Dvije godine aktuelnog saziva parlamenta obilježili su brojni presedani, saopšteno je iz Instituta alternativa, koji je objavio dvije publikacije u kojima su se bavili monitoringom rada pet skupštinskih tijela - Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Odbora za ljudska prava i slobode, Odbora za antikorupciju, Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kao i kontrolnom ulogom Skupštine.
Monitoring izvještaj pokazao je, kako je saopšteno, da čak tri od pet posmatranih odbora nisu usvojili planove rada za tekuću godinu. Posebno je pasivan, ističu, bio Odbor za antikorupciju, koji je u posmatranom periodu održao svega četiri sjednice. Najaktivniji je bio Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, koji je održao 32 sjednice u posmatranom periodu.
"Dodatno, zabilježili smo i slučajeve da Vlada ne dostavlja mišljenja na zakonodavne inicijative poslanika i poslanica, među kojima se zbog fiskalnog efekta naročito izdvaja Predlog zakona o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece. Mišljenja o važnim zakonskim predlozima usvajaju se bez rasprave, što je naročito praksa Odbora za ekonomiju, finansije i budžet", saopštila je Milena Muk, koordinatorka projekta.
Dodaje i da odbori nemaju ujednačenu praksu i pristup sprovođenju parlamentarnih saslušanja, razmatranju izvještaja i zakonskih predloga.
"Tako imamo slučaj da se Odbor za ljudska prava i slobode ističe u pogledu predloženih zaključaka i preporuka (111), dok Odbor za bezbjednost i odbranu, iako prednjači po broju održanih kontrolnih saslušanja, ne predlaže zaključke i preporuke", navodi Muk.
U drugoj publikaciji, kako je kazala, bavili su se važnim kontrolnim mehanizmima kao što su: interpelacija, poslanička pitanja, parlamentarna saslušanja, parlamentarne istrage i razmatranje izvještaja.
Muk ističe da su dvije godine 27. saziva parlamenta obilježili brojni presedani. Među njima se, kako je kazala, posebno izdvaja izglasavanje nepovjerenja dvijema vladama, preuzimanje veće zakonodavne inicijative od strane poslanika i poslanica, i česte prekompozicije parlamentarne većine.
Takođe, u aktuelnom sazivu predloženo je ukupno 16 izvještaja sa kontrolnih saslušanja, od čega svega pet izvještaja sadrži posebne zaključke nakon održanih saslušanja, navodi ona.
"Osim diskusije o određenim pitanjima, saslušanja nisu imala šire efekte po jačanje parlamentarnog nadzora niti na sistemsko djelovanje poslanika i poslanica u odnosu na pojedine oblasti upravljanja. Bavili smo se i poslaničkim pitanjima kao važnim kontrolnim mehanizmom koji je dodatno osnažen izmjenama Poslovnika Skupštine iz decembra 2020. godine kada je uveden i tzv. ministarski sat, odnosno mogućnost poslanika i poslanica da postavljaju pitanja u vezi sa određenom temom, koju naizmjenično biraju parlamentarna većina i opozicija", ističe Muk.
Publikacije su izrađene u okviru projekta "Odgovornost umjesto izgovora: Skupština građanima", koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy).
Bonus video:
