Sastanci sa evropskim i američkim zvaničnicima jedna su vrsta mekog pritiska na vlast i opoziciju u Crnoj Gori da se politička kriza počne rješavati, ocijenio je predsjednik Centra za političku edukaciju, Dragiša Janjušević.
On je kazao da očekuje da će poslije razgovora početi rješavanje političke krize.
“Da li će to biti povratak u parlament uz garancije održavanja parlamentarnih sa predsjedničim i lokalnim izborima, ili je neki drugi modalitet u pitanju, to ostaje da pokaže vrijeme koje je pred nama”, kazao je Janjušević agenciji MINA.
On je ocijenio da je stav premijera Duška Markovića da razgovara sa opozicijom unutar institucija misleći, kako je kazao, prije svega na državni parlament, proizvod pritiska.
“Ali i pokušaja da uvođenjem opozicije u parlament kroz razgovore, da dodatni legitimitet aktuelnoj vlasti i priznaju sporni izbori od 16. oktobra. To je rezultat političkog vakuma koji je napravljen bojkotom gotovo polovine parlamenta, tačnije 39 posllanika opozicije”, ocijenio je Janjušević.
On smatra da je Markovićev poziv za razgovore i traženje dodatnih pukotina u opozicionom nejedinstvu.
“I pokušaj, odnosno politička logika, da ako uđe dio opozicije , da drugi dio neće čekati dugo van parlamenta. Još ako se doda blizina lokalnih izbora u tri opštine, pa zatim predsjednički , pa lokalni u više od deset opština, onda sigurno ovako razjedinjenoj opoziciji nema mnogo vremena za premišljanje”, kazao je Janjušević.
On je ocijenio da su institucije sistema u tom kontekstu više verbalno-politički ukras sa evro-atlanskim demokratskim predznakom i pokušajem, jer, kako je rekao, svi znaju težinu riječi institucije sistema kad ih izgovara neko sa pozicije vlasti.
“Što se parlamenta tiče on nije mjesto za rješavanje krize, u njemu se donose zakoni.Lideri političkih partija se mogu sastati na bilo kom mjestu u Crnoj Gori i nalaziti modalitete za rješavanje krize, ne mora to biti nijedna institucija”, kazao je Janjušević.
On je rekao da Parlament može biti samo finalni instrument za poboljšanje zakonodavnog okvira koji se tiče izbornog procesa.
“Znači samo finale i epilog tog dijaloga, a ne nikako politički trik za davanje legitimiteta aktuelnoj vladi i izborima od 16 oktobra”, ocijenio je Janjušević.
On je kazao da opoziciji ozbiljno ističe vrijeme za zajednički dogovor, odnosno jedinstvenu platformu koja bi je činila kredibilnim faktorom i garantom za rješavanje aktuelne političke situacije.
„Jer opoziciji preostaje tri mjeseca za zakonske intervencije u svim onim segmentima koji se tiču pripremanja terena za fer i slobodne izbore. Ukoliko to izostane, mislim da bi se u narednom periodu Demokratskoj partiji socijalista (DPS) otvorio ogroman manevarski prostor i za sve izbore koji predstoje“, pojasnio je Janjušević.
Upitan da li očekuje da predsjednički i lokalni izbori u više opština, planirani za proljeće naredne godine, budu održani odvojeno, Janjušević je rekao da to opet zavisi od jedinstva opozicije.
„Ukoliko opozicija bude jedinstvena i konkretna, recimo sa jedinstvom u zahtjevima, mogli bi imati spojene predsjedničke i lokalne izbore, a sa njima i parlamentarne. Ukoliko ne, nastaviće se slab kvalitet komunikacije u opoziciji, gdje će DPS projektovati situacije onako kako njemu odgovara“, zaključio je Janjušević.
Prema njegovim riječima, ukoliko se politička kriza ne riješi na poželjan način za vlast i opoziciju, a to su vanredni parlamentarni izbori, sa predsjedničkim i lokalnim, sitacija može da dobije neželjen oblik koji bi mogao da ide u pravcu produbljivanja krize-
„Kao u Makedoniji, kada su predstavnici međunarodne zajednice morali aktivno da posreduju u pogledu njenog rješavanja“, dodao je Janjušević.
Bonus video:
