Crna Gora želi saradnju s međunarodnom zajednicom, ali i da ona poštuje demokratski princip volje građana. Međutim, iako bi Zapad prihvatio vladu izabranu po spornim izmjenama Zakonu o predsjedniku, zauzeo bi tvrd stav prema njoj i sveo međusobne kontakte na minimum.
To su, između ostalog, ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući indirektne najave da neke države Zapada neće priznati potencijalnu novu izvršnu vlast ako bude formirana po izmijenjenom zakonu.
Tu mogućnost prošle sedmice je, tokom posjete Podgorici, nagovijestio specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan (ZB) Gabrijel Eskobar, rekavši da ne vidi kako bi SAD mogle da rade s vladom koja bi bila konstituisana na taj način. “Moji sastanci ovdje pokazali su da će biti ozbiljnih pitanja njenog legitimiteta unutar Crne Gore i u međunarodnoj zajednici”, rekao je, pozivajući parlament, mimo uobičajenog diplomatskog jezika, da ne pokušava da formira novi kabinet.
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu i bivši diplomata Vesko Garčević, kazao je “Vijestima” da će SAD, kao i Brisel, prihvatiti eventualni izbor vlade, jer je to odluka koju donosi Crna Gora.
Međutim, kaže da ako je interes Crne Gore da ima saradnju s Briselom i SAD-om i ako je strateški cilj države integracija u EU, onda je, prema njegovim riječima, logično da je njihovo mišljenje važno i da to nije “neko miješanje sa strane”, već dijalog sa saveznicima. “Pretpostavljam da će SAD, slično kao i EU, zauzeti tvrd stav prema novoj izvršnoj vlasti i da će se obim kontakata spustiti na neophodni minimum”, ističe Garčević.
Da bi Zapad mogao da osporava kabinet čije se formiranje najavljuje, indirektno su saopštili i specijalni izaslanici Velike Britanije i Njemačke za ZB, lord Stjuart Pič i Manuel Sarazin, poručivši crnogorskim političarima, tokom prošlonedjeljne posjete Podgorici, da pažljivo razmotre “štetnu poruku” koju će poslati evroatlantskim partnerima ako izaberu premijera i vladu “na osnovu zakona čija je usaglašenost s Ustavom veoma sumnjiva”.
Ranije je šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik rekao da “Vlada koja bi mogla nastati na temelju odluka koje su zaobišle evropska načela i hitno mišljenje Venecijanske komisije (VK), a koju bi mogle voditi političke snage blisko povezane s Moskvom, ne može Crnoj Gori donijeti napredak u pristupanju EU”.
Izmjene Zakona o predsjedniku, kojima se, kako je VK utvrdila, mijenjaju ovlašćenja propisana Ustavom, usvojene su da bi se realizovao septembarski dogovor tridesetoavgustovske skupštinske većine da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar.
On je “Vijestima” kazao da bi bila velika greška ne uvažavati međunarodni faktor, ali da unutar njega ima razlika u djelovanju - kako u formi, tako i u sadržini. Lekić kaže da Crna Gora sasvim sigurno ne želi političke konfrontacije s predstavnicima međunarodne zajednice, ali isto tako ni pretvaranje države “u eksperimentalnu laboratoriju protektoratskog tipa”.
”Gdje međunarodne linije, ponekad i nalik na specijalne službe, sastavljaju po svojoj volji i interesima vlade u Crnoj Gori, ili pak zabranjuju one koje bi se formirale kao u cijelom demokratskom svijetu na bazi izbora građana”, navodi Lekić, koji je bivši dugogodišnji diplomata.
On napominje da treba sagledati koliko su “predstavnici u raznim statusima i sastavima” prethodnih dana svojim izjavama bili na visini vrijednosti svojih zemalja, koje su poznate kao demokratske. “Da li je njihovim neopreznostima u izjavama doprinijela i ovdje prisutna autokolonijalna svijest određenih političkih grupacija? Činimo im do znanja da nije baš čitava Crne Gora takva, već da drži do istorijske i državne samosvijesti, kao i poštovanja demokratskog principa volje građana”, poručuje Lekić.
Osim oštrih i nediplomatskih poruka poput Eskobarove, proteklih dana sa Zapada stizale su i uravnoteženije ocjene, kao ona Ministarstva inostranih poslova Francuske, koje je saopštilo da je ta država zabrinuta zbog pogoršanja političke krize “koja podriva funkcionisanje demokratskih institucija zemlje i doprinosi usporavanju evropskih integracija”.
Garčević navodi da je iz komentara VK, koja je preporučila da se izmijenjeni zakon ne usvaja, izjava predstavnika EU, kao i poruka Eskobara jasno da formiranje vlade neće naići na odobravanje saveznika Crne Gore. Ocjenjuje da će Crna Gora urušavanje institucionalnog sistema koje se, prema njegovim riječima, sada sprovodi, skupo platiti daljim narušavanjem svog međunarodnog ugleda, što će, kaže, imati dugotrajne negativne posljedice po državu.
”To se može odraziti na naš položaj u NATO-u, ili na mogućnost pristupa fondovima EU, ili na podršku SAD-a kad nam ona bude potrebna. Ovakav izbor vlade takođe bi pokazao da je u Crnoj Gori lično uvijek jače od institucionalnog i da je partijski interes značajniji od državnog”, podvlači Garčević.
Dok dio partija tridesetoavgustovske skupštinske većine kaže da očekuje da će Crna Gora do kraja januara imati novu vladu, iz opozicije tvrde da bi posljedice toga mogle biti međunarodna izolacija zemlje i njeno “udaljenje od evropskog puta”.
Iz pojedinih stranaka tvrde i da je očigledno da se odlukama parlamentarne većine Crna Gora “gura u ‘sukob’ s međunarodnim partnerima”.
Garčević kaže da je rano reći da li bi formiranje vlade vodilo izolaciji države, ali je, napominje, sigurno da će Crnoj Gori mnoga vrata na Zapadu biti zatvorena.
”Istovremeno, možemo da računamo da će vrata Beograda ili Moskve biti mnogo otvorenija nego do sada”, dodaje.
Upitan da li bi EU, ako se izabere vlada na osnovu spornog zakona, mogla sankcionisati Crnu Goru na neki način, Garčević odgovara da ne vjeruje da će invazija Rusije na Ukrajinu uticati na EU da ima blagonakloniji stav i da progleda kroz prste Crnoj Gori. Naglašava da misli da je mnogo realnije očekivati da će Brisel ukazivati na nezakoniti izbor vlade i da će se to odraziti u pristupu prema Podgorici i u izvještaju Evropske komisije za narednu godinu.
”Na ovaj način, Crna Gora sebe udaljava još jedan korak od članstva u EU, iako je nakon izbora 2020. godine najavljen ubrzani put ka članstvu. Tako smo proteklih godina sporo, puzavo napredovanje ka EU zamijenili stagnacijom, tj. vožnjom unazad”, konstatuje Garčević.
Zakon o predsjedniku je promijenjen nakon što Đukanović nije dao mandat za sastav vlade Lekiću, navodeći da nije stekao utisak da postoji većina koja bi mogla formirati kabinet.
Odluka Skupštine da izmijeni zakon naišla je na oštre kritike opozicije, diplomata i dijela nevladinog sektora.
Lekić: Neke izjave ohrabrile nosioce hibridnog režima
Lekić kaže da posebno ističe “nedovoljno uravnotežene izjave” međunarodnih predstavnika povodom delikatne situacije u državi koje je Đukanović, prema njegovim riječima, razumio kao podršku “za njegovu očiglednu politiku - ‘što gore to bolje’”. “Koja je započeta destabilizovanjem pravno-političko-inostitucionalnog sistema zemlje”, dodaje.
Takve izjave su, navodi, ohrabrile “višedecenijske nosioce hibridnog režima”. To je, objašnjava Lekić, klijentelistička mreža “vrha nekontrolisane vlasti, poslovnih ljudi, u jednom periodu ruskih tajkuna, dijelova policije i obavještajnih službi, nesretnih uslužnih novinara, sve na čelu s vrhovnim gazdom”.
”Ne treba isključiti da ovako mafijaški strukturisane organizacije kod nas imaju u svojoj svijesti i kao viziju svijeta takođe sistem ‘gazde’ i ‘klijenata’. Zato ih nedovoljno artikulisanim izjavama, koje uvijek ne liče na ozbiljne diplomatije svojih zemalja, ne treba razigravati ovdje, jer su posljedice dvostruke”, zaključuje on.
Bonus video:
