Nepodnošljiva lakoća gaženja Ustava

Izmjene Zakona o Predsjedniku Crne Gore, za koje sem šefa države i dio pravnika, civilnog sektora i partija tvrdi da su protivne Ustavu, samo su jedan u nizu slučajeva u posljednjih desetak godina, koji je otvorio pitanje “kreativnog” tumačenja najvišeg pravnog akta i njegovog potencijalnog gaženja.

Prvi od njih, koji je izazvao veliku pažnju domaće javnosti, bio je treći mandat Filipa Vujanovića na funkciji predsjednika države.

Iako je Ustavom propisano da isto lice može biti šef države najviše dva puta, Demokratska partija socijalista (DPS) kandidovala je Vujanovića 2013. godine treći put za predsjedničku funkciju, na koju je potom, u sumnjivoj izbornoj utakmici, i izabran.

Ustavni sud (US) je početkom 2013. odbio žalbu Socijaldemokratske partije (SDP) na Vujanovićevu kandidaturu, navodeći da on ima pravo na treći mandat, jer je, kako su pojasnili, prvi put na predsjedničku funkciju bio izabran kad je Crna Gora bila u zajedničkoj državi sa Srbijom.

Za odbijanje žalbe SDP-a glasalo je šest sudija US, dok je protiv bio (odnosno izdvojio mišljenje) Miodrag Iličković, koji je nedavno penzionisan.

Iako su DPS i SDP tada bili dugogodišnji koalicioni partneri u vlasti, Vujanović nije imao podršku SDP-a. Dio javnosti sumnjao je u rezultate predsjedničkih izbora, a čak su i pojedini predstavnici tadašnjeg diplomatskog kora nezvanično komentarisali da je pobjedu odnio tada opozicioni kandidat Miodrag Lekić.

Burne reakcije u javnosti izazvao je i treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda, koja je proljetos uhapšena i koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT), uz sina Miloša Medenicu i više osoba, optužuje za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, protivzakonit uticaj...

Medenica je treći put na funkciju izabrana 2019, iako je amandmanima na Ustav, koji su donijeti 2013. i koji su odmah stupili na snagu, propisano da ista osoba može najviše dvaputa biti birana za čelnika Vrhovnog suda.

Njen treći izbor kritikovale su pojedine partije, ugledni pravnici, uticajne nevladine organizacije, Grupa zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), ali i Evropska komisija (EK). Međutim, iz Sudskog savjeta, koji je izabrao, poručili su da se odredbe Ustava ne mogu primjenjivati retroaktivno.

Medenicu je u junu 2020. indirektno prozvao i tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin (DPS), koji je rekao da svi predsjednici sudova koji su u trećem mandatu treba da preispitaju riješenost da obavljaju funkcije. Medenica je odgovorila da je Pažin tom izjavom uticao na nezavisnost sudstva, ali je krajem decembra 2020. podnijela ostavku, rekavši da time daje “posljednji doprinos i lični pečat rješavanju pitanja izbora predsjednika Vrhovnog suda”.

Skupa sa slučajem Medenice, sumnju u gaženje Ustava i zakona otvorila je i odluka Sudskog savjeta da sudije drugih sudova bira na više od dva mandata, što je EK takođe kritikovala, navodeći da ih zabrinjava odnos na koji to tijelo “tumači slovo i duh ustavnog i zakonodavnog okvira”.

Uprkos tome što u Zakonu o sudskom savjetu i sudijama piše da isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta, to nije bila prepreka da Sudski savjet neke sudije imenuje čak osmi put.

Iz Sudskog savjeta su tvrdili da ni zakon nije precizirao retroaktivnost, tj. da ne uzima u obzir prethodne mandate sudija.

To tijelo na meti je optužbi za kršenje Ustava i zbog toga što u njegovom aktuelnom sazivu sjede ugledni pravnici kojima je Ustavom propisani četvorogodišnji mandat istekao još 2018.

Kako te godine u parlamentu nije bilo dvotrećinske podrške za izbor novih uglednih pravnika, Ministarstvo pravde je 2018. predložilo izmjene zakona kojima se produžava mandat tim članovima, a koje su usvojene u plenumu. To rješenje oštro je kritikovala tadašnja opozicije, tvrdeći da se radi o rušenju najvišeg pravnog akta.

Skupština je nedavno izabrala u Sudski savjet samo jednog od četiri predložena kandidata.

Govoreći o kontinuitetu optužbi za kršenje Ustava, civilna aktivistkinja Dina Bajramspahić kaže da se Crna Gora zbog ratničke istorije i kratkih perioda mira, nije posvećivala “poliranju” pravnih normi, gajenju institucija, osmišljavanju instituta i sl, i da se cijelovita državna uprava, s malo ozbiljnijom podjelom vlasti, zaokružila tek nakon 1945. Zato, prema njenim riječima, ostatak Evrope baštini stotinama godina ideju o vladavini zakona nasuprot vladavini jednog ili male grupe, dok Crna Gora tek kratko vrijeme i neuspješno.

”Naše političke elite nisu zaista povjerovale u ideju da smo svi jednaki pred zakonom i da političke većine imaju ista prava kao političke manjine, pa čim su na poziciji moći demonstriraju samovolju nad ostalima. Kad tome dodate da je niska svijest kod građana da je njihova dužnost i obaveza da drže svaku vlast odgovornom i da se bez javnog pritiska nijedna politička grupacija neće svojom voljom podrediti zakonu, onda je jasno da se svaka vlast osjeća dovoljno komotnom da radi šta joj padne na pamet i da osjeća da će se izvući bez posljedica. Upravo to je najopasnije - činjenica da nakon svakog kršenja Ustava i zakona to ide sve lakše i lakše. Tako nastaje nedemokratska i autoritarna vlast, i kad se jednom zabrazdi na tom putu - teško se vraća nazad”, rekla je ona “Vijestima”.

Osim pomenutih primjera, koji se vezuju za period trodecenijskog režima DPS-a, poraženog na izborima prije dvije godine, bilo je i više spornih slučajeva u mandatu novih vlasti.

Uz izmjene Zakona o predsjedniku, koje je šef države Milo Đukanović juče vratio plenumu na ponovno odlučivanje, izdvajaju se izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su odgođeni lokalni izbori u više opština, a što je US ocijenio kao neustavno.

Iako je, kako je nedavno rekao “Vijestima” doskorašnji sudija Iličković, u toj presudi posebno naglašeno da se izborne jedinice ne mogu mijenjati u toku izbornog procesa, to parlamentu nije bila prepreka da izdvoji Zetu iz Podgorice i proglasi je za samostalnu opštinu.

Demokratski front je zbog toga Ustavnom sudu podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti tzv. zetskih zakona.

Odgađanje izbora bilo je povod da neke lokalne skupštine produže mandate čelnicima gradova, što je dio partija takođe ocijenio kao protivustavno. Upravni sud nedavno je poništio odluku Skupštine glavnog grada kojom je odlazeći gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković bio drugi put izabran na funkciju.

Uz navedene slučajeve, početkom ove godine otvorena je i tema ustavnosti odluke grupe poslanika da sazovu sjednicu Skupštine, te aktuelizovano pitanje ustavnosti izbora više vlada u istom skupštinskom sazivu.

Na ocjenu ustavnosti svih spornih zakona i postupaka moraće da se čeka, pošto je US bez kvoruma dva mjeseca.

Bajramspahić ističe da je svako kršenje Ustava alarm za uzbunu, i da je zato od najvećeg značaja da se ne ostavlja prostor novim vlastima, političkim strukturama i društvenim akterima, koji tek grade svoje vladajuće iskustvo, da se konsoliduju u bezakonju i neustavnosti.

”Jer bi se time ‘raskomotili’ od psihološkog pritiska da moraju da se drže Ustava i zakona. Kršenja su već uzela maha i postaju pravilo, a ne izuzetak. Oni laskaju sebi da su njihovi razlozi ‘opravdaniji’ od DPS-ovih razloga, što je apsurdno. Međunarodna zajednica nas jasno vidi - vidi da smo krenuli putem samozavaravanja i poziva da se za svoje dobro vratimo u okvire Ustava i zakona. Ustav je Sveto pismo za građane... Bez Ustava, građani su nezaštićeni i poniženi, a u pravnoj nesigurnosti i nedemokratskom ambijentu društvo ne može da se zdravo razvija i napreduje”, poručila je ona.

Bogdanović: Opet ćemo glasati za izmjene

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao je “Vijestima” da u njegovoj partiji u ovom trenutku ne vide nijedan razlog da ponovo ne glasaju za izmjene Zakona o Predsjedniku, koje je Đukanović vratio Skupštini.

”Jedina institucija koja može kazati da li je ovaj ili bilo koji drugi zakon ili propis u skladu s Ustavom, jeste US. S tim u vezi očekujemo da Skupština tropetinskom ili dvotrećinskom većinom izabere sudije US kako bi se stvorile formalne pretpostavke da on odluči i o ovom i o svim drugim pitanjima, koja određeni subjekti osporavaju”, istakao je.

Bogdanović tvrdi da nije čuo nijednu primjedbu u odnosu na kandidate za sudije, te dodaje da očekuje da se prestane “s opstrukcijama izbora sudija, jer neko očigledno želi da blokira ovu instituciju s ciljem izazivanja i produkovanja političkog i pravnog haosa u zemlji”.

”Dakle, rješenje je jednostavno - učinimo US funkcionalnim i procesi će ići nesmetano... Izlišno bi bilo komentarisati stavove naših političkih konkurenata, odnosno kolega koji su suprotno Ustavu nasilno preuzeli vlast prije nekoliko mjeseci, preuzimajući nadležnosti predsjednika Skupštine i održavajući faktički divlju sjednicu, gazeći i pravni poredak i izbornu volju građana. Onih koji su nakon toga saglasno odluci Ustavnog suda donijeli neustavni zakon o odlaganju izbora, neustavno i nezakonito birali iste predsjednike opština po drugi put u istom sazivu skupštine, na kraju donoseći i set antizetskih zakona koji su u suprotnosti s našim Ustavom i međunarodnim standardima”, poručio je.

Đukanović: Zakon bi ugrozio podjelu vlasti

Savjetnik predsjednika države za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić, saopštio je da je Đukanović u dopisu predsjednici parlamenta Danijeli Đurović ukazao da bi se potencijalnim proglašavanjem zakona, njegovim stupanjem na snagu i postupanjem šefa države saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu, neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti.

Navodeći razloge vraćanja zakona parlamentu, Đukanović je konstatovao da bi se zakonom stvorile očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

“A ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac predsjednik Crne Gore, i to od strane Skupštine kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom”, istakao je Bastijančić.

Izmjenama zakona je predviđeno da ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara, da će se mandatarom smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika.

Bastijančić je saopštio da je Đukanović ocijenio da bi se zakonom neosnovano krenulo ka nepoštovanju ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa, uz dirketnu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte, s najvišim stepenom opasnosti od “izglednog urušavanja državnopravnog poretka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijednosti savremenih demokratskih sistema vlasti”.

On je naveo da bi parlamentarna organizacija vlasti, koja je na snazi u državi, suštinski skliznula i faktički se transformisala u centralizovani skupštinski sistem.

”I to ne kroz unaprijed predviđenu i poznatu kompleksnu ustavnu proceduru revizije našeg najvišeg pravnog akta, već nedopustivim derogiranjem ustavnih normi zakonskim, odnosno normativnim zahvatom nepoznatom i neprihvatljivom evropsko-kontinentalnom sistemu prava, sistemu čije tekovine baštini i crnogorsko pravno podneblje”, istakao je Bastijančić.

Prema njegovim riječima, Đukanović je stanovišta da bi, sagledano kroz prizmu vladavine prava, sve to neizbježno vodilo konstituisanju pogodnog ambijenta da se, “zajedno s dosadašnjim upitnim i atipičnim postupanjima skupštinskog rukovodstva i promjenljive parlamentarne većine”, prenebregne imperativ trajnog afirmisanja standarda bezlične strukrture vlasti.

”Zatim neophodnog supstancijalnog i proceduralnog legitimiteta zakona, kao obilježja po čijem se postojanju pravno uređene države i organizovana društva upečatljivo razlikuju i odvajaju od onih koja to nijesu”, dodao je Đukanovićev savjetnik.