Trenutna situacija u Crnoj Gori predstavlja potpuni neuspjeh nastojanja parlamentarnih partija da efikasno funkcionisanje pravosuđa i vlasti stave ispred svojih političkih interesa, ocijenila je britanska ambasadorka Karen Medoks.
Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da je trebalo da politički akteri traže ustavni izlaz iz krize.
”Ustavni put i proces je uvijek bio jasan. Neophodno je da postoji pravi konsultativni proces kako bi se nominovao kompletan set usaglašenih novih kandidata za Ustavni sud koje može odobriti skupštinska većina”, kazala je Medoksova.
Koliko je realan scenario da UK, SAD i EU prekinu saradnju sa novom crnogorskom Vladom koja će biti izabrana na osnovu kontroverznog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore?
Što se tiče pozicije Ujedinjenog Kraljevstva, kao što sam i ranije rekla, mi priznajemo i radimo sa državama, a ne vladama. Naš bilateralni odnos sa Crnom Gorom kao državom se, naravno, nastavlja, ali nivo saradnje će zavisiti od toga koliko dijelimo vrijednosti i interese. Ako se formira vlada koja ima suprotstavljene vrijednosti i drugačije interese, stepen saradnje bi zavisio od toga sa kim tačno sarađujemo i da li težimo istim ciljevima.
Skupštinska većina tvrdi da je usvajanje izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku bio jedini izlaz iz aktuelne političke krize, s obzirom na to da u drugom pokušaju nije izabran nijedan sudija Ustavnog suda. Šta je, po Vašem mišljenju, trebalo uraditi?
Smatram da je trebalo da politički akteri traže ustavni izlaz iz ove krize. Ustavni put i proces je uvijek bio jasan. Neophodno je da postoji pravi konsultativni proces kako bi se nominovao kompletan set usaglašenih novih kandidata za Ustavni sud koje može odobriti skupštinska većina. Za to će biti neophodan kompromis i istinska volja za saradnjom u interesu ove zemlje. To bi, u teoriji, moglo biti završeno za manje od dva mjeseca i odmah bi vratilo Crnu Goru na ustavni put bez potrebe za bilo kakvim drugim radnjama koje bi mogle biti kontroverzne.
Da li će eventualni ulazak Demokratskog fronta u novu Vladu dovesti u pitanje i povjerenje NATO alijanse prema Crnoj Gori, s obzirom na upozorenja o vezama DF-a sa Moskvom? Ovakva upozorenja se u posljednje vrijeme često čuju sa međunarodnih adresa, da li se mogu shvatiti kao miješanje u unutrašnje stvari jedne zemlje?
NATO saveznici imaju benefite svog članstva u zamjenu za svoju posvećenost i ispunjavanje svojih dužnosti u smislu doprinosa resursima i političke podrške. U ovom trenutku, ta politička podrška znači podršku Ukrajini koja se suočava sa invazijom Rusije na svojoj teritoriji. Ako u bilo kojoj zemlji NATO-a dođe na vlast vlada koja nije u stanju da se posveti ovim zahtjevima, onda to očigledno prijeti integritetu alijanse. To nije unutrašnje pitanje jedne zemlje, već se radi o ispunjavanju međunarodnih obaveza kojima se država voljno pridružila.
Bez Ustavnog suda se ne mogu održati parlamentarni izbori, a kao što vidimo ni prenos vlasti u Podgorici. Smatrate li da je Demokratska partija socijalista glavni krivac što Ustavni sud ne funkcioniše, kako tvrde stranke na vlasti?
Trenutna situacija predstavlja potpuni neuspjeh nastojanja svih stranaka aktivnih u Skupštini da efikasno funkcionisanje pravosuđa i vlasti stave ispred svojih političkih interesa. To je štetno za sve njih u smislu njihovog ugleda, ne samo u očima međunarodne zajednice nego i kod njihovih birača. Svaka stranka koja sada može pokazati političku zrelost i duh poniznosti i kompromisa ima priliku da bude viđena kao sjajno svjetlo crnogorske politike.
Nedavno ste bili meta mizoginih napada portala bliskog bivšoj vlasti. Zašto niste reagovali? Da li mislite da bi trebalo bolje urediti medijsku scenu u Crnoj Gori?
Redovno sam podložna ovakvoj vrsti zlostavljanja na društvenim mrežama i moj je generalni stav da je bolje ne davati veću pažnju onima koji su za to odgovorni. Pružila sam odmjeren odgovor putem ličnog stava objavljenog u crnogorskim medijima povodom Dana ljudskih prava. Bilo je ohrabrujuće vidjeti tako glasnu reakciju na ovaj napad sa svih strana političkog spektra; mislim da to pokazuje da je većina ljudi u ovoj zemlji spremna da se založi za vrijednosti poštovanja i pristojnosti, bez obzira na to šta su njihovi politički stavovi.
Ovdje postoji potreba za bolju medijsku regulaciju – oni koji bi objavili bilo šta trebalo bi da budu odgovorni za ono što napišu, a onima koji su izloženi zloupotrebi trebalo bi da bude lakše da prijave ove incidente bez pribjegavanja formalnom sudskom postupku. Sloboda izražavanja je važna, ali dolazi sa odgovornošću da se pritom ne nanosi šteta.
Zadovoljni smo saradnjom sa policijom i tužilaštvom
Ujedinjeno Kraljevstvo, kao što ste više puta istakli, pomaže Crnoj Gori u borbi protiv šverca cigareta. U čemu se sastoji ova pomoć, jeste li zadovoljni rezultatima?
Ne bi bilo prigodno da govorim o detaljima saradnje naših agencija za provođenje zakona. Sarađujemo sa policijom i tužilaštvom u Crnoj Gori, ne samo na suzbijanju šverca cigareta, već i na srodnim oblicima kriminala, uključujući i suzbijanje nezakonitih finansijskih tokova i korupcije. Zadovoljni smo saradnjom koji ostvarujemo sa partnerima.
Bonus video:
