Iako je u srijedu Evropski parlament usvojio preporuke o proširenju i poručio da se Crnoj Gori pomogne u dobijanju završnih mjerila, taj zadatak će biti teško ispuniti s obzirom na političku nestabilnost u državi i stanje u oblasti pravosuđa i vladavine prava, gdje ključne reforme nijesu sprovedene.
Crna Gora je 2020. godine prihvatila da pregovora po novoj metodologiji, kojom je predviđeno da bez ispunjavanja mjerila u poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava), ne može biti zatvoreno nijedno poglavlje.
Pregovori sa EU su zvanično počeli 29. juna 2012. do sada su otvorena sva 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorena samo tri.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju za Crnu Goru ocijenila da Crna Gora, da bi ubrzala put ka EU, mora da otkloni nedostatke u oblastima slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da ubrza i produbi reforme u oblasti pravosuđa, posebno kada je riječ o njegovoj nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti.
To su uglavnom sugestije koje se ponavljaju godinama u dokumentima EK.
Trenutni najveći problem Crne Gore je to što ne funkcioniše Ustavni sud, jer ne postoji politička volja da se u Skupštini izaberu nove sudije. Vlada je u tehničkom mandatu, a parlement ne može da izabere novu, jer predsjednik države Milo Đukanović ne želi da mandat za sastav vlade da Miodragu Lekiću, iako on ima većinu. Zbog toga je postavgustovska većina usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, ali je on odbio da ga potpiše, uz obrazloženje da se neustavno njegove nadležnosti prenose na Skupštinu i zatražio je mišljenje Venecijanske komisije. Ono se očekuje do sredine decembra.
Evropski parlament je u preporukama o Novoj strategiji proširenja naveo da je zabrinut zbog stalne političke krize u Crnoj Gori, koja je već imala i nastavlja da ima negativne posljedice na pristupni put zemlje u EU, navedeno je u preporukama o Novoj strategiji proširenja koje su usvojene u srijedu, a kojima se država poziva na ubrzanje tog procesa.
U preporukama juče objavljenim na sajtu EP, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, podsjeća se da sve zakonodavne radnje moraju biti usklađene sa Ustavom zemlje jer je vladavina prava jedna od temeljnih evropskih vrijednosti i načela.
Navodi se da Crnu Goru, kao predvodnicu u procesu pristupanja EU, treba podsticati i pomoći joj da dobije mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja kako bi se ubrzao pristup zemlje.
U preporukama se poziva na “poštovanje multietničkog identiteta Crne Gore”, kao i na uzdržanost kad je riječ o regionalnim inicijativama poput Otvorenog Balkana.
Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji juče je, tokom razgovora sa savjetnikom crnogorskog premijera Đorđem Radulovićem, pozdravio preporuke Evropskog parlamenta o Novoj strategiji proširenja.
”Sagovornici su pozdravili preporuke EP i saglasili se da je izbor sudija Ustavnog suda put ka funkcionalnim crnogorskim institucijama”, saopšteno je iz kabineta premijera.
Radulović se sa Varheljijem sreo na marginama Regionalnog foruma Unije za Mediteran u Barseloni.
Premijer Dritan Abazović oglasio se odmah nakon vijesti da su poslanici Evropskog parlamenta usvojili preporuke.
”Pozdravljamo preporuke Evropskog parlamenta o dodjeljivanju mjerila za zatvaranje poglavlja Crnoj Gori, kao predvodnici procesa pristupanja, usvojene jasnom i nedvosmislenom većinom glasova. Građanska, multietnička, ekonomski prosperitetna Crna Gora, država svih nas, iznad svega želi evropsku budućnost, bez alternative”, napisao je Abazović na Tviteru.
Preporuke su usvojene glasovima 502 poslanika, 75 ih je bilo protiv, a 61 uzdržan.
U preporukama poslanici EP pozivaju EU da prevlada status kvo i ponovno podstakne taj proces među državama članicama i zemljama kandidatima.
”U svjetlu rastuće ruske prijetnje evropskom miru i stabilnosti, pojačana politika proširenja ostaje najjače geopolitičko oruđe na raspolaganju EU. Kako bi bila vjerodostojniji i efikasniji globalni igrač, EU bi trebalo da reformiše postupke donošenja odluka o pristupanju novih članica i ukine potrebu za jednoglasnošću, zamijenivši je kvalifikovanom većinom”, navodi se u preporukama koje su usvojene na predlog poslanika Tonina Picule.
Traži se od EU da finansiranje i opipljive rezultate učini vidljivijim u zemljama kandidatima. Takođe žele da EU radi na sprečavanju uplitanja trećih strana u političke, izborne i druge demokratske procese ovih zemalja.
”Istovremeno s obezbjeđivanjem da se svaka stagnacija ili nazadovanje u reformskom procesu povezanom s EU sankcioniše u stvarnom vremenu, EU bi takođe trebalo da nagradi zemlje kandidate kada ostvare održiv napredak, uključujući njihovo postepeno uključivanje u jedinstveno tržište EU. Zahtijevaju jasne rokove za završetak pregovora sa zemljama pristupnicama i insistiraju da se oni završe najkasnije do kraja tekuće decenije”, navodi se.
Bonus video:
