, poručujući da su u toj stranci spremni za dijalog i dogovor o izboru sudija US.
Protiv izmjena zakona, nezadovoljni građani su u manjem broju protestovali dva puta u Podgorici, a treći skup najavljen je za sljedeću sedmicu.
Đukanović: Derogiranje Ustava i destrukcija
Đukanović je juče ocijenio da je “na sceni ozbiljna destrukcija kojom se Crna Gora sve više gura u status ekonomski neodržive i nefunkcionalne države”, i da je rezultat posljednjih dešavanja u parlamentu “derogiranje najvišeg pravnog akta”.
Iz Đukanovićevog kabineta saopšteno je da se on sastao s direktorom Fondacije Konrad Adenaurer sa sjedištem u Beogradu, Jakovom Devčićem, koji boravi u posjeti Crnoj Gori.
Predsjednik je konstatovao da je Crna Gora, usljed, kako je naveo, neodgovornog odnosa posljednje Vlade, propustila šansu da ostvari progres na evropskom putu “u periodu naglašenog entuzijazma Brisela i drugih evropskih centara za politiku proširenja, nakon agresije Rusije na Ukrajinu”.
Naveo je da je država “realno pred vanrednim parlamentarnim izborima” koji, kako je ocijenio, treba da dovedu do formiranja odgovorne političke Vlade u cilju povratka pune funkcionalnosti zemlje.
U saopštenju se navodi da je Devčić konstatovao da se ustav jedne zemlje ne može mijenjati zbog nečijeg nezadovoljstva, niti da najviši pravni akt smije biti žrtva “bilo čije volje ili nevolje”.
”Ustav treba da štiti državu”, poručio je.
Bonus video:
