Izuzev lidera Nove Andrije Mandića koji je pozdravio potpisivanje izmjena zakona o predsjedniku, parlamentarna većina juče je uglavnom ćutanjem ispratila ponovljene opominjujuće poruke Evopske komisije i SAD da bi primjena njegovih odredbi značila dodatno urušavanja institucija u Crnoj Gori i stagniranje države u integracijama.
Zvaničnik SAD Gabrijel Eskobar doveo je u pitanje čak i buduću saradnju sa vladom Crne Gore, koja bi se formirala na osnovu osporavanog zakona.
Predsjednik države Milo Đukanović juče je na pres konferenciji potvrdio da je potpisao ukaz o proglašenju zakona, ali da neće pozvati mandatara na konsultacije, jer ne želi da učestvuje, kako je naveo, u implementaciji neustavnog propisa.
”Zakon je potpisan, ustavna obaveza predsjednika ne ostavlja ni najmanje prostora za tumačenje. Ne želim da se pridružim horu onih koji ruše Ustav i državu. Ja sam učestvovao u stvaranju ove države i neću nikad povući potez koji je protiv njenog Ustava. Oni koji je nisu stvarali, koji je nisu željeli, koji je permanentno ruše - oni su, očigledno, slobodniji”, rekao je.
Đukanović je objasnio da je odlučio da potpiše ukaz, iako je, kako je naveo, bio suočen s izborom “da li da na neodgovornost kršenja Ustava od parlamentarne većine, odgovori nepoštovanjem svoje precizno utvrđene ustavne obaveze”.
Tridesetoavgustovska većina je u ponedjeljak ponovo izglasala izmjene Zakona o predsjedniku, koje je Venecijanska komisija prethodno osporila i preporučila da se ne usvajaju. VK je juče i zvanično prihvatila to mišljenje na plenarnoj sjednici.
Zakon o predsjedniku je mijenjan nakon što Đukanović nije dao mandat za sastav vlade lideru Demosa Miodragu Lekiću, navodeći da nije stekao utisak da postoji većina koja bi mogla formirati vladu.
Diplomatski zvaničnici zemalja koje su strateški partneri Crne Gore i predstavnici Evropske komisije odmah su apelovali da se povuče, dok je do juče najoštrija bila izjava šefa delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Vladimira Bilčika. On je poručio da Vlada koja bi nastala na temelju ovakvog zakona i koju bi vodile snage bliske Moskvi, ne može donijeti napredak Crnoj Gori u pristupanju EU.
Mimo uobičajenog diplomatskog riječnika juče se, međutim, oglasio specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan Eskobar, koji je pozvao Skupštinu da, kako je prenijela agencija Mina, ne pokušava da formira novu vladu prema nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.
Eskobar, koji je dan ranije razgovarao sa crnogorskim zvaničnicima, u intervjuu agenciji MINA rekao je da je u nedostatku potpuno funkcionalnog Ustavnog suda, donošenje kontroverzne mjere da se ograniče predsjednikova ovlašćenja, uz ignorisanje jasnih savjeta VK, dodatno narušilo crnogorske demokratske institucije. “Crna Gora je sada na neistraženoj teritoriji, ali želim da budem jasan i pozovem Skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema ovom zakonu. Moja je poruka za crnogorske lidere: nemojte to da radite”, poručio je Eskobar.
On je kazao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana u ovakim uslovima.
Portparol za spoljnu politiku EU, Peter Stano oglasio se juče stavom da su ”nedavna politička dešavanja u Crnoj Gori izazvala duboku institucionalnu krizu, narušila funkcionalnost demokratskih institucija u zemlji i doprinijela usporavanju pristupnih pregovora”.
Stano je kazao da je zabrinutost EU prenesena vlastima Crne Gore putem diplomatskih kanala.
Đukanović je na pres konferenciji ponovio da je trebalo ispoštovati stav VK “da se ne usvajaju izmjene zakona dok Ustavni sud (US) ne bude operativan”. Njegova DPS, kao i ostale stranke opozicije izuzev poslanika Force, nije glasala za izbor četiri kandidata za sudije US.
Stano je istakao da ponovljeni propust da se imenuju članovi Ustavnog suda ilustruje nesposobnost da se izgradi konsenzus o reformama. Portparol EU je naveo da bi svi politički akteri morali podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija, posebno Ustavnog suda, da treba da budu uzdržani i izbjegnu dalje incidente.
Eskobar je juče poručio da su SAD zabrinute jer im je potrebna jaka, pouzdana Crna Gora kao partner i NATO saveznik koji može preuzeti važnu ulogu u rješavanju kritičnih regionalnih i evropskih pitanja.
Ima/nema osnova za raspuštanje Skupštine
Lider Nove Andrija Mandić očekuje da će Đukanović ipak pozvati na konsultacije i da su i oni spremni da ih zatraže.
Mandić je rekao da bi se na konsultacijama kod predsjednika otvorilo i pitanje izbora sudija Ustavnog suda. “Tako bi pokazali da mi imamo snagu da dođemo do dogovra a da se niko sa strane ne miješa, da nema medijacija niti dobrih usluga onih koji misle da je Crna Gora politički nezrelo društvo”, poručio je on u izjavi za RTCG.
Mandić je istakao da nakon potpisivanja Zakona više ne postoji nikava mogućnost da se raspusti Skupština.
Upitan da li će raspustiti parlament, Đukanović je na pres konferenciji rekao da će se konsultovati sa savjetnicima: “Pažljivo slušam mišljenja specijalista ustavnog prava i preuzimam korake koji potvrđuju moju privrženost poštovanju Ustava. Ne treba se igrati s tim pitanjem”.
Ponovio je da opozicija nije konsultovana tokom izbora kandidata za sudije US.
“Koristiću sve mogućnosti i za uspostavljanje jasne krivične odgovornosti”
Upitan hoće li iskoristiti mogućnost da se zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, obrati međunarodnim sudovima, Đukanović je odgovorio da će koristiti “sve mogućnosti, i sada, i kasnije”.
“Ne samo da zaštitim ustavnopravni poredak Crne Gore. Koristiću sve mogućnosti i za uspostavljanje jasne krivične odgovornosti prema svima koji na ovaj način ruše državu. Mislim da se jedan dio ljudi koji učestvuju u političkom životu opustio. Misle da sad njihova nezakonitost može izmicati pravdi. Vrlo kratkovido razmišljaju. Danas ili sjutra, prije ili kasnije, te će se institucije uspostaviti i osvrnuti na odluke koje su se donosile. Oni koji su ih donosili, moraće odgovarati”, podvukao je.
Bonus video: