Ako predsjednik države bude istrajao na kidanju svake komunikacije sa parlamentarnom većinom, to neće zaustaviti izbor nove vlade, poručio je jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da su izmjene Zakona o predsjedniku ustavne i da je za usvajanje tog zakona postojao važan državni razlog na koji je Skupština imala ne samo pravo nego i dužnost.
”Dakle, uradili smo samo ono što bi uradio svaki parlament država članica EU i Savjeta Evrope”, kazao je Mandić.
Komentarišući izjavu evropskog poslanika Vladimira Bilčika da nema napretka ka EU sa “snagama bliskim Moskvi”, Mandić je ocijenio da se radi o kampanji koja se vodi već duži vremenski period od “nekolicine međunarodnih činovnika” koji su godinama zajednički radili s Milom Đukanovićem.
”Zar nije prirodno i politički korektno da neki od tih čudnih gostiju koji posjećuju našu kuću nijednom nisu izrazili želju za razgovorom sa političkim predstavnicima trećine građana Crne Gore?”, pitao je Mandić.
On nije želio da iznosi detalje o budućoj vladi, poručujući da će javnost uskoro biti obaviještena.
Pošto je predsjednik države jasno rekao da neće pozvati na konsultacije, da li će parlamentarna većina automatski iskoristiti mogućnost i predložiti mandatara?
Potpisivanjem ukaza o proglašenju izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, od strane predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, stvoreni su neophodni uslovi da se otpočne s primjenom tog zakona. Zakon vraća mogućnost konsultacija predsjednika države s parlamentarnim strankama i davanje mandata onome pojedincu koji ima podršku većine da sastavi Vladu. Takođe, Zakon ima i jedan član koji omogućava da se ta procedura imenovanja mandatara može završiti i ako predsjednik postupi kao i prošli put i prekrši Ustav time što nikom neće povjeriti mandat. Dakle, mi ćemo u potpunosti poštovati red poteza koje predviđa zakon i pozivamo predsjednika Crne Gore da i on uradi ono na šta ga obavezuju Ustav i ovaj zakon. Ako on bude istrajao na kidanju svake komunikacije sa parlamentarnom većinom to neće zaustaviti primjenu zakona i izbor nove vlade.
Da li ostaje Miodrag Lekić kandidat za to mjesto, hoće li i kada biti dodatnih konsultacija unutar većine o kandidatu?
Naravno. Mandatar Miodrag Lekić je rješenje do kojeg smo zajednički došli u dogovoru parlamentarne većine. I kao što je nedavno izjavio sam Lekić, taj dogovor nije baš počivao na poštovanju svih pravila demokratije koja brojeve i snagu svakog političkog subjekta postavlja kao ključni princip podjele vlasti. Demokratski front kome je, po tim pravilima, pripadalo ne samo mjesto premijera nego i polovina resora u budućoj vladi je u donošenju odluke da podrži Lekića za mandatara pošao od činjenice da nisu svi politički subjekti, a naši partneri, spremni da prihvate demokratske standarde koji važe u državama razvijene demokratije. U našim prilikama, kada se prvi put u istoriji Crne Gore smijenila vlast na izborima, pogrešno se rezonovalo da je bolje da imate manju, a ne veću podršku građana i da je nekima potpuno prirodno da traže i ono što im ne pripada. Recimo, bivši premijer (Zdravko) Krivokapić je uzeo gotovo čitavu Vladu za sebe, a takav nedopustivi politički rezon su snažno podržavale i neke međunarodne adrese koje su organizovale i vodile snažnu kampanju protiv važenja demokratskih pravila na ovom prostoru, istih onih koji se decenijama poštuju i primjenjuju u njihovim državama. U želji da i Crna Gora postane demokratska država mi smo svjesni da se mora proći i kroz ovakve faze i da ćemo, vjerujem, svi zajedno sazrijevati, brže učiti i osvajati demokratske standarde. Za početak bi bilo važno da naš politički život oslobodimo štetnih i nedozvoljenih uticaja koji dolaze s različitih adresa.
Da li ste u DF-u svjesni odgovornosti koju nosi primjena zakona kojeg osporava Savjet Evrope, čija smo članica, a zbog obaveze usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa tekovinama EU?
Šta smo to mi loše uradili da bi bilo ko nama držao lekciju? Rješavajući problem koji je nastao zbog neustavnog ponašanja predsjednika Crne Gore Skupština je izglasala zakon kojim je regulisala tu oblast. Za usvajanje tog zakona postojao je važan državni razlog na koji je Skupština imala ne samo pravo nego i dužnost. Dakle, uradili smo samo ono što bi uradio svaki parlament država članica EU i Savjeta Evrope. Pretpostavili smo da se sa našim postupkom neće složiti onaj pojedinac koji je želio da izvuče političku korist iz nepoštovanja Ustava, ali su nas iznenadili stavovi pojedinih međunarodnih činovnika. Oni su iskazali solidarnost sa Đukanovićevim nepoštovanjem Ustava i tako otvorili krupno pitanje - da li za Crnu Goru važe ista pravila kao i za druge evropske demokratske države? Nažalost, do sada je jedan broj crnogorskih političara iskazivao komplekse manje vrijednosti i potpunu pokornost prema naredbodavnom tonu neki stranih činovnika. Proces uspravljanja i vraćanja dostojanstva u kontaktima s predstavnicima različitih međunarodnih struktura je proces koji na početku pravi probleme ne samo za one koji su prihvatali logiku služenja, nego i onih drugih koji su se uživjeli u ulogu naredbodavca. To nije u redu, ponižavajuće je i nedostojno i mora da se promijeniti. Mi očekujemo da će nova Vlada graditi relacije međusobnog poštovanja, uvažavanja i ravnopravnog odnosa sa našim međunarodnim partnerima.
Da li će Vlada formirana na osporavanom zakonu imati legitimitet, kao i da li se može desiti da je ne prizna dio međunarodnih partnera?
Zakon koji je izglasan u Skupštini i koga je ukazom proglasio predsjednik Crne Gore je u potpunosti legitiman. Taj zakon je usklađen s Ustavom Crne Gore i predstavlja detaljniju razradu člana Ustava o davanju mandata za izbor nove vlade, a koga ranije nije želio da poštuje predsjednik Crne Gore. Država raspolaže organima koji su zaduženi za sprovođenje zakona tako da svaka vrsta kršenja od bilo kog pojedinca povlači i odgovornost. Što se tiče odnosa međunarodnih partnera ne mislim da će neko prekidati odnose s nama, a o toj međunarodnoj poziciji će nam više reći nova vlada kada bude izabrana. Ne bi me iznenadilo da u budućim ocjenam ta nova vlada bude više hvaljena od svih onih koje su ranije sastavljali baš ti međunarodni faktori.
Šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru izrazio je bojazan da nema napretka ka EU sa “snagama bliskim Moskvi”, aludirajući očito na DF. Čime ćete ga demantovati?
Ta vrsta kampanje se vodi već jedan duži vremenski period od strane ne samo te osobe, nego i nekolicine međunarodnih činovnika koji su godinama zajednički radili s Milom Đukanovićem. Zar nije prirodno i politički korektno da neki od tih čudnih gostiju koji posjećuju našu kuću nijednom nisu izrazili želju za razgovorom sa političkim predstavnicima trećine građana Crne Gore. Zašto oni ne žele da čuju od nas ko smo, zašta se zalažemo, zašto nas ljudi uporno glasaju, kako mi vidimo budućnost zemlje, regiona i ukupne perspektive Crne Gore. Očekujem da će se takav interes pojaviti i da će u vremenu koje je pred nama doći do takvih razgovora koji bi mogli da naše pozicije učini mnogo jasnijim i onima koji nisu dobro izanalizirali našu politiku, a tako bi pomogli i nama da odagnamo vlastite sumnje da iza njihovih napada na nas ne stoje politički razlozi nego neki konkretni pojedinačni interesi.
Da li DF ostaje pri sporazumu koji je potpisala tridesetoavgustovska većina jesenas, a u kome se navodi da partije neće dovoditi u pitanje spoljnopolitičke obaveze i prioritete države?
Naravno, mi smo ozbiljni ljudi i nismo potpisali sporazum da bi varali bilo koga. Kompromisom smo došli do političkog sporazuma parlamentarne većine, sa strpljenjem i tolerancijom smo svi dobili nešto svoje poštujući jedni druge. U konačnom, niko nije tražio da sve bude po njegovom. Tako smo jedino mogli ojačati sistem koji će da štiti sve u Crnoj Gori, a to onda donosi pravnu i političku snagu parlamentarnoj većini koja će uskoro izabrati novu Vladu čiji je posao da rješava krupne probleme.
Kad se može očekivati početak ili nastavak pregovora o formiranju nove vlade, da li postoji načelni koncept kako bi ona trebalo da izgleda, koliko bi trebalo da ime resora, kako bi oni bili raspoređeni partijama…?
Predstavnici parlamentarne većine su u stalnoj komunikaciji, i taj naš zajednički rad je provjeren kroz više zajedničkih glasanja u Skupštini, kao i u brzim dogovorima prilikom formiranja vlasti u sredinama gdje su održani lokalni izbori. O svim detaljima za koja ste postavili pitanja vjerujem da ćemo vas uskoro zajednički obavijestiti. Takve informacije treba da saopšti tim koji je u ime parlamentarnih stranaka pobjednica izbora postigao dogovor i potpisao konkretan politički sporazum. Kao neko ko je bio medijator tih naših zajedničkih sastanaka želim još jednom da im se svima zahvalim i ponovim da smo zajednički uradili sjajan posao.
Koje pozicije DF očekuje u izvršnoj vlasti, da li je bezbjednosni sektor dio vaših zahtjeva?
Kao što sam rekao, veoma ćemo vas brzo obavijestiti o svemu, a ne samo o jednom segmentu buduće vlade.
Mislite li da će GP URA zatezati jer im odgovara kontrola nad Vladom, zašto bi dijelili moć sa vama ili Demokratama?
Nisam baš siguran da je u postojećem kabinetu, koji je izgubio podršku onih koji su izabrali tu Vladu, više koncentrisana neka velika moć. Svaka vlada koja nema iza sebe podršku parlamentarne većine nije snažna vlada, što smo imali prilike i ranije da vidimo. Današnji činioci Vlade u tehničkom mandatu: URA, CIVIS i SNP su i budući činioci nove vlade koja će imati punu podršku parlamentarne većine – pobjednika izbora iz 2020. godine, što će njihov značaj i uticaj učiniti legitimnim i mnogo većim od vršenja funkcija u oborenom kabinetu.
Očekujete li od sadašnjeg premijera da potpiše pristupanje Crne Gore Otvorenom Balkanu?
To je pitanje za sadašnjeg premijera. Demokratski front snažno podržava Otvoreni Balkan, jer sve relevantne analize govore da je ta asocijacija u interesu građana Crne Gore i da od nje mogu svi samo da dobiju, a da niko ništa ne može da izgubi.
“Naši ljudi u Šavniku vode veliku borbu za poštovanje zakona”
Da li će DF dozvoliti da se okončaju izbori u Šavniku, da li insistiranjem na sprečavanju glasanja “izbornih turista” svjesno gurate pojedine vaše funkcionere i pristalice u krivičnu odgovornost?
Mi nikoga nigdje ne guramo i mislite li da bi neko sa strane mogao te pametne i čestite ljude da prisili ili nagovori da rade nešto u šta ne vjeruju i što ne žele. Naši ljudi u Šavniku vode veliku borbu za poštovanje zakona, braneći pravdu i istinu. Oni ne pristaju da im njihovu opštinu otmu izborni turisti i da se uz pomoć novca i sile ukrade većinska volja Šavničana. Više puta smo prozivali nadležne državne institucije, razgovarali s važnim donosiocima odluka iz Vlade da utvrde istinu i spriječe izborni turizam i nedozvoljene radnje DPS-a u ovoj opštini. Ova bitka za Šavnik je istovremeno i bitka za poštene izbore u Crnoj Gori, a sve što rade ti čestiti ljudi kako bi održali poštene izbore ima našu punu podršku i solidarnost.
Niko nije pozvao DPS da ne sprečava tranziciju vlasti u Podgorici
Šta mislite da je rješenje za trenutnu situaciju u Podgorici kada je u pitanju proglašenje rezultata izbora?
Evo dobre prilike da se zapitamo kako niko od onih međunarodnih činovnika, funkcionera ambasada i briselskih portparola ne pozva DPS da ne sprečava pobjednike lokalnih izbora u Podgorici da preuzmu vlast. Tako brutalno kršenje izborne volje i zakona je nezabilježeno u Crnoj Gori. Ne sumnjam da naši političari i pravnici imaju odgovor na ovo nasilje i bezobrazluk doskorašnje vlasti u Podgorici i da se ono može naći u trouglu izborne komisije, Vlade i Skupštine.
Bonus video:
